Na granici svjetova, smještena između istočne granice sa Srbijom koja je donijela svoj utjecaj, juga i granice s Bosnom i Hercegovinom koja je također donijela svoj utjecaj, Vukovarsko-srijemska županija je počela sve više gubiti korak u mnogim aspektima za ostatkom Hrvatske. Krivudavi sokaci koji su opjevani u mnogim slavonskim pjesmama su iščezli, sokaci i ulice koje su bili puni djece postaju uspomena na neka minula vremena slavonskih sela koja će se teško u skorije vrijeme ponoviti. Iako je i u prošlosti život Slavonca bio težak, što se i može pročitati u mnogim književnim djelima – od „Satira Matije Antuna Reljkovića do propasti Kozarčevog Đuke Begovića“, Slavonac je prkosio vremenu ali i ponosio se svojim zavičajem. Ponos i prkos su s vremenom prerasli u oholost što je za posljedicu ostavilo bijelu kugu – rađanje malog broja djece koja je posebno bila izražena kod starosjedilačkog stanovništva kako bi se sačuvao posjed prilikom nasljeđivanja[1].
Nakon osamostaljenja Hrvatske, veliki dio Vukovarsko-srijemske županije je bio razrušen, a sama županija je postala centrom iseljavanja što je ostala i do danas. Nepovoljna demografska situacija je prouzrokovala starenje i depopulaciju mnogih naselja Vukovarsko-srijemske županije, a samim time su i nepovratno izgubljene mnoge generacije učenika. U ovome članku prikazati će se kretanje broja učenika osnovnih i srednjih škola Vukovarsko-srijemske županije od školske godine 2011./2012. do šk. god. 2019./2020., a metodama demografskih projekcija prikazati će se potencijalan broj učenika za 2025. i 2030. godinu.
Kretanje broja učenika u osnovnim i srednjim školama
Promatra li se kretanje broja učenika u osnovnim školama Vukovarsko-srijemske županije od školske godine 2011./2012. do školske godine 2019./2020., zabilježeno je drastično smanjenje broja učenika (tab. 1.). U promatranom razdoblju od osam godina, broj učenika u osnovnim školama je manji za 4.397 učenika, odnosno za čak 26,8%. Odraz je to sve manjeg rađanja i znatnog iseljavanja koji je pogodio promatranu županiju, posebice nakon ulaska Republike Hrvatsku u Europsku uniju. Usporedno, Republika Hrvatska u istom promatranom razdoblju bilježi smanjenje broja učenika u osnovnim školama s 340.116 učenika 2011. godine na 312.530 učenika 2019. godine što je smanjenje za čak 27.586 učenika ili za 8,1%, a samim time je vidljivo kako je situacija u promatranoj županiji znatnonepovoljnija[2].
| Školska godina | Broj učenika u OŠ | Promjena u odnosu na šk. god. 2011./2012. | Promjena u odnosu na 2011./2012. (u %) |
| 2011./2012. | 16432 | – | – |
| 2012./2013. | 15950 | -482 | -2,93 |
| 2013./2014. | 15398 | -1034 | -6,29 |
| 2014./2015. | 14912 | -1520 | -9,25 |
| 2015./2016. | 14281 | -2151 | -13,09 |
| 2016./2017. | 13606 | -2826 | -17,20 |
| 2017./2018. | 13101 | -3331 | -20,27 |
| 2018./2019. | 12573 | -3859 | -26,48 |
| 2019./2020. | 12035 | -4397 | -26,76 |
Izvor: izrada autora prema podacima DZS
Kretanje broja učenika po jedinicama lokalne samouprave Vukovarsko-srijemske županije pokazuje zabrinjavajuće podatke. Mnoge jedinice lokalne samouprave bilježe smanjenje broja učenika u osnovnim školama za više od 40% (sl. 1.). Najveće smanjenje broja učenika u osnovnim školama je zabilježeno u Općini Gunja, gdje je broj učenika manji za čak 47,7%, a drugo najveće smanjenje broja učenika je zabilježeno u Općini Vrbanja gdje je došlo do smanjenja za 43,5%. Općina Gunja je bila pogođena katastrofalnim poplavama 2014. godine što je, između ostalog, utjecalo na iseljavanje iz navedene općine. Povećano iseljavanja ponajviše mladih osoba u najvitalnijoj fertilnoj dobi koji nisu mogli čekati dugotrajnu obnovu je utjecalo na smanjenje rađanja, ali i iseljavanje cijelih obitelji koji više nisu vidjeli perspektivu za svoju djecu je dovelo do takovog drastičnog smanjenja učenika.
Povećanje broja učenika je u promatranom razdoblju zabilježeno samo u Općini Lovas, a broj učenika je povećan za 10,5%. Općina Lovas provodi niz demografskih mjera kako bi popravila demografsku sliku na svojem teritoriju, a neke od mjera su: naknada obiteljima s novorođenom djecom (za prvo dijete naknada iznosi 7.000 kn, za drugo dijete 8.000 kn, za treće dijete 9.000 kn, a za svako slijedeće dijete naknada iznosi 12.000 kn), sufinanciranje pohađanja dječjeg vrtića (a treće i svako sljedeće dijete može vrtić pohađati besplatno), naknada troškova stanovanja za obitelji s petero ili više malodobne djece, niz mjera koji se odnosi na učenike (besplatni udžbenici, financiranje mnogih izvannastavnih aktivnosti, besplatan prijevoz za sve srednjoškolce, stipendije za studente itd.), daju se i potpore novoosnovanim obiteljima pri kupnji prve nekretnine u iznosu od 15.000 kn po obitelji, a Općina Lovas i smješta mlade obitelji u kuće i stanove u vlasništvu općine bez naknade za najam[3].
Srednje škole u Vukovarsko-srijemskoj županiji nalaze se u sljedećim gradovima: Ilok, Vinkovci, Vukovar i Županja. Promatra li se kretanje broja učenika u srednjim školama od šk. god. 2011./2012. do šk. god. 2019./2020., vidljivo je veliko smanjenje broja učenika (tab. 2.). U promatranom razdoblju broj učenika u srednjim školama je smanjen s 8.269 učenika na 5.905 učenika, tj. broj učenika je manji za 2.364 učenika ili za 28,6%. U istom promatranom razdoblju je broj učenika u srednjim školama na razini Republike Hrvatske za 20,4%.
| Školska godina | Broj učenika u SŠ | Promjena u odnosu na šk. god. 2011./2012. | Promjena u odnosu na 2011./2012. (u %) |
| 2011./2012. | 8269 | – | – |
| 2012./2013. | 8468 | 199 | 2,41 |
| 2013./2014. | 8217 | -52 | -0,63 |
| 2014./2015. | 8064 | -205 | -2,48 |
| 2015./2016. | 7594 | -675 | -8,16 |
| 2016./2017. | 7049 | -1220 | -14,75 |
| 2017./2018. | 6637 | -1632 | -19,74 |
| 2018./2019. | 5905 | -2364 | -28,59 |
Izvor: izrada autora prema podacima DZS
Od 2011. do 2019. godine je Vukovarsko-srijemska županija ukupno izgubila čak 6.761 učenika ili 27,4%. U istom razdoblju je broj učenika u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj smanjen za 12,4%. Uočljivo je kako je smanjenje broja učenika u promatranom razdoblju u Vukovarsko-srijemskoj županiji dvostruko veće u odnosu na smanjenje učenika u Republici Hrvatskoj.
Kretanje broja učenika u budućnosti
Na temelju podataka prikazanim u prethodnom poglavlju je izračunata procjena broja učenika u Vukovarsko-srijemskoj županiji za 2025. i 2030. godinu ekstrapolacijom geometrijskom progresijom[4]. Prema tome, ako se zadrži godišnja stopa pada kao u razdoblju 2011.-2019., u Vukovarsko-srijemskoj županiji će 2025. godine biti 9.528 učenika u osnovnim školama, što je smanjenje za 20,8% u odnosu na 2019. godinu kada je u osnovnim školama bilo 12.035 učenika. Nadalje, broj učenika u osnovnim školama 2030. godine će iznositi 7.843, a to je smanjenje za 4.192 učenika ili za 34,8% u odnosu na 2019. godinu, odnosno čak 52,3% u odnosu na 2011. godinu.
Istom metodom je izračunata i procjena broja učenika za srednje škole za 2025. i 2030. godinu. Ako se zadrži godišnja stopa pada kao u razdoblju 2011.-2019., u srednjim školama Vukovarsko-srijemske županije 2025. godine će biti 4.587 učenika, a to je smanjenje za 22,3% u odnosu na 2019. godinu kada je u srednjim školama bilo 5.905 učenika. Broj učenika u srednjim školama u 2030. godini će iznositi 3.716 što je smanjenje za 37,1% u odnosu na 2019. godinu, a smanjenje u odnosu na 2011. godinu iznosi čak 55,1%.
Prognoza je da će 2025. godine ukupan broj učenika u Vukovarsko-srijemskoj županiji iznositi 14.115 što je smanjenje za 21,3% u odnosu na 2019. godinu kada je ukupan broj učenika u osnovnim i srednjim školama iznosio 17.940, a 2030. godine će biti 11.559 učenika, odnosno smanjenje će iznositi 35,6% u odnosu na 2019. godinu. Usporede li se podaci s 2011. godinom, smanjenje učenika u promatranoj županiji će iznositi 42,9% u 2025. godini, dok će 2030. godine Vukovarsko-srijemska županija imati čak 53,2%, odnosno čak 13.142 učenika manje nego 2011. godine kada je u županiji bilo 24.701 učenik.
[1] Enciklopedija, n.d.; https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=7561
[2] Mikinac, J., 2021: Promjena broja učenika u Hrvatskoj i projekcija za budućnost, https://mimladi.hr/poduzetnistvo/promjena-broja-ucenika-u-hrvatskoj-i-procjena-za-buducnost
[3] Cibra, T., 2021: Provedba programa demografskih i pronatalitetnih mjera na području Općine Lovas za 2020. godinu, https://www.lovas.hr/vijest/provedba-programa-demografskih-i-pronatalitetnih-mjera-na-podrucju-opcine-lovas-za-2020-godinu/ (27.03.2021.)
[4] Ekstrapolacija geometrijskom progresijom polazi od pretpostavke o stalnosti stope pada (ili rasta) u svakoj godini (Nejašmić, 2005). Za više informacija o ovoj temi se može pročitati članak Promjena broja učenika u Hrvatskoj i procjena za budućnost (Mikinac, 2021).
Izvor naslovne fotografije: https://dulist.hr/wp-content/uploads/2020/09/razred-skola-ucenik-ucionica-montovjerna-960×640.jpg
