Nakon uspješno odrađenih okruglih stolova “Još kultura ni propala“ i “Građanski odgoj – odgoj građana ili novi predmet?” 9. Tjedan Svjetskog saveza mladih Hrvatska (u nastavku: SSMH) nastavljen okruglim stolom pod nazivom “Na korak do eura” održanim u srijedu 27. 10. 2021. s početkom u 19 sati na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, Unska ulica 3. Velika posjećenost ovoga stola ukazuje koliko je ovo pitanje važno mladima u Republici Hrvatskoj.
O uvođenju eura na okruglom stolu govorili su prof. dr. sc. Ljubo Jurčić, mr. sc. Velimir Šonje, mr. sc. Vedran Šošić i Zvonimir Troskot, dipl. oec. Na okruglom stolu imali smo prilike čuti argumente za i protiv uvođenja eura.
Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić je napomenuo kako smo nakon što je Hrvatska izašla iz krize 2015. godine postali smo svjesni da je Hrvatska dobar kandidat za eurozonu. Kroz 2017. godinu je izrađena eurostrategija kao zajednički dokument Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske narodne banke. Krajem 2017. godine je navedeni dokument predstavljen javnosti i otvorena je javna rasprava. Ekonomist Šošić je izrazio frustraciju zbog nedostatka rasprave i nezainteresiranosti javnosti o prednostima i manama uvođenja eura u Hrvatsku za vrijeme 2018. godine. Vlada Republike Hrvatske je prošla kroz dugotrajan i zahtjevan proces koji je bio kompliciraniji za razliku od ostalih zemalja eurozone zbog čega smatra da će Hrvatska biti spremniji za uvođenje eura. Također, gosp. Šošić je napomenuo kako trenutno u Hrvatskoj raste potražnja za stambenim kreditima, a pada potražnja za potrošačkim kreditima.
Ekonomist Zvonimir Troskot je izrekao kako je ulazak Hrvatske u Europsku uniju bila čista politička odluka te kako klauzula o uvođenju eura kao valute koju smo potpisali u sklopu Lisabonskog sporazuma nije specificirala precizan rok unutar kojeg bismo euro trebali uvesti. Prema gosp. Troskotu je legitimno predstaviti građanima cjelovitu informaciju koja potpuno tumači značenje ulaska Hrvatske u eurozonu, a službeni dokument o eurostrategiji ulaska Hrvatske u eurozonu je nazvao licemjernim jer ne sadrži cjelovite informacije. Zalaže se za trenutno aktualni referendum na kojemu se ne odlučuje hoćemo li ući u eurozonu nego u kojem trenutku ćemo ući. Također je naveo kako od 2006. godine do danas imamo veliku stagnaciju u produktivnosti rada što bilježe i Grčka i Španjolska. Izrazio je skepsu o uvođenju eura zbog određenih žarišnih točaka u geopolitičkom kontekstu u idućih 6 mjeseci do godinu dana. Struktura hrvatskog gospodarstva govori kako je Hrvatska uslužno definirana zemlja dok su zemlje eurozone proizvodno orijentirane zbog čega trenutno nismo konkurentni zemljama koje pripadaju eurozoni, a za povećanu konkurentnost možemo jedino ili otpuštati radnike ili smanjivati plaće.
Ekonomski analitičar Velimir Šonje je istaknuo kako su Hrvati štedjeli u stranim valutama zbog nasljeđa bivše države i nasljeđa inflacije koja je u jednom trenutku došla do 30% na mjesec. Štednja nikada nije bila u domaćoj valuti nego uvijek u njemačkim markama, a Hrvati su prema Šonji višestruko glasali za stranu valutu. Analitičar Šonje je naglasio kako je većina malih zemalja pristala na uvođenje eura kao valute, osim Danske koja je ispregovarala klauzulu da neće morati uvoditi euro. Naglasio je kako sve studije pokazuju da je efekt inflacije 0,3% u godini uvođenja eura, ali je percepcija inflacije velika. Inflacija bi u Hrvatskoj trebala iznositi 3,3%. S druge strane, zemlje koje nisu uvele euro bilježe veliku inflaciju, poput Poljske u kojoj inflaciji iznosi 6%. Iako gosp. Šonje inflaciju smatra opasnom, izjavio je kako dugoročno uvođenje eura primiruje inflaciju, a koristi od uvođenja eura poput slobode trgovine, nestanaka troškove od konverzije ili dubina integracije u europsko tržište smatra presudnim za uvođenje eura kao valute u Hrvatskoj. Napomenuo je kako iseljavanje stanovništva ne ovisi o valuti nego o stupnju razvijenosti zemlje što dokazuju primjeri Estonije, Litve i Latvije. Te zemlje su migracijski saldo iz minusa pretvorile u plus kada su se razvile do 80% prosjeka razvoja Europske unije i zaustavile iseljavanje.
Profesor Ljubo Jurčić je napomenuo kako se industrijsko društvo razvilo na temelju izuma i industrijskog novca. Prema profesoru Jurčiću, novac je slika vrijednosti nekog društva, a primjer toga je dolar koji je prihvaćen zbog jakog američkog gospodarstva. Istaknuo je razliku novca koji ima drugačiju vrijednost kod građana za kupnju u trgovini i drugačiju vrijednost u ekonomskoj politici. Novac je za ekonomiju najjači instrument ekonomske politike, a u odnosu valuta se ogleda odnos efikasnosti određenih gospodarstava. Profesor Jurčić je istaknuo kako kamatu određuje rizik u određenoj zemlji zbog čega Švicarska ima nisku kamatu zbog malih rizika.
Govornici su se složili kako su zemlje sjeverozapadne Europe pokazale pozitivne trendove uvođenja eura dok su zemlje na jugu Europe, poput Grčke, Italije, Španjolske i Portugala pokazale negativne trendove uvođenja eura. Također, niti jedna zemlja se neće razvijati ako ona sama neće razvijati vlastite sposobnosti za razvoj.
Snimka online okruglog stola “Na korak do eura“ dostupna je na našim društvenim mrežama putem Facebook stranice.
Ovom prilikom najavljujemo i četvrti okrugli stol „Migracije i europski identitet“ koji će se održati sutra, u četvrtak 28. 10., s početkom u 18 sati na kojem će o migracijama i europskom identitetu govoriti dr. sc. Marinko Ogorec, dr. sc. Sanja Klempić Bogadi, dr. sc. Neven Šimac, te Edin Muftić, mag. archeol., mag. hist., drs. arab. Sutrašnji okrugli stol će se održati u Hrvatskoj matici iseljenika, Trg Stjepana Radića 3.
Više informacija o konferenciji možete pronaći na našem Facebook i Instagram profilu.
