Razgovarali smo s Anom Sever, studenticom prava i volonterkom u Pravnoj klinici Pravnog fakulteta u Zagrebu. Pravna klinika osnovana je 2010. godine sklapanjem Ugovora između Pravnog fakulteta i Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske o financiranju projekata udruga ovlaštenih za pružanje besplatne pravne pomoći i pravnih fakulteta za rad pravnih klinika iz sredstava za pružanje besplatne pravne pomoći. Ona sudjeluje u integralnom sustavu pružanja besplatne pravne pomoći osobama koje za pravnu pomoć imaju opravdani interes te je ne mogu ostvariti iz drugih izvora ili bi ostvarivanje bilo moguće samo uz trošenje sredstava koja su im nužna za vlastito uzdržavanje ili uzdržavanje osoba koje su po zakonu dužne uzdržavati.
Zanimao nas je način rada i funkcioniranje same klinike.
Pravna klinika podijeljena je u sedam grupa od kojih se svaka grupa bavi zaštitom prava određene ugrožene društvene skupine (Grupa za pomoć azilantima i strancima, Grupa za suzbijanje diskriminacije i prava manjina, Grupa za prava djece i obiteljsko uzdržavanje, Grupa za zaštitu i pomoć žrtvama kaznenih djela, Grupa za zaštitu prava radnika, Grupa za zaštitu prava pacijenata i Grupa za pomoć građanima u ovršnom postupku). U Pravnoj klinici zaprimamo upite stranaka iz svih područja prava na koje naši studenti kliničari odgovaraju davanjem strankama pravnih mišljenja i općih pravnih informacija. Osim studenata kliničara, svaka grupa ima nekoliko studentskih mentora (iskusnijih kliničara koji pomažu i usmjeravaju nove kolege); na razini Klinike imamo i četiri administratora (koji koordiniraju rad svih grupa); te na kraju akademske mentore (profesore, odvjetnike, odvjetničke vježbenike, pravnike i druge stručnjake) koji odobravaju svako pravno mišljenje prije nego što ono bude poslano stranci. Na taj je način Klinika razvila svojevrsni sustav kontrole te se odobravanjem pravnih mišljenja od strane akademskih mentora osigurava točnost informacija i pravne pomoći koju pružamo strankama.
Građani se sa svojim upitima Pravnoj klinici mogu obratiti za njihovu pomoć, a saznali smo i na koji način to mogu učiniti:
Kada nam se građani obrate za pravnu pomoć, a nakon što zaprimimo njihov upit, netko od naših kliničara rješava o upitu stranke tako da piše pravno mišljenje ili opću pravnu informaciju. O jednostavnijim upitima kliničari pišu opće pravne informacije koje zatim pregledava i odobrava njihov studentski mentor te se one najčešće strankama priopćuju putem telefona. Dok se o složenijim i kompleksnijim upitima pišu pravna mišljenja koja su, naravno, mnogo opširnija i detaljnija te ih osim studentskog mentora pregledava i konačno odobrava akademski mentor. Također, zbog opširnosti i složenosti, pravna mišljenja nikad ne priopćujemo telefonski, već ih šaljemo poštom ili na mail.
Sama klinika u svom radu primjenjuje ključne vrijednosti pravne struke i načela postupanja koja jamče uspješno pružanje besplatne pravne pomoći. Studenti koji volontiraju, kao i sama klinika, profesionalni su, strankama pristupaju kroz neposredan razgovor te štite privatnost stranaka.
Pravna klinika vjeruje da je za razvoj modernog društva nužno osigurati primjerenu zaštitu njegovih najosjetljivijih i životnim problemima najteže pogođenim članovima. Zanimalo nas je koji su najčešći razlozi traženja pravne pomoći od Pravne klinike.
Razlozi traženja pravne pomoći od Pravne klinike su zaista raznovrsni pa je nemoguće procijeniti kojih ima najviše odnosno koji su najčešći. Stranke nam se obraćaju s upitima oko razvoda braka i uzdržavanja djece, nasljeđivanja, ostvarivanja prava vlasništva, ostvarivanja prava žrtvi kažnjivih djela i mnogim drugim. Mogli bismo reći da nam se stranke obraćaju s upitima iz svih područja prava, zbog čega je teško reći koji bi bili najčešći razlozi. Ipak, statistički podaci koje vodimo za svaku akademsku godinu pokazuju da na razini Klinike zaprimamo najviše predmeta iz područja građanskog prava (oko 70%), nakon čega slijede upravni predmeti te naposljetku, kazneni.
Dobro znamo da se u radu s ljudima često susrećemo s brojnim problemima i nelogičnostima pa smo Anu upitali ima li nekakav prijedlog za poboljšanje u sustavu.
Prijedloga za poboljšanje imamo na pretek, trebalo bi početi od temeljitih promjena cjelokupnog sustava. Najugroženije društvene skupine najgore su zaštićene te moraju prolaziti složen proces ostvarivanja nekih svojih osnovnih prava, stoga bi, svakako, taj proces trebalo što više pojednostaviti, a sustav bi trebao posvetiti više pažnje osjetljivim skupinama.
Upitali smo i što je Anu potaknulo na praksu u Pravnoj klinici i je li praksa ispunila njena očekivanja.
Na prijavu su me potaknula pozitivna iskustva kolega s fakulteta te sam način na koji Klinika funkcionira i plemeniti cilj kojim se vodi, a to je pružanje pravne pomoći onima kojima je ona najpotrebnija. Moja očekivanja ispunila su se već s prvim pravnim mišljenjem koje sam napisala jer sam pišući ga spoznala da ću pomoći osobi kojoj je pomoć u tom trenutku bila prijeko potrebna.
Rad u pravnoj klinici je, navodi naša sugovornica, izazovan jer se susreće mnoštvo različitih ljudi i njihovi pravni i životni problemi. No, na pitanje je li joj Pravna klinika pomogla glede budućnosti u odabranoj struci, odgovara ovako:
Pravna klinika nas pripremi na ono što nas čeka kad se jednog dana zaposlimo u struci i mislim da je to neprocjenjivo iskustvo. Bit ću iskrena, nije uvijek lako, ali na kraju se za svaki problem nađe rješenje i iz svakog problema nešto novo naučimo. Moj dosadašnji rad, odnosno volontiranje u Klinici, zaista me naveo da još više zavolim svoju buduću struku i da ne mogu dočekati jednoga dana raditi ono što volim i želim. Zaključno bih rekla da je volontiranje u Klinici svakako utjecalo na to da sam potvrdila čime se želim baviti u životu.
Nakon volontiranja u Klinici imam jasniju sliku sebe u budućnosti, u smislu da sam sigurna čime se želim baviti i da jedva čekam raditi u struci, kao odvjetnica. Praksa odnosno volontiranje izrazito pozitivno utječe na sve nas kliničare jer razvijamo i usavršavamo pravno pisanje i pravničko razmišljanje, uz istovremeno jačanje međuljudskih odnosa. Kroz pisanje i davanje savjeta utvrđujemo svoje teorijsko znanje i isto primjenjujemo na konkretnu životnu situaciju. Zaista sam puno toga naučila otkad volontiram, a pogotovo otkad sam studentski mentor u Klinici.
Ponekad studenti koji rade unutar Pravne klinike susreću ne znaju odgovore na strankina pitanja, ali to je i dobro jer tako osoba radi na sebi i gradi se. Ali, što čine u trenutku kada ne znaju odgovor na pitanje?
Kad ne znam odgovor na strankino pitanje konzultiram se s kolegama, studentskim i akademskim mentorima. Naravno, uvijek pretražim sve relevantne zakone i sudsku praksu.
Zanimalo nas je kako bi izgledala reforma Pravne klinike kada bi je naša sugovornica mogla sastaviti, ona odgovara ovako:
Kad bih mogla učiniti reformu Pravne klinike posvetila bih se prvenstveno ubrzanju cijelog procesa donošenja pravnih mišljenja. Ukratko, pokušala bih primjenom sankcija i nagrada utjecati na studente i mentore da što prije rješavaju predmete kako bi stranke što brže dobile pravni savjet koji trebaju.
Sustav besplatne pravne pomoći u Hrvatskoj pomalo se razvija, ali naša sugovornica smatra kako bi ga trebalo unaprijediti i učiniti ga pristupačnijim. Kao i ona, i mi se nadamo da će kroz par godina ciljevi za unaprjeđivanje i pristupačnost biti realizirani. Ipak, koliko su ljudi stvarno upućeni u to da imaju pravo na pristup sustavu besplatne pravne pomoći?
Na temelju dosadašnjeg iskustva, mislim da većina građana, nažalost, nije dovoljno informirana o svojim pravima i pravu na pristup sustavu besplatne pravne pomoći. Građanima su često nedostupne informacije o njihovim pravima, a propisi su preopširni pa se ne snalaze u svemu tome. Stoga, svakako smatram da treba poraditi na informiranju građana. Naravno, ima ljudi koji su zaista dobro upućeni i snalaze se oko pravnih pitanja kao da su i sami pravnici.
Dakako, smatram da bi svakako trebalo građanima učiniti pristupačnijima informacije o njihovim osnovnim pravima i ostvarivanju istih.
Volontiranje je iskustvo koje nas obogaćuje u mnogim pogledima i uči na rad. Na pitanje kako naša sugovornica doživljava volontiranje u Pravnoj klinici, ona odgovara ovako:
Kao što sam već rekla, iskustvo volontiranja u Klinici je neprocjenjivo. Od pomaganja ljudima, primjenjivanja naučenog na konkretne slučajeve pa do upoznavanja kolega. U Pravnoj klinici primjenjujemo naučeno i pritom pomažemo drugima, a istovremeno obogaćujemo i sebe. Cijelo to iskustvo je jedinstveno i smatram da bi svaki student prava trebao tako nešto doživjeti prije završetka fakulteta.
Ono što je vrlo vrijedno je i to da prema dosadašnjem iskustvu poslodavci cijene takvu vrstu angažmana jer je dosta poslodavaca i samo bilo dio Klinike, bilo kao student kliničar bilo kao akademski mentor.
Također, naša sugovornica svim ostalim studentima Pravnoga fakulteta preporučila bi volontiranje u Pravnoj klinici jer će na taj način puno naučiti, pomoći potrebitima, a pritom se i dobro zabaviti.
Nakon što je Sisačko-moslavačku županiju pogodio potres, volonteri Pravne klinike započeli su s radom na tom području. Kako su došli do te ideje?
Nedugo nakon potresa koji je pogodio Sisačko-moslavačku županiju odlučili smo dodatno se aktivirati. U tu svrhu oformili smo posebnu, dodatnu grupu studenata koja se bavi prvenstveno predmetima s potresom pogođenih područja. Članove te grupe također na tjednoj bazi posjećuju gradove i mjesta pogođena potresom te na licu mjesta zaprimaju upite građana te im pomažu u ispunjavanju potrebnih obrazaca.
Saznali smo da je, za sada, na tom području pravnu pomoć primilo nekoliko stotina osoba, a odaziv je velik. Zanimalo nas je ima li sada Pravna klinika puno posla i s kojim se predmetima najčešće susreću.
Posla ima dosta, nedavno je donesen novi zakon o obnovi, a stranke imaju brojne upite i ne snalaze se u mnoštvu obrazaca i papirologije koju moraju ispuniti. Našli smo se usred potpuno drugačije, izvanredne situacije na koju se svi skupa još privikavamo. Građani imaju puno pitanja, a mi im nastojimo na što je moguće brži i pristupačniji način odgovoriti i pomoći.
Najčešće stranke zanimaju informacije vezane uz preglede statičara, obnovu kuća/zgrada, ostvarivanje naknade, troškove obnove i slično.
Iako stanje na terenu nije baš optimistično, volonteri Pravne klinike nadaju se kako stanovništvo s potresom pogođenih područja neće imati poteškoća u realizaciji obnove. Problem je što se građani ne snalaze u mnoštvu zahtjeva i obrazaca koje moraju ispuniti da bi ostvarili svoja prava, a ne znaju ni kome bi se obratili jer je informacija previše. Odgovorili su nam i na pitanje kako zatražiti pomoć za pitanja vezana uz postupke nakon potresa:
Za pitanja vezana uz postupke nakon potresa građani nam se mogu obratiti pozivom na broj: +385 97 6529 903, od ponedjeljka do petka od 10 do 15 sati. Dežurni student pomoći će strankama ispuniti obrazac preko telefona, a po potrebi će preuzeti i druge njihove predmete (posebno ako su vezani za ostvarivanje prava iz socijalne skrbi).
Pravno-zagovarački tim Svjetskog saveza mladih Hrvatska
