Deveti Tjedan Svjetskog saveza mladih Hrvatska (u nastavku: SSMH) “Danas za sutra” otvoren je s okruglim stolom pod nazivom “Još kultura ni propala” u ponedjeljak 25. 10. 2021. godine s početkom u 18 sati na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti, Jordanovac 110.
Okrugli stol i 9. Tjedan SSMH je uvodnom riječju otvorila predsjednica Ivana Grahovac. Predsjednica je istaknula kako je konferencija koju organiziramo rezultat prepoznavanja nekoliko različitih važnih tema koje su obilježile 2021. godinu kao što su: prilagodba kulture suvremenim izazovima, uvođenje građanskog odgoja u hrvatskim školama, rasprava o zadržavanju kune i uvođenja eura kao novu valutu, utjecaja migracija na europski identitet.
Okrugli stol „Još kultura ni propala“ obilježila je rasprava o sljedećim pitanjima: Dopuštamo li kulturi da propadne ukoliko se prilagodi modernim izazovima? Smije li umjetničko djelo biti politizirano? Zašto kulturni sadržaj ovisi o državnim financijama? Radi čega je kultura živa?
Na okruglom stolu su govorili: prof. dr. sc. Sanja Nikčević, izv. prof. dr. sc. Daniel Miščin, Sonja Švec Španjol, mag. hist. art., Luka Tripalo, mag. pharm. Moderatorica je bila Sara Sabo.
Prof. Nikčević je naglasila važnost postojanja umjetničkog kanona i govorila o vrijednosnoj problematici u kulturi i umjetnosti. Prof. Nikčević je umjetnički kanon definirala kao popis najvažnijih djela koji se uče u školi, a svoju važnost, između ostalog, ima zbog oblikovanja svijesti i javnog mijenja. Prema profesorici, nakon 1945. godine dolazi do promjene kanona kada je kvaliteta kanonskih djela sužena isključivo na 3 pravca: modernizam, ekspresionizam i realizam. Nakon Drugoga svjetskog rata u cijeloj je Europi pobijedio sekularistički svjetonazor koji je prognao sve vrijednosti i poruke dotad vladajućeg kršćanskog svjetonazora. Iz ateističke slike svijeta uspostavljena je nova hijerarhija vrijednosti koja priznaje samo oštru kritiku društvu zbog koje se ponekad osjećamo bolesno. Prof. Nikčević je izjavila kako svako djelo ima svoju svjetonazorsku poruku, međutim, novi kanon je samo sekularistički svjetonazor proglasio vrijednošću, a svi drugi svjetonazori su izbačeni iz kanona. Naročito su iz kanona izbačene poruke koje afirmiraju smisao svijeta bez obzira na probleme u njemu, ili one poruke koje govore o duhovnoj dimenziji svijeta.
Kustosica Sonja Švec Španjol je podijelila iskustvo rada kao nezavisne kustosice i rada na brojnim nacionalnim te međunarodnim projektima iz područja kulture. Švec Španjol se zbog naglašene centralizacije kulture upustila u poduzetnički pothvat iz kojeg je shvatila kako je neke projekte, izložbe i umjetnike izvan Zagreba teško predstaviti u medijima ako se oni ne nalaze u Zagrebu. Izjavila je kako je prilikom izvedbe kulturnog sadržaja organizator ovisan o državnom financiranju i kako navedena ovisnost negativno utječe na razvoj kulture i umjetnosti. Zaključila je kako u Hrvatskoj ne postoji tržište umjetnina jer Hrvati ne kupuju umjetnine te kako prilikom kupovine umjetnina ne postoje porazne olakšice za razliku od primjera nekih zemalja u inozemstvu.
Prof. Miščin je govorio je o odgovoru na pitanje zašto je umjetnost danas u krizi analizirajući dva umjetnička djela: „Sv. Jeronim u sobi“ talijanskog renesansnog slikara Antonella da Messina i „Filozof u razmišljanju“ nizozemskog slikara Rembrandta van Rijna. Prilikom analize, prof. Miščin je vodio računa o odnosu glavnog lika prema knjizi i prema onome što ga okružuje. Sv. Jeronim se nalazi u aktivnom odnosu prema knjizi što upućuje na njegovu naslonjenost na tradiciju i antiku kojoj je renesansa bila posebno sklona. Filozof koji se nalazi na slici nizozemskog slikara Rembrandta nema nikakav odnos s knjigom pored sebe, uronjen je u vlastite misli što upućuje kako se ne oslanja na tradiciju nego promišlja gotovo autonomno u odnosu na tradiciju. Rembrandt time pokazuje tipičnu činjenicu za suvremenost: subjektivnost. Prof. Miščin smatra kako smo putem subjektivnosti izgubili zajedništvo ideala i mogućnost razumijevanja između različitih svjetova. Zaključno je pozvao na očuvanje zajedničkog svijeta, objektivnih vrijednosti i ideala.
Književnik Luka Tripalo je govorio o otuđenju kulture u kontekstu suvremenih izazova za mlade i nepovoljnim uvjetima stvaranja kulturnog sadržaja koji je pod većinskom financijskom kontrolom države. Na temelju višegodišnjeg stvaranja u kulturi i rada s mladima, književnik Tripalo je izjavio kako mladi nakon elementarnog interesa i konzumiranja autentičnog kulturnog sadržaja postaju žedni za kulturom. Tripalo je napomenuo kako ključ kulturnog razvoja nisu samo materijalna sredstva već, ali na razvoj mladih umjetnika nepovoljno utječe činjenica koja govori da je većina kulturnih institucija financirana javnim novcem.
Govornici okruglog stola su se složili kako je važno čuvati svijet objektivnih vrijednosti: dobrotu, ljepotu i istinu te kako je važno baviti se temama iz kulture i umjetnosti jer im je stalo domisliti se što znači biti čovjekom i kako bismo svijet mogli učiniti boljim mjestom.
Prije samog okruglog stola, uspješno je održana radionica „KultURA čitanja“ na istoj lokaciji, Fakultet filozofije i religijskih znanosti, Jordanovac 110.
Snimka online okruglog stola “Još kultura ni propala“ dostupna je na našim društvenim mrežama putem Facebook stranice i YouTube kanala.
Ovom prilikom najavljujemo i okrugli stol „Građanski odgoj – odgoj građana ili novi predmet?“ koji će se održati danas, u utorak 26. 10., s početkom u 18 sati na kojem će o uvođenju građanskog odgoja u škole govoriti prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, doc. dr. sc. Nino Raspudić, dr. sc. Dubravka Brezak Stamać i Tanja Djaković, dipl. phys. et math. Sutrašnji okrugli stol će se održati u Hrvatskom novinarskom društvu, Perkovčeva 2.
Više informacija o konferenciji možete pronaći na našem Facebook i Instagram profilu.
