U današnjem svijetu gdje je globalizacija uzela maha i informacije su nam dostupne na dohvat ruke, postavlja se pitanje kako prepoznati informacije koje su točne. Ponajviše ako se te informacije odnose na naše zdravlje, što znači da osim točnosti trebamo uzeti u obzir i personaliziranost informacije – „Odnosi li se to na mene? „Je li to prikaz mog slučaja?“. Produbljivanje znanja u određenim područjima je pohvalno i poželjno, ali kad se radi o zdravlju, treba kontaktirati zdravstvene djelatnike koji se godinama školuju za posao koji rade i prepustiti se u njihove iskusne ruke.
Područje ženskog reproduktivnog zdravlja je područje čestih prijepora u slučajevima kada žena ne može u potpunosti razumjeti informacije koje joj zdravstveni djelatnik pruža. Zbog toga ne može donijeti istinski informirani izbor jer nema dovoljno znanja o svom hormonalnom zdravlju. 1
Od šume različitih definicija što informirani izbor je, možda je najbolja sljedeća – informirani izbor je dobrovoljna, dobro promišljena odluka koju pojedinac donosi na temelju mogućnosti, informacija i razumijevanja. Temelj informiranog izbora su informacije koje su točne, nepristrane, cjelovite i razumljive kako bi donošenje odluka, posebno onih koje se tiču reproduktivnog zdravlja, bilo isključivo u rukama svake žene. 1 Iznošenje činjenica na kojima se temelji donošenje odluka i informirani izbor važno je radi mogućnosti samostalnog i nepristranog odlučivanja. Međutim, sporo ili stagnirajuće prihvaćanje novih opcija korisnicima usluga može biti zbunjujuće što znači da se zdravstveni radnici često oslanjaju na iskustva donošenja odluka i izbora kao što je propisivanje kontracepcijskih tableta. 2
Informirani izbor se donosi svakodnevno, od pristanka na dijagnostičke postupke preko pristanka na terapijske zahvate do donošenja odluka u području očuvanja zdravlja.
Koncept informiranog i dobrovoljnog donošenja odluka široko se primjenjuje na bilo koju odluku o zdravstvenoj zaštiti i pretpostavlja da pojedinci imaju pravo i sposobnost donošenja vlastitih zdravstvenih odluka. 2 Upravo je oralna kontracepcija primjer utjecaja socijalnog konteksta na informirani izbor prilikom donošenja odluke o reproduktivnom zdravlju. Kontracepcijske tablete i njihovo korištenje uvriježeno je među ženama svih dobi, bez obzira jesu li propisane zbog sprječavanja akni ili izbjegavanja trudnoće. Navedeno dovodi do toga da se tablete uzimaju laički rečeno „zdravo za gotovo“ bez dubljeg poznavanja, kako utjecaja kontracepcijskih tableta na hormone, tako i drugih dostupnih metoda zaštite ili liječenja hormonalnih problema u pozadini akni.
Liječnici imaju najveći utjecaj na izbor žene po pitanju metoda planiranja obitelji i najčešće preporučuju oralne kontraceptive i muški kondom. Metode temeljene na znanju često se zanemaruju iako su privlačne ženama koje ne žele koristiti tablete koje utječu na hormonalnu ravnotežu. Razlozi da se pacijentice ne podučavaju metodama temeljenima na poznavanju funkcioniranja vlastitog tijela uključuju nedovoljno znanje i obuku davatelja usluga, pristranost davatelja usluga, vremenska ograničenja i zbunjenost pacijenata. 1
Nuspojave kontracepcijskih tableta mogu biti teške kao što je bio primjer s kontracepcijskim tabletama Diane-35. Pokazala se njihova poveznica sa stvaranjem krvnih ugrušaka koji su uzrokovali nekoliko smrtnih slučajeva pa su navedene tablete povučene s francuskog tržišta iako je Europska agencija ocijenila da je korist u ovom slučaju veća nego rizik. 4 5
Cijeli je niz nuspojava (čestih i rijetkih) koje se mogu pojaviti prilikom uzimanja kontracepcijskih tableta što znači da je od velike važnosti provjeriti zdravstveno stanje pacijentice te postojanje kontraindikacija, poput visokog krvnog tlaka, cerebrovaskularnih bolesti, itd. Potom je pacijentici potrebno predočiti moguće situacije i mogućnosti izbora metoda zaštite od trudnoće.
Žene bi trebale znati da mogu u bilo kojem trenutku prestati koristiti odabranu metodu kontracepcije. U slučaju sterilizacije i ponude sterilizacije kao metode zaštite od trudnoće, navode se informacije i o drugim metodama izbjegavanja trudnoće te da je sterilizacija žene ireverzibilan zahvat. Istraživanje provedeno među ženama u Južnoj Aziji i Latinskoj Americi pokazalo je da premalo pružatelja zdravstvenih usluga uloži vrijeme informirajući ih o različitim metodama kontracepcije te da većina steriliziranih žena nije bila informirana o drugim metodama kontracepcije. U istom se istraživanju navodi da je veliki udio žena koje su se odlučile za sterilizaciju zahvat napravilo iz neznanja i nedovoljne informiranosti, a ne sklonosti sterilizaciji. 6
Na tragu toga, kineska vlada poduzima razne mjere kako bi zaustavila širenje muslimanske manjine Uighura koje, između ostalog, uključuju česte provjere trudnoće, prisilnu sterilizaciju i pobačaje. Navedeni događaji iz Kine pokazuju da su u današnje „moderno“ doba žene i informirani izbor i dalje stigma te da se metode reproduktivne zaštite koriste u svrhu kulturnih, vjerskih i sličnih progona. Uz oduzimanja prava na informacije, ovdje se radi o ugrožavanju osnovnih ljudskih prava i dostojanstva osobe. 7
Gledajući Europi bliže primjere, istraživanje provedeno u pet europskih zemalja (Francuska, Njemačka, Italija, Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo) pokazalo je da 55% steriliziranih žena nije dobilo odgovarajuće informacije i savjete o alternativnim reverzibilnim metodama kontracepcije. Štoviše, manje od 30% žena koje su bile podvrgnute sterilizaciji u Francuskoj, Španjolskoj i Velikoj Britaniji bilo je upoznato o alternativama. 1
Iako je u ovom kratkom osvrtu na informirani izbor naglasak bio na ženama i njihovom reproduktivnom zdravlju, muškarci također imaju ista prava jer je definicija informiranog izbora, gore ponuđena, univerzalna. Informacija kao najveća vrijednost prožima sve sfere društva i njezin izostanak, netočnost ili prikrivanje dovodi do ograničenja izbora i u konačnici slobode.
FEMM (Fertility Education and Medical Management) pruža cjelovito rješenje za reproduktivno zdravlje žena potkrijepljeno desetljećima istraživanja. Temelji se na edukaciji i pružanju cjelovitih informacija potrebnih za dijagnozu i liječenje niza hormonalnih zdravstvenih problema. FEMM i druge metode utemeljene na znanju jedine su metode planiranja obitelji koje nemaju rizik od nuspojava ili zdravstvenih problema i ne mijenjaju plodnost žene. Zbog toga FEMM ne promovira nijednu drugu metodu planiranja obitelji, ali prepoznaje da su druge metode široko dostupne i da će ih mnoge žene odabrati i bez obzira na to, FEMM omogućuje svim ženama donošenje informiranijih izbora pružanjem ovih informacija. 1 8
Za više informacija posjeti Facebook ili Instagram stranicu FEMM Croatia.
- Paper, W. & Fischer, M. G. The Case for FEMM. 1–67 (2013).
- Yuill, C., McCourt, C., Cheyne, H. & Leister, N. Women’s experiences of decision-making and informed choice about pregnancy and birth care: A systematic review and meta-synthesis of qualitative research. BMC Pregnancy and Childbirth vol. 20 343 (2020).
- Choices in Family Planning: Informed and Voluntary Decision Making. www.engenderhealth.org (2003).
- France ignores EMA and suspends Bayer’s Diane 35 – PMLiVE http://www.pmlive.com/pharma_news/france_ignores_ema_and_suspends_bayers_diane_35_477858
- European Medicines Agency update on Diane 35 and generics used in the treatment of acne | European Medicines Agency. https://www.ema.europa.eu/en/news/european-medicines-agency-update-diane-35-generics-used-treatment-acne
- Jadhav, A. & Vala-Haynes, E. Informed choice and female sterilization in south Asia and Latin America. J. Biosoc. Sci. 50, 823–839 (2018).
- China cuts Uighur births with IUDs, abortion, sterilization https://apnews.com/article/269b3de1af34e17c1941a514f78d764c
- The Science – FEMM Health. https://femmhealth.org/the-science/
