Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. studenog. Počeo se obilježavati 1981. na dan kad su 1960. godine nasilno ubijene tri sestre Mirabal koje su se borile protiv diktatora Rafaela Trujilla za slobodu Dominikanske Republike. Zajedno sa svojim muževima nisu posustajale, unatoč brojnim zlostavljanjima i uhićenjima, jer su znale da mogu donijeti bolju budućnost svojoj djeci i sunarodnjacima. Nisu ignorirale nasilje, nego su hrabro riskirale svoju sigurnost, na kraju i živote, kako bi mu se suprotstavile kad se gotovo nitko nije to usudio. Četvrta sestra, koja nije sudjelovala u političkom pokretu otpora, umrla je u starosti nakon što je podigla djecu svojih sestara i muzej u spomen njihovih života i smrti. Njihova žrtva imala je veći utjecaj na narod nego nasilje diktatora. Ujedinjeni narodi 2000. godine potvrdili su ovaj datum kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. On također obilježava i prvi dan 16-dnevne kampanje protiv rodno uvjetovanog nasilja, koja završava 10. prosinca, na Međunarodni dan ljudskih prava.
Prepoznavanje
Često ne prepoznajemo određene situacije kao nasilne (ako nisu ekstremne), pogotovo kad se dogode nama samima ili bliskoj osobi. Do toleriranja različitih vrsta nasilja, ponajprije od bliskih osoba, dolazi, među ostalim, zbog emotivne manipulacije i posljedičnog osjećaja zbunjenosti. Nasilnik često žrtvu uvjerava da ju on jedini stvarno voli, da ju nitko drugi ne želi, a svoje ponašanje i nevoljnost/nemogućnost da se promijeni opravdava nekom traumom i nepravdom koju je osobno proživio. Ako žrtva iskaže nezadovoljstvo i zabrinutost za sebe, prebacit će krivnju na nju, a sebe predstaviti kao žrtvu. Često će ju izolirati od obitelji i prijatelja (više o znakovima ovdje: http://novipocetak.kzz.hr/vrste-nasilja/) .
Danas
U današnjoj specifičnoj situaciji značajan je porast nasilja nad ženama. Izvješća UN-a i više radova pokazuju da je od uvođenja restrikcija zbog koronavirusa porastao broj slučaja obiteljskog nasilja. Očit je razlog konstantna zatvorenost žrtve s nasilnikom i ograničenost kontakta s drugim osobama. Agresivnosti i pogoršanju postojećih tenzija pridonosi osjećaj anksioznosti zbog nesigurne financijske situacije, smanjenih prihoda i zabrinutosti za budućnost. Nasilje nad ženama često je „ventil“ za takvu situaciju. Neprestana kontrola i nadzor od strane nasilnika te ograničenost izlaska iz kuće otežavaju prijavu nasilja od same žrtve.
Jedno istraživanje pokazalo je da je na području Londona za 15 – 35 % porastao broj prijave slučaja obiteljskog nasilja od strane susjeda, ovisno o gustoći naseljenosti. Postotak prijava od strane žrtve nije se promijenio. Žrtve obiteljskog nasilja koje ne žive u gusto naseljenim područjima u dodatnom su riziku nasilja zbog nemogućnosti prijave od strane same žrtve, ali i susjeda. Već 11 tjedana od početka mjera postotak prijava obiteljskog nasilja policiji porastao je sa 7 % na 42,6 % ukupnih poziva policije. Zlostavljanje je poraslo i prije samih službenih restrikcija, zbog povećanja stresa. Zlostavljanje od strane partnera, odnosno drugih članova kućanstva poraslo je za 8,1 %, odnosno 17,1 %, dok se zlostavljanje od strane bivših partnera smanjilo. U Indiji i Argentini dokazano je da je obiteljsko nasilje poraslo proporcionalno sa strogošću epidemioloških mjera.
Nova rješenja
Izvješće UN-a pokazuje da su otežani načini prijave nasilja, da se broj slučajeva u nekim državama povećao 5 puta, da se odgađaju suđenja zlostavljačima i ne ažuriraju baze počinitelja. Neke su države uvele nove načine prijave i pružanja pomoći žrtvama. Španjolska je tako uvela mogućnost prijave nasilja u ljekarnama gdje je dovoljno zatražiti masku 19, što je kod za obiteljsko nasilje. Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo uvele su u upotrebu aplikacije koje omogućuju prijavu bez saznanja partnera. Francuska je omogućila žrtvama smještaj u hotelima, zbog punih kapaciteta skloništa za žene. Problem otežane mogućnosti prijave nasilja rizičnih skupina koje žive u nerazvijenim područjima i imaju otežan pristup tehnologiji i ustanovama i dalje je prisutan. Iste skupine, koje su rizične za obiteljsko nasilje, najviše su pogođene ekonomskom krizom.
Zaključak
Uvijek trebamo osjećati i promovirati odgovornost da prijavimo nasilje i pomognemo žrtvama. Trebamo educirati i sebe i druge da prepoznamo nasilje kad ga vidimo ili kad se nama događa, kao i maknuti sve faktore koji do nasilja dovode. Ne možemo se fokusirati samo na jedan problem i tako graditi društvo jer će nam promaknuti porast drugih problema. Drastične promjene funkcioniranja društva dovest će i do drastičnih negativnih posljedica koje možda nećemo prepoznati ako nismo izravno u njih uključeni.
Stvaranje društva koje poštuje dostojanstvo svakog čovjeka počinje od pojedinca, od spoznaje vlastite vrijednosti i otkrivanja vrijednosti svake osobe. Kad gledamo drugu osobu, gledamo nekoga tko je nevjerojatno vrijedan, tko mijenja društvo i svijet svakim svojim postupkom. Kao ni sestre u čiju se čast obilježava ovaj dan, ni mi ne smijemo biti toliko zarobljeni u ideji vlastite sigurnosti i mira da ignoriramo nasilje koje se događa pokraj nas.
Literatura:
- United Nations, Report of the Secretary-General. (2020) Intensification of efforts to eliminate all forms of violence against women and girls. General Assembly.
- Ivandić, R., Kirchmaier, T., Linton, B. (2020) Changing patterns of domestic abuse during Covid-19 lockdown. Centre for Economic Performance.
