O čemu je riječ?
Europska komisija je 30. lipnja 2021. predstavila dugoročnu viziju za ruralna područja Europske unije (A long-term Vision for the EU’s Rural Areas – Towards stronger, connected, resilient and prosperous rural areas by 2040)1. To je dokument kojim su utvrđeni izazovi i brige s kojima se ruralna područja diljem EU suočavaju, ali i neke od potencijalnih mogućnosti tih područja. Vizija se temelji na predviđanjima i opsežnim savjetovanjima s građanima i drugim dionicima iz ruralnih područja2.
U okviru vizije je predložen Ruralni pakt i Akcijski plan za ruralna područja s ciljem da ruralna područja EU do 2040. godine postanu snažnija jačanjem ruralnih zajednica, poboljšanjem dostupnosti usluga i olakšavanjem socijalnih inovacija, povezana poboljšanjem povezivosti i u prometnom i u digitalnom smislu, otporna očuvanjem prirodnih resursa i ozelenjivanjem poljoprivrednih djelatnosti u sklopu borbe protiv klimatskih promjena uz istovremeno osiguravanje socijalne otpornosti putem ponude pristupa kvalitetnom obrazovanju i raznolikim mogućnostima zapošljavanja i prosperitetna diversifikacijom gospodarskih aktivnosti i povećanjem dodane vrijednosti u poljoprivredi i poljoprivredno-prehrambenim djelatnostima i u seoskom turizmu2.
Pojednostavljeno, Europska komisija ovim dokumentom želi dugoročno potaknuti razvoj javnih politika i investicije kojima će se usmjeravati razvoj ruralnih područja i poboljšati kvaliteta života stanovništva u njima.
Posljedice nastale uslijed pandemije bolesti COVID-19 dodatno su potaknule težnje za stvaranjem boljih životnih prilika u ruralnim područjima. Razvojem ruralnog turizma i ekološke poljoprivrede s jedne strane te interneta s druge ona danas pružaju sve više mogućnosti. Zato pojmovi digitalne i zelene tranziciji (koji se sve češće koriste u diskursu EU) u kontekstu ruralnog i poljoprivrede ukazuju da će se sve više sredstava iz proračuna EU i država članica usmjeravati prema poboljšanju kvalitete života i životnog standarda stanovništva u ruralnim područjima.
Zašto baš ruralna područja?
Ruralna područja EU obuhvaćaju 80-90 % teritorija EU ovisno o definiciji, dok u njima živi gotovo polovica stanovništva Hrvatske i EU. Ruralna područja su još uvijek najvažnije zone proizvodnje hrane u Europi iako je ta primarna funkcija sve ugroženija, poglavito pod utjecajem modernizacije i globalizacije. Kao rezultat toga, ruralna područja su izrazito heterogena. Dok neke regije karakterizira depopulacija i napuštanje poljoprivrednih zemljišta, u drugima je turizam sve izraženija djelatnost te dolazi do intenzifikacije poljoprivrede3. Za predodžbu toga možemo zamisliti jedno ruralno naselje u Slavoniji u kojem dominira poljoprivreda i tradicionalna arhitektura te jedno na dalmatinskoj obali u kojem dominira turizam i apartmanizacija. Možemo zamisliti i jedno bliže Osijeku u kojem stanovništvo svakodnevno putuje na posao u Osijek, a jedno na Papuku koje je izolirano od ostatka Slavonije. I tako u nedogled.
Iz toga shvaćamo da ruralno nije homogeno, da to nije jednolični prostor izvan grada. Najbolje o tome govori ova rečenica: “If you’ve seen one rural place, you’ve seen one rural place.”3 Iz toga proizlazi da ne postoji jedno univerzalno rješenje problema te da se negativni procesi (npr. demografski) ne mogu odjednom zaustaviti i preokrenuti4. Zato je javne politike i mjere potrebno prilagoditi pojedinom području uzimajući u obzir specifičnosti tog područja. Uzalud državne intervencije ako se zanemare potrebe lokalne zajednice.
Međutim, u toj heterogenosti među ruralnim područjima ipak postoje sličnosti, a to su negativne posljedice urbanizacije, modernizacije i globalizacije. Primjerice, nedostatna prometna povezanost, nedovoljno razvijena infrastruktura, slaba mogućnost zapošljavanja i ograničena dostupnost usluga samo su neka od obilježja ruralnih područja koja ih čine manje atraktivnim za život i rad. Zato je stanovništvo u ruralnim područjima diljem EU-a u prosjeku starije nego u urbanim područjima te će ono sve više smanjivati2.
Razvojni izazovi ruralne Hrvatske
U Hrvatskoj su ruralna područja općenito viđena kao marginalna s društvenog, gospodarskog, političkog i drugog aspekta iako je prije pola stoljeća Hrvatska bila izrazito ruralna i agrarna zemlja. Tri četvrtine stanovništva je živjelo u ruralnim područjima, a polovica ih je radila u poljoprivredi. Zbog niza procesa koji su se u međuvremenu dogodili, da ih ne nabrajamo, ruralna područja u Hrvatskoj su sinonim za problemska područja. Tako na jednoj trećini teritorija Hrvatske živi manje od 7 % uglavnom starog stanovništva (Lika, Kordum, Banovina, Dalmatinska zagora).3
Ni druga ruralna područja Hrvatske u demografskom smislu nisu u znatno boljoj situaciji. Ona mladima nisu previše atraktivna, osim za odmor i posjet bliskim osobama. U njima izostaje osnovna infrastruktura, a kamoli radna mjesta i društveni život na kakav su mladi navikli u gradovima. Upravo u tome leži prilika Hrvatske u ovom digitalnom vremenu – da se ruralna naselja učini boljim mjestima za život, posebno jer su idilična i manje onečišćena. Neki bi sigurno ondje željeli živjeti. Nije realno da se stanovništvo u njih masovno preseli i da se dogodi demografski preokret, ali je pozitivno da se u njima zadrže mladi koji su već tamo i privuče barem one koji ondje imaju korijene.
Povratak korijenima
Zbog svega toga nas ne treba iznenaditi ova inicijativa Europske komisije, posebice jer EU od svojih početaka ruralna područja smatra izrazito važnima. O tome govori činjenica da se na Zajedničku poljoprivrednu politiku trošilo gotovo polovica proračuna EU5. U ruralnim područjima nalaze se najveća prirodna bogatstva kontinenta (tlo, šume, vode, životinje, biljke…) pa su ta briga i ulaganja opravdani.
Čini se da dugoročnom vizijom za ruralna područja EU nastavlja produbljivati svijest o tome koliko su ruralna područja važan dio kulture i života na europskom tlu. Hrvatska i Europa nisu cjelovite bez ruralnih područja. Vrijeme će pokazati hoće li pokrenuta inicijativa potaknuti pozitivne razvojne trendove ruralnih područja, posebno u zemljama poput Hrvatske, no već sad je pozitivno da se problematici razvoja ruralnih područja pristupa strateški, cjelovito i s naglaskom na njihovu heterogenost. Naši korijeni takav pristup i zaslužuju.
1 A long-term vision for the EU’s rural areas, European Commission, https://ec.europa.eu/info/strategy/priorities-2019-2024/new-push-european-democracy/long-term-vision-rural-areas_en#documents
2 Dugoročna vizija za ruralna područja: za jača, povezana, otporna, prosperitetna ruralna područja EU-a, Europska komisija, https://ec.europa.eu/regional_policy/hr/newsroom/news/2021/06/30-06-2021-long-term-vision-for-rural-areas-for-stronger-connected-resilient-prosperous-eu-rural-areas
3 Lukić, A., Radeljak Kaufmann, P., 2017: A Scenario-based Approach to Discuss the Future of Croatian Rural Areas: Developing the Conceptual Framework of the CRORURIS Project. U: Jordan, P. (ur.) ISR-Forschungsbericht Heft 43: New developments in the rural space of Central and South-East Europe, Proceedings of the meeting of the Working Group on Central Europe in conjunction with the German Congress of Geography, Berlin, September 30, 2015., https://www.bib.irb.hr/780724
4 Mustač, D., 2021: Demografija ruralnih krajeva u Europskoj uniji: dugoročna vizija razvoja, https://clps.hr/demografija-ruralnih-krajeva-u-europskoj-uniji-dugorocna-vizija-razvoja/
5 Zajednička poljoprivredna politika EU, Institut za javne financije, https://www.ijf.hr/hr/korisne-informacije/pojmovnik-javnih-financija/15/europska-unija-ekonomska-politika/40/zajednicka-poljoprivredna-politika-eu/335/
