U ovotjednom pregledu vijesti iz bioetike donosimo novosti vezano za prvi slučaj eutanazije u Peruu, povećanje medicinski potpomognutih samoubojstava u Švicarskoj i novu aplikaciju za otkrivanje boli u bolnicama.
Također, donosimo i vijesti o uzgoju organoida mozga u laboratoriju i o curenju podataka o zdravlju gotovo 500 000 francuskih pacijenata putem interneta.
1. Peru: Sud nalaže vlastima da poštuju želju žene za eutanazijom
(France 24) Peruanski sud je u četvrtak, 25. veljače, naložio peruanskoj vladi da poštuje želju žene koja pati od dječje paralize i podnijela je zahtjev za eutanazijom. U prvoj ovakvoj presudi Ustavni sud u Peruu je donio presudu prema kojoj Ministarstvo zdravstva i EsSalud (pružatelji zdravstvenog osiguranja) moraju “poštivati odluku 44-godišnje Ane Estrade Ugarte da svoj život okonča tehničkim postupkom eutanazije”.
Ovom se presudom ovlašćuju liječnici da eutanaziraju Anu Estradu bez rizika od kaznenog progona, dok kazna koja se za takav čin izriče u Peruu može iznositi do tri godine zatvora i smatra se ubojstvom iz samilosti. Sud je rekao kako bi uskraćivanje njezine želje za eutanazijom kršilo njezino pravo na “dostojanstvo, autonomiju, slobodan izbor” i zaštitu od “okrutnog i neljudskog postupanja”.
U presudi, koju je sud objavio putem Twittera, eutanazija se opisuje kao “radnja liječnika da izravno (oralno ili intravenozno) primijeni lijek namijenjen okončanju života”.
Sud je precizirao određeni broj uvjeta: Ministarstvo zdravstva i EsSalud moraju stvoriti tri liječnička povjerenstva u roku od 7 dana kako bi pripremili administrativne i tehničke elemente protokola kao odgovor na zahtjev za eutanazijom Ane Estrade i konkretizirali plan za eutanaziju. Nakon što se protokol potvrdi, eutanazija se mora izvršiti u roku od deset dana od službene formulacije zahtjeva.
Ana Estrada pati od neizlječive i progresivne paralize od 12. godine života. Uglavnom paralizirana dane uglavnom provodi u krevetu, a potrebna joj je pomoć i za odlazak na toalet.
Tijekom sudskog ročišta Ana Estrada tražila je da Ministarstvo zdravstva pripremi smjernice za ostale slične slučajeve što je sud odbacio.
Presuda, na koju se još uvijek može uložiti žalba, vjerojatno će potaknuti kontroverzu u Peruu, zemlji u kojoj je većina ljudi katolika.
U Južnoj Americi samo je Kolumbija dekriminalizirala eutanaziju. U Urugvaju, parlament trenutno raspravlja o zakonu o eutanaziji.
2. Švicarska: Udruga Exit je u 2020. godini zabilježila 1282 medicinski potpomognutih samoubojstava
(Le Temps) U Švicarskoj udruga Exit navodi kako je organizirala medicinski potpomognuto samoubojstvo za 1282 osoba u 2020. godini, što je povećanje za 68 osoba u odnosu na 2019. godinu. Udruga Exit je smanjila svoje aktivnosti između 20. ožujka i 20. svibnja zbog pandemije COVID-19, ali je zabilježila porast hitnih slučajeva za 42% kroz proteklu godinu.
Exit je na francuskom govornom području imao 31 070 članova na kraju 2020. godine, odnosno 3204 članova više nego 2019. godine. Od početka 2021. godine registrirano je 417 članstava. Exit je na njemačkom govornom području krajem 2020. imao oko 135 000 članova, kojima je u 2021. godini dodano 1700 novih članova.
Prosječna dob osoba koje su se podvrgnule medicinski potpomognutom samoubojstvu u 2020. godini je 78,7 godina, naspram 78,2 godine u 2019. godini. Raspodjela spolova ostala je ista: 59% žena i 41% muškaraca.
Na francuskom govornom području zabilježeno je 369 izvršenih medicinski potpomognutih samoubojstava u 2020. godini što iznosi povećanje za 17 u odnosu na 2019. godinu. U njemačkom govornom području zabilježeno je povećanje za 51 slučaj.
3. Nevva: Aplikacija za otkrivanje boli u bolnicama
(Le Point) Nevva je naziv nove aplikacije koju je razvio start-up Samdoc kako bi kvalitetnije prepoznao bol kod pacijenata na intenzivnoj njezi. Aplikacija će uskoro biti testirana u Sveučilišnoj bolnici Caen.
Princip rada aplikacije temelji se na otkrivanju pokreta lica pacijenta pomoću kamere pametnog telefona koji je postavljen iznad pacijenta. Analiza se provodi algoritmima temeljenim na znanstvenoj literaturi o boli i na liječničkoj stručnosti što se prevodi u oblik krivulje.
Aplikacija će procijeniti bol koja se osjeća kod pacijenata tako da će liječnici o stanju pacijenta moći biti informirani u stvarnom vremenu i na daljinu. Podaci pretvoreni u krivulju liječnicima će omogućiti jednostavno čitanje i poboljšati prilagodbu daljnjeg liječenja i terapije koje se daje pacijentu protiv boli. Danas medicinsko osoblje i liječnici moraju posjetiti bolesničke krevete svaka četiri do šest sati kako bi ih promatrali i procijenili razinu njihove boli.
Zahvaljujući aplikaciji Nevva, medicinsko osoblje i liječnici će u stvarnom vremenu biti obaviješteni o stanju pacijenta, a medicinsko osoblje moći će se usredotočiti na zadatke s većom dodanom vrijednosti za funkcioniranje bolničkog sustava.
4. SAD: Organoidi mozga uzgajani u laboratoriju sazrijevaju poput mozga dojenčadi
(Medical Xpress) Istraživači sa Sveučilišta u Kaliforniji u Los Angelesu i Sveučilišta Stanford promatrali su sazrijevanje moždanih organoida uzgajanih 20 mjeseci u laboratoriju. Njihova studija objavljena je u časopisu Nature Neuroscience.
Organoid je minijaturizirana i pojednostavljena verzija organa proizvedenog in vitro metodom u tri dimenzije koja pokazuje realističnu mikro-anatomiju.
Znanstvenici su organoide ljudskog mozga stvorili pomoću induciranih pluripotentnih matičnih stanica, poznatih i kao iPS stanice, koje su izvedene iz stanica kože ili krvi koje su reprogramirane natrag u stanje nalik embrionalnim matičnim stanicama. Takvo stanje omogućava znanstvenicima stvoriti bilo koji tip stanica.
Te se iPS stanice zatim izlažu specijaliziranoj mješavini kemikalija koje utječu na stvaranje stanica određenog područja mozga. S vremenom i pravim uvjetima stanice se samoorganiziraju kako bi stvorile trodimenzionalne strukture koje vjerno preslikavaju nekoliko aspekata razvoja ljudskog mozga.
Organoidi izvedeni iz ljudskih matičnih stanica mogu revolucionirati medicinsku praksu pružajući istraživačima dosad neviđeni uvid u to kako se složeni organi – uključujući mozak – razvijaju i reagiraju na bolesti.
“Pokazali smo kako ovi trodimenzionalni moždani organoidi prate unutarnji sat koji u laboratorijskom okruženju upravlja jednako kao što se to događa u živom organizmu”, rekao je dr. sc. Aaron Gordon iz laboratorija Geschwind na Medicinskom fakultetu David Geffen sa Sveučilišta u Kaliforniji u Los Angelesu. “Ovo je izvanredno otkriće – pokazujemo kako organoidi postižu postnatalnu zrelost za oko 280 dana u kulturi, a nakon toga počinju modelirati aspekte dječjeg mozga, uključujući poznate fiziološke promjene u signalizaciji neurotransmitera.”
Nekoliko su godina istraživači kultivirali ljudske moždane organoide za proučavanje ljudskih neuroloških i neurorazvojnih poremećaja, poput epilepsije, autizma i shizofrenije. Prema istraživačima, ovi rezultati pokazuju kako će biti moguće uzgojiti stanice do zrelosti koje će omogućiti znanstvenicima da bolje proučavaju bolesti koje se pojavljuju u odrasloj dobi.
5. Francuska: Curenje podataka o zdravlju gotovo 500 000 pacijenata putem interneta
(Le Figaro) Francuski istražitelji kibernetičkog kriminala izjavili su u četvrtak kako istražuju curenje medicinskih podataka gotovo pola milijuna ljudi, među kojima se nalaze visoko povjerljive informacije, poput HIV statusa pojedinih pacijenata i statusa plodnosti.
Curenje podataka, za koje se vjeruje da su predmet hakerskog napada, otkrio je Zataz, blog o kibernetičkoj sigurnosti. Dokument je kasnije bio dostupan i na internetu. Potvrđeno je curenje informacija iz datoteke koja sadrži 491 840 imena pacijenata. Za svaku osobu dostupno je do 60 različitih podataka, kao npr. broj socijalnog osiguranja, datum rođenja, krvna grupa, adresa, broj mobitela, liječnik koji propisuje lijek.
Novine Liberation izvijestile su kako se datoteka temelje na podacima iz testova provedenih između 2015. i listopada 2020. godine u oko 30 kliničkih laboratorija, uglavnom smještenih na sjeverozapadu Francuske.
Bolnice, laboratoriji i medicinske web stranice rastuća su meta kibernetičkih napada.
Predsjednik Emmanuel Macron je tijekom veljače najavio program za suzbijanje kibernetičkog kriminala u kojeg će uložiti 1.2 milijardu eura.
