mimladi

Ovaj tjedan u bioetici: 5. 4. 2021. – 11. 4. 2021.

U ovotjednom pregledu vijesti iz bioetike donosimo novosti vezane uz prvu transplantaciju ljudskog dušnika iz New Yorka, legalizaciju medicinski potpomognutog samoubojstva iz Novog Meksika i novosti o pravnoj bitci za dijete iz Južnoafričke Republike.

Donosimo i vijesti iz Francuske o aktualnoj raspravi za legalizaciju eutanazije i medicinski potpomognutog samoubojstva te vijesti iz Španjolske koje tematiziraju ustavnost zakona o eutanaziji.

1. New York: Prva transplantacija ljudskog dušnika

(NPR) Prva transplantacija ljudskog dušnika obavljena je u bolnici Mount Sinai u New Yorku 13. 1. 2021. godine kod 56-godišnje žene. Za ovu operaciju koja je trajala 18 sati mobilizirano je pedeset stručnjaka. Pripreme i istraživanja ove operacije trajale su trideset godina. Pacijentica je prvi put nakon šest godina uspješno počela disati na usta te do danas nije razvila nikakve komplikacije ili znakove odbacivanja transplantata.

“Godinama se, prema medicinskom i znanstvenom konsenzusu, transplantacija dušnika nije mogla učiniti jer je složenost organa onemogućila revaskularizaciju (ponovnu uspostavu protoka krvi), a svaki prethodni pokušaj kod ljudi bio je neuspješan.” izjavio je dr. Genden koji je vodio tim stručnjaka u ovoj operaciji.

Transplantacija dušnika je neophodna pacijentima koji pate od urođenih malformacija dušnika, neizlječivih bolesti dišnog trakta, opeklina, tumora ili ozbiljnih lezija dušnika, posebno nakon intubacije. Dr. Genden uvjerava kako je razvijen protokol pouzdan, reproducibilan i tehnički jednostavan za primjenu u transplantacije dušnika u drugim bolnicama.


2. Novi Meksiko: Legalizacija medicinski potpomognutog samoubojstva

(Washington Times) U četvrtak 8. 4. 2021. godine guvernerica Novog Meksika Michelle Lujan Grisham potpisala je Zakon o odabiru kraja života Elizabeth Whitefield, koji je nazvan po sucu iz Novog Meksika koji je zagovarao medicinski potpomognuto samoubojstvo i umro 2018. godine. Zakon stupa na snagu 18. 6. 2021. godine.

Prema zakonu, smrtno bolesni pacijenti za koje se procjenjuje da će živjeti još šest mjeseci ili manje moći će podnijeti zahtjev za medicinski potpomognutim samoubojstvom i zatražiti smrtonosnu supstancu. Dijagnozu pacijenta morat će odobriti dva medicinska stručnjaka. Uz to, pacijent će morati proći kroz pregled koji potvrđuje njegovu mentalnu sposobnost.

Nakon protivljenja nekih senatora ove savezne država u jugozapadnom SAD-u, tekst zakona je izmijenjen i dopunjen kako bi se zabranio povrat životnog osiguranja ili uklonila odredba koja bi nudila široku zaštitu u smislu građanske odgovornosti medicinskim agentima koji sudjeluju u procesu.

Američke države u kojima je medicinski potpomognuto samoubojstvo sada legalno su: Kalifornija, Kolorado, Havaji, Maine, New Jersey, New Mexico, Oregon, Vermont, Washington i okrug Kolumbija. U Montani, odluka vrhovnog suda države dopušta liječnicima da nekažnjivo pomažu u izvršavanju medicinski potpomognutog samoubojstva, ali ono nije legalizirano zakonom.

Prva država koja ga je legalizirala medicinski potpomognuto samoubojstvo bila je Oregon, 1997. godine. U toj se državi broj ljudi koji su pribjegli medicinski potpomognutom samoubojstvu povećao s manje od 50 na 245 u 2020. godini. Iste godine 67 ljudi koji su zatražili medicinski potpomognuto samoubojstvo umrlo je prirodnim putem.


3. Južnoafrička Republika: Nakon četiri godine donor sperme traži prava na dijete

(Independent Online) U Pretoriji, glavnom grad pokrajine Transvaala, pokreće se pravna bitka za skrb nad 4-godišnjim djetetom. Iako je muškarac koji je donirao spermu istospolnom paru do sada igrao aktivnu ulogu u životu njegovog sina, par ga više ne želi u životu djeteta. Dječak će navršiti 5 godina kasnije ove godine. Muškarac, kojeg se ne može identificirati radi zaštite prava djeteta, i njegova majka obratit će se Visokom sudu Gauteng u Pretoriji sljedećeg tjedna kako bi pokrenuli pravni postupak za pristup djetetu. Muškarac i njegova majka obratili su se sudu, kako bi im se prema Zakonu o djeci, dodijelila roditeljska prava i odgovornosti nad djetetom.

Dijete je rođeno kao rezultat uspješnog izvršenja sporazuma o donaciji sperme između istospolnih partnerica i muškarca koji je homoseksualac. Muškarac se javio na oglas kojeg su partnerice objavile na društvenim mrežama 2015. godine i ponudio im je donaciju sperme.

Nakon što se dijete rodilo, nastala je neobična situacija. Umjesto da muškarac nije vidio dijete ili nije bio uključen u njegov život, donator i njegova majka (biološka baka djeteta) postali su bliski prijatelji s novoosnovanom obitelji. Između njih i djeteta stvorila se veza.

Muškarac tvrdi kako su se on i njegova majka aktivno uključili u život i odgoj djeteta, što par negira. Prema sudskim dokumentima, muškarac je tijekom godina izgradio emocionalnu vezu s djetetom. Financijski je participirao u mnogim potrebama djeteta, kao i financijski podržao organizacije rođendanskih zabava i kupovao poklone djetetu.

Međutim, početkom prošle godine, nakon što je muškarac proveo četiri godine vidjevši kako mu sin odrasta i baka sudjeluje u dječakovu životu, par je prekinuo sve veze s muškarcem i njegovom majkom. Par je otada odbio bilo kakav kontakt ili povezanost s djetetom.

Pravni predmet postavlja važna ustavna pitanja u vezi s pravima djece koja su rođena darivanjem spolnih stanica, kao i odraslih koji su uključeni u postupak.


4. Francuska: Aktualna rasprava o legalizaciji eutanazije i medicinski potpomognutog samoubojstva

(France24) Aktualna rasprava o legalizaciji eutanazije i medicinski potpomognutog samoubojstva potaknuta je prijedlogom zakona Oliviera Falornija iz parlamentarne stranke Libertes et Territoires (“Sloboda i teritoriji”). Falorni tvrdi kako bi francuski zakon zaustavio nacionalno licemjerje jer su francuski stanovnici često putovali u Belgiju ili Švicarsku kako bi izvršili medicinski potpomognuto samoubojstvo. Falorni smatra kako francuski liječnici već svake godine izvode između 2000 i 4000 eutanazija, ali potajno.

Protivnici ovog prijedloga zakona podnijeli su oko 3000 amandmana uoči rasprave koja je usporila postupak i onemogućila glasanje u parlamentu. Da je zakon prošao, Francuska bi postala peta država Europske unije koja je dopustila eutanaziju nakon Nizozemske, Belgije, Luksemburga i Španjolske (Švicarska je legalizirala medicinski potpomognuto samoubojstvo, ali ne i eutanaziju).

Predsjednik Emanuel Macron ni njegova vlada se nisu izjasnili po pitanju prijedloga zakona, iako je predsjednik 2017. godine rekao kako sam želi odabrati kraj svog života. Ministar zdravstva Olivier Véran izjavio je kako nije uvjeren da bi Francuska trebala voditi veliku raspravu o ovoj temi tijekom pandemije Covid-19.


5. Španjolska: Zakon o eutanaziji protuustavan?

(Institut Européen de Bioéthique) Španjolska je 18. 3. 2021. godine izglasala i usvojila zakon o regulaciji eutanazije, a zastupnici koji se protive eutanaziji najavili su podnošenje žalbe za poništenje zakona pred Ustavnim sudom.

Ovaj zakon treba stupiti na snagu tijekom lipnja 2021. godine, a pacijenti moraju biti u ozbiljnom, kroničnom i onesposobljavajućem stanju koje u svakom slučaju uzrokuje fizičku ili psihološku patnju, stalnu i nepodnošljivu za pacijenta koji je podnio zahtjev za eutanazijom.

Primjena ovog zakona posebno je problematična u dvije točke. Prvo, kriteriji za podnošenje zahtjeva za eutanazijom temelje se na subjektivnoj prosudbi. Ono što pacijent navodi o vlastitoj patnji postaje jedino bitno i podrazumijeva se kako će medicinska struka udovoljiti njegovom zahtjevu za eutanazijom.  Druga se poteškoća odnosi na članak 16. zakona koji predviđa uspostavu državnog registra liječnika koji se koriste institutom priziva savjesti za postupak eutanazije. Takav registar se ozbiljno protivi poštovanju slobode savjesti kao temeljnog prava. Uz to, liječnik koji se nužno ne protivi eutanaziji može smatrati kako za pojedinog pacijenta nisu ispunjeni zakonski uvjeti koji trebaju biti ispunjeni kako bi se udovoljilo zahtjevu pacijenta ili da eutanazija u pojedinom slučaju predstavlja specifičan etički problem.

Konačno, neodređena priroda materijalnih uvjeta potrebnih za odobravanje zahtjeva za eutanazijom postavlja pitanja sa stajališta poštivanja španjolskog Ustava, točnije načela pravne sigurnosti. Zakon koristi izraze poput “stalne i nepodnošljive fizičke i psihološke patnje”, “ozbiljno, kronično i nepodnošljivo stanje” koje je nemoguće doista utvrditi, a radi se o pitanju donošenja zakona o životu.

Ustavni sud Portugala nedavno je poništio zakon vrlo sličan ovom zakonu u Španjolskoj.

Unesite pojam po kojemu želite pretraživati portal.