U petak 24. listopada 2021. u 18 sati u organizaciji Svjetskoga saveza mladih Hrvatska (dalje: SSMH), održan je online okrugli stol “Ostati u Hrvatskoj i nakon COVID-19 pandemije?“
Događaj kojim je SSMH nastojao potaknuti konstruktivnu raspravu o demografiji i mladima u kontekstu COVID-19 pandemije bio je dostupan putem Facebook stranice “World Youth Alliance Hrvatska” te YouTube kanala “Svjetski Savez Mladih Hrvatska”. Cijeli okrugli stol možete pogledati u nastavku.
Na online okruglom stolu govorili su Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije, Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (dalje: Ministarstvo), izv. prof. dr. sc. Roko Mišetić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta te izv. prof. dr. sc. Ivan Čipin s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Moderirao je Alen Vlahinić, član SSMH. Prije rasprave o demografiji i mladima u kontekstu COVID-10 pandemije, u uvodnom je dijelu govorila Ivana Grahovac, predsjednica SSMH, koja je istaknula da je SSMH dosad uspješno osluškivao potrebe mladih te aktivno sudjelovao u pronalasku rješenja za problem iseljavanja.
Europska komisija i demografija
Potpredsjednica Šuica istaknula je da je tema okruglog stola od kritične važnosti, ne samo za Hrvatsku, nego i za veliki broj država i regija Europske unije. Pandemija je pogoršala već postojeće nepovoljne demografske trendove u EU, a posebno se ističe smanjenje nataliteta i odgađanje/otkazivanje odluke o roditeljstvu kod mladih. Dodatni problem predstavlja iseljavanje mladih zbog čega u pojedinim područjima uglavnom ostaju starije stanovništvo. Zbog toga je cilj portfelja za demokraciju i demografiju Europske komisije stvoriti uvjete koje će mlade motivirati da ostanu doma i da ih se pritom ne zakine u privatnom i profesionalnom životu, nego da svojim znanjem i poduzetničkim duhom učine svoje države i regije uspješnima i atraktivnima za život i rad.
Potpredsjednica je istaknula strateški dokument Dugoročna vizija ruralnih područja koji je Europska komisija donijela u svrhu revitalizacije ruralnih područja. Također, Europska komisija razvija i Atlas za demografiju u sklopu kojeg raspolaže statističkim podacima na kojima temelji svoje inicijative. Jedna od takvih inicijtiva iduće godine bit će usmjerena na temu brain draina za koju će biti potrebno identificirati regije koje su najpogođenije fenomenon iseljavanja. U svom zaključku potpredsjednica ohrabruje mlade da se priključe Konferenciji o budućnosti Europe jer upravo mladi u njoj imaju najznačiju ulogu.
Namjera iseljavanja iz Hrvatske
Profesor Čipin je na početku predstavio neobjavljene rezultate istraživanja “Namjera iseljavanja iz Hrvatske” provedenog 2018. godine na slučajnom uzorku s više od 1500 ispitanika u dobi 18-49 godina. Od 1325 ispitanika koji su iskazali namjeru o preseljenju unutar sljedeće 3 godine, 112 ih je odgovorilo da bi najvjerojatnije preselili u inozemstvo. Nalazi do kojih se dolazi u ovom istraživanju govore da pojedini socio-demografski i ekonomski čimbenici utječu na namjere za iseljavanjem samo neizravno, a da je ključno zadovoljstvo životom i očekivane koristi od emigracije. Profesor je naglasio da zbog toga nositelji političkih vlasti trebaju poboljšati kvalitetu života različitih društvenih skupina kako bi se smanjila namjera za iseljavanjem, odnosno stvarno iseljavanje iz Hrvatske.
Nadalje, navodi da je COVID-19 pandemija utjecala na smanjenje migracijskih kretanja u cijeloj Europi. Međutim, zbog bržeg ekonomskog oporavka to smanjenje u Hrvatskoj bilo je manje od očekivanog. Stoga se u narednim godinama može očekivati pozitivan migracijski saldo. Dodao je da se u javnom prostoru često od strane znanstvenika demografa znanstvene činjenice miješaju s osobnim mišljenjem. Navodi da se u Europskoj komisiji uzimaju u obzir što netko govori umjesto tko govori i kako to može prezentirati empirijskim istraživanjima i znanstvenim dokazima. Objašnjava da je Dubravka Šuica potaknula suradnju s najboljim europskim znanstvenicima iz područja demografije koji će imati ulogu identificirati goruće demografske probleme kako bi se poduzele određene inicijative i s europske razine.
Obiteljska politika
Profesor napominje da valja razlikovati pristup obiteljske politike usmjeren prema osobama koje će tek postati roditelji od onog koji je usmjeren prema osobama koje su već postale roditelj. Čimbenici na koje obiteljska politika može utjecati su uglavnom ekonomske i egzistencijalne naravi te se vežu uz financijsku stabilnost i stambeno zbrinjavanje. U konačnici, zaključuje da će obiteljska politika biti učinkovita samo ako je usklađena sa stvarnim potrebama koje su prepoznate pomoću kvalitetnih znanstvenih istraživanja. Uspoređujući pristup bavljenja demografskom problematikom Hrvatske i Mađarske, ističe da su demografski trendovi u dvjema zemljama vrlo slični, ali da je ključna razlika u načinu komuniciranja istih od strane državnog vrha. Na primjeru Slavonije, ističe da se depopulirana (uglavnom ruralna) područja ne mogu revitalizirati, ali da ipak postoje ona područja koja imaju demografski potencijal da zadrže stanovništvo. U tim područjima ističe važnost uloge mladih i žena u donošenju odluka.
Demografska i razvojna perspektivu Banovine
Profesor Mišetić se osvrnuo na demografsku i razvojnu perspektivu Banovine nakon što je pogođena potresima. Istaknuo je da je taj prostor i prije potresa imao izrazito negativne demografske trendove te da se zapravo boji što će pokazati rezultati popisa stanovništva 2021. godine. Smatra da moramo puno brže reagirati u politikama kako bismo stanovništvo zadržali u tom prostoru. Nadalje, profesor objašnjava da svaka nevolja, bila ona prirodne ili društvene naravi, negativno utječe na planiranje obitelji i obiteljske strukture, a time posredno na demografska kretanja. Iz dosadašnjih podataka je vidljivo da je pandemija utjecala na pad nataliteta i broj sklopljenih brakova, no ne postoje još dovoljno detaljne analize da bi se donosili precizni zaključci.
Uloga države u demografiji
Profesor smatra da bez zajedničkog djelovanja države i jedinica lokalne samouprave i bez kvalitetnih znanstvenih istraživanja nema rješenja za ovakvu demografsku situaciju Hrvatske. Pored obiteljske politike koja imaju za cilj povećanje blagostanja obitelji, u kontekstu demografske problematike nužne su populacijske politike. U Hrvatskoj se dosad uvriježila praksa da se različite mjere javnih politika nakon usvajanja ne provode dosljedno te kao zoran primjer toga navodi populacijsku politiku iz 2006. godine. Naglašava da bez kvalitetno pripremljenih mjera javnih politika te njihovog sveobuhvatnog i dugoročnog provođenja nema željenih rezultata. Kada se uspoređuju javne politike različitih zemalja članica EU (primjer Mađarske), objašnjava da nije jednostavno primjenjivati određene mjere koje negdje funkcioniraju na Hrvatsku jer i Hrvatska je unutar sebe heterogena i različite mjere mogu različito djelovati. Zaključuje da je veliki odaziv stanovništva na samopopisivanje očekivan ishod te da je ovaj popis stanovništva posljednji u ovakvom obliku. Naime, za deset godina će za iste potrebe služiti registar stanovništva.
Odgovor Vlade na demografske izazove
Državni tajnik Vidiš je istaknuo da je uslijed COVID-19 krize namjera Vlade Republike Hrvatske (dalje: Vlada RH) bila sačuvati radna mjesta. Skrenuo je pažnju na to da su istodobno zabilježeni najpovoljniji ekonomski pokazatelji u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina (najveći broj zaposlenih od 2008. godine) te je naglasio da se mjere tijekom pandemije nisu ukidale, već da su se nastavile provoditi (samozapošljavanje, subvencije stambenih kredita, povrat poreza na dohodak za mlade). Među izdvojenim podacima, posebno se ističe trend sve većeg broja mladih koji su sklopili ugovor na neodređeno vrijeme.
Državni tajnik objašnjava da je snažna ekonomska aktivnost u Hrvatskoj tijekom pandemije omogućena zbog iznimno liberalnih mjera u odnosu na druge zemlje članice EU. Smatra da je Hrvatska uspjela ostvariti ravnotežu u restrikcijama i funkcioniranja svih aspekata života, što je ključno i s psihološkog aspekta u normalizaciji života tijekom pandemije. Nadalje, ističe da je bavljenje demografskom problematikom jedan od ključnih ciljeva Vlade RH i Ministarstva. Objašnjava da je u tom smislu sve važnija kvalitetna radnih mjesta, mogućnost usklađivanja poslovnog i obiteljskog života te sustav skrbi o djeci.
Prioriteti Vlade
Vjeruje da će se negativni demografski trendovi u budućnosti smanjiti, a potencijalno i preokrenuti s ekonomskim razvojem. Pritom ističe značajnu ulogu mladih u kreiranju i donošenju javnih politika iz područja demografije. Državni tajnik najavio je da će među glavnim prioritetima Vlade RH u nastavku mandata biti stambeno zbrinjavanje mladih, politika zapošljavanja i izmjene radnog zakonodavstva. Kao primjere dobre prakse stambenih politika, izdvaja Splitsko-dalmatinsku županiju, gradove Dubrovnik i Solin te općinu Klis. Govoreći o mjeri roditelj odgojitelj u Gradu Zagrebu, državni tajnik smatra da nije pametno preko noći ukidati određene mjere bez dubljih analiza jer to ukidanje stvara nesigurnost kod ljudi. Zaključuje da nikako nije dobro ukidati mjere koje su dale rezultate.
Istraživanje: Motivacija mladih za migracijom i zasnivanjem obitelji
SSMH nastavlja uspješno osluškivati potrebe mladih u pronalaženju odgovora na demografske izazove. Trenutno je u tijeku provedba istraživanja Motivacija mladih za migracijom i zasnivanjem obitelji koje mogu ispuniti svi mladi u dobi od 18 do 30 godina na sljedećoj poveznici:. https://forms.gle/DAjdVvB1DHiDLM469.
