Povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena 8. ožujka daje se pregled odabranih crtica iz publikacije* Žene i muškarci u Hrvatskoj 2020 i Procjene stanovništva 2020. koje objavljuje Državni zavod za statistiku.
Prema procjeni stanovništva krajem 2020. u Hrvatskoj je bilo 2,2 milijuna, odnosno 51,38 % žena, u čiju “korist” ide i znatan broj drugih pokazatelja.
Zahvaljujući sve boljim životnim uvjetima, očekivano trajanje života pri rođenju s godinama raste te žene u prosjeku žive sedam godina duže od muškaraca. Isto upućuje na veću zastupljenost žena u starijoj dobi (60 i više godina) kada prosječno na 100 žena dolazi 68 muškaraca. U mlađoj životnoj dobi (0 – 19 godina) situacija je obratna pa prosječno na 100 djevojčica dolazi 106 dječaka zbog prirodno uvjetovanog većeg postotka rađanja muške djece.
Indeks starenja, koji označava postotni udio osoba u dobi od 60 i više godina u odnosu na stanovništvo mlađe od 20 godina, pokazuje da je graničnu vrijednost od 100 Hrvatska prešla na prijelazu stoljeća što upućuje na to da je na svaku ženu starije dobi dolazila jedna žena mlađe dobi. Trend se nastavio u narednim godinama pa tako već 2011. na 100 žena mlađe dobi, dolazi 139 žena starije dobi, a prema procjeni stanovništva 2020. godine na 100 žena mlađe dobi dolazi čak 176 starijih žena starije dobi!
Dobiveni su podaci u korelaciji s mnogobrojnim individualno i društveno uvjetovanim čimbenicima, a prvenstveno s kontinuiranim porastom prosječne starosti žena, trendom povećanog iseljavanja reproduktivnog stanovništva te činjenicom da se roditelji sve kasnije odlučuju na rođenje prvog djeteta (žene u kasnim dvadesetima) i općenito manji broj djece.
Uspoređujući odnos žena i muškaraca u vanjskoj migraciji Republike Hrvatske 2018. godine, žene očekivano manje migriraju od muškaraca “u oba smjera”. Konkretno, žene čine tek četvrtinu doseljenog stanovništva i skoro polovinu (44,4 %) odseljenog stanovništva iz Hrvatske.
Kako stoje žene u obrazovnoj strukturi, a kako u zapošljavanju?
U akademskoj godini 2018/2019. od ukupno 158 tisuća upisanih studenata na visoka učilišta, žene su činile 57,1 %. Najveći udio od 74,7 % činile su studentice iz područja biomedicine i zdravstva, kojeg slijede interdisciplinarne i humanističke znanosti. Promatrajući posljednjih desetak godina, udio diplomiranih studentica nije se znatnije mijenjao te se kretao oko 60 %.
Što se tiče poslijediplomskih doktorskih studija, do ak. god. 2017/2018., bilježio se kontinuirani godišnji porast broja studentica, a od 2018/2019. broj studentica stagnira i/ili bilježi blagi pad, jednako kao i broj studenata. Udio doktorica znanosti iznosio je 54,7 %, čime se nastavlja 15-godišnja blaga dominacija žena spram muškaraca koji su veću zastupljenost na doktorskim studijima zadnji put imali u ak. god. 2006/2007.
Gledajući zaposlenost i plaće, žene su najbolje plaćene u financijskim i djelatnostima osiguranja. Muškarci po plaćama prednjače u svim djelatnostima, osim u građevinarstvu gdje žene imaju veću prosječnu plaću za 400-tinjak kuna od muškaraca. Promatrajući sve djelatnosti u Hrvatskoj, prosječna neto mjesečna plaća 2018. godine za žene je iznosila 5 716 kn, a za muškarce 6 571 kn.
Vidljivo je da su žene sve obrazovanije, ali su i dalje manje plaćene od muškaraca. Zato, čekajući nove podatke za nagodinu, na nama je samima i društvu u cjelini da aktivno djelujemo po ovakvim i drugim pitanjima iz demografske tematike.
Na kraju, kao odmak od uspoređivanja brojki u odnosu prema muškarcima – jedna nezavisna DZS crtica iz onomastike: najčešća ženska imena novorođene djece u 2019. bila su Mia, Ema, Lucija, Sara i Nika. 😊
Sretan Dan žena!
*Izvor: https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/menandwomen/men_and_women_2020.pdf
