Dok pišem ove retke, Francuska se približava brojci od dva milijuna i šesto tisuća slučajeva zaraze koronavirusom i preko šezdeset i pet tisuća mrtvih. Kao u svim državama svijeta, tako se i Francuska suočava s ogromnim problemima zbog koronavirusa. Od slučaja prve zaraze na francuskom teritoriju do sadašnjeg trenutka prošlo je više od godinu dana. Tijekom tog razdoblja Francuska se suočila s dva nacionalna lockdowna koji su ostavili, uz ekonomski, psihološki trag na stanovništvu. Očekuje se da bi zabrane kretanja (uvedene ponovno zbog blagdana) i cijepljenja stanovništva trebale izvući funkcionalnost države iz trenutnog izvanrednog stanja u kojemu se nalazi. No, koja je trenutačna situacija u metropolitanskoj Francuskoj?
Ovih se dana, ako se u ruke uzme neki francuski časopis ili novine (kao Le Monde, Le Figaro, La Croix…), mogu pronaći brojni članci vezani uz COVID-19 koji se ne bave samo tom bolešću, nego opisuju stanje društva i navode analize društvenih promjena koje su posljedice virusa na Francusku Republiku. Također, brojni su naslovi posljednjih tjedana usmjereni prema učinkovitosti i preispitivanju novog cjepiva koje se ovih dana počelo distribuirati unutar Europske Unije i „panici“ zbog mutacije virusa u Velikoj Britaniji o kojoj se ne zna još dovoljno. Ne treba zaboraviti da je izlaskom Velike Britanije iz Europske Unije (1. siječnja 2021.) još više ojačana uloga Francuske kao jedine nuklearne sile unutar EU te postoji krhka mogućnost da francuski jezik ponovno postane dominantniji nego što trenutno jest.
Ako čitatelj iščitava francuske vijesti može se zapitati koliko je narušena građanska sloboda… Koliko vlast ima pravo ograničiti prava pojedinaca i što se događa s liberalnom demokracijom za koju često pojedinci vole napomenuti da je najveći politički doseg Zapada?
Upravo se La Croix u posljednjim člancima, na primjer: Réveillon, que risquent les fêtards trop nombreux?, bavi pitanjem proslave Božića i Nove godine. Prosječni čitatelj dobiva dojam da postoji ogromna zabrinutost među političkom elitom zbog mogućeg trećeg velikog vala koji bi ostavio dodatne posljedice na francusko društvo. Samu Francusku su ove godine osim COVID-19 pogodili brojni problemi vezano za terorističke napade. Brojni frankofonski analitičari koji dobro poznaju stanje u zemlji ističu da se trenutna Francuska Republika bori s tri istovremene krize: zdravstvenom, ekonomskom i sigurnosnom.
Ministarstvo unutarnjih poslova Francuske Republike je za Novu godinu namjeravalo organizirati preko sto tisuća policajaca s ciljem da ne bi bilo „nepoćudnih“ zabava. Naravno, tu nije riječ o zakonu koji je donesen u duhu Francuske Republike, nego je prvenstveno riječ o preporuci. No, ako se preporuka od šestero okupljenih na Novogodišnjoj zabavi ne poštuje, dobiva se „simbolična“ kazna. Stoga je pravo pitanje u kojem se smjeru nalazi francusko društvo i doživljava li peta republika najveću krizu svojih vrijednosti još od njene uspostave 1958. godine?
Jedne od najpoznatijih francuskih novina ljevice L’Humanité ima članak (naslovljen Covid-19. Le gouvernement écarte tout reconfinement pour le moment) koji opisuje stanje u kojem se nalazi francusko društvo zbog koronavirusa. Autor članka napominje kako Ministarstvo zdravlja mora započeti s drugačijom strategijom prema pojedinim departmanima kako bi se izbjegao novi val COVID-19 u Francuskoj. Pokušaji restrikcija, karantene i ograničenja su se de facto pokazali neuspješnima.
Pojava COVID-19 je učinila veliku štetu na sva europska, ali i svjetska gospodarstva… Ipak, u trenutno kriznoj situaciji pitanje je u kojem će se smjeru nastaviti razvijati francuska ekonomija tijekom sljedeće godine. Ekonomska analitičarka Charlotte de Montpellier na portalu THINK Economic and Financial Analysis objavila je analizu gospodarskog rasta/pada za Francusku u 2020. i 2021. Iako, je zemlja zabilježila tijekom prvog i drugog kvartala u 2020. stravični pad BDP-a, u trećem kvartalu došlo je do rasta koji je zaustavljen zbog ponovnog lockdowna. Charlotte de Montpellier zaključuje u opširnoj analizi da će cjepivo doprinijeti „pravoj“ obnovi francuske ekonomije. Prema analizi ekonomista veliki će utjecaj biti ekonomskog plana vlade (koji bi mogao odrediti političku budućnost sadašnje vlade). Potpuni oporavak ekonomije bi se trebao dogoditi u 2022., baš u vrijeme predsjedničkih izbora.
Ako se nastavi razdoblje lockdowna moglo bi doći do novih socijalnih nemira kao Mouvement des gilets jaunes, a predsjednik Macron mora razmišljati o izborima koji nisu tako daleko (2022.). Kako je istaknuto u jednom članku, u Le Mondeu, glavne reforme (mirovinski sustav, javno upravljanje i migracije) koje je najavio Macron nisu provedene, a kriza uvjetovana koronavirusom je samo ojačala podjele. Tako da će pred-kampanja u 2021. pokazati je li se francuski predsjednik uspješno nosio s krizom. Sasvim sigurno je predsjednik Macron pojedinim političkim odlukama razbjesnio birače svih političkih opcija, što ide u korist budućim protukandidatima. Na primjeru Francuske je vidljivo kako koronavirus ima veliku utjecaj ne samo u području ekonomske sfere nego i na društveno-političkih razvoj Republike.
Poznati alžirski književnik Boualem Sansal je objavio analizu Francuske u 2020. godini za ugledni žurnal Le Figaro. U kratkom rezimeu autor je naveo kako sadašnje stanje u Francuskoj podsjeća na Alžir 80-ih prije mračnih 90-ih. Boualem Sansal, između ostalog, navodi sljedeće: „Nevjerojatna histerija koja je zahvatila Francusku zbog pandemije, koja se doslovno pretvorila u građanski nered, da ne kažem građanski rat, oko svega: hidroksihlorohina, trija Raoult-Péronne-Toussaint, zatvaranja nasuprot slobodi, ekonomskih posljedica, vjerojatni nedostaci i navodne prednosti cijepljenja. Najmanje što se može reći je da je vlada po svim tim pitanjima bila ispod svih očekivanja…“.
U rezimeu članka, mogu istaknuti da distribucija i upotreba cjepiva predstavlja ohrabrujući znak za Francusku, kao i za cijeli svijet. No, pitanje i analize koje će se postavljati po završetku ove globalne pandemije će prvenstveno biti usmjerene prema ustavnim pravima (i njihovim kršenjima) pojedinca u demokratsko-liberalnoj državi. Posljedice koronavirusa, koje su vidljive u brojnim aspektima društva će zasigurno imati utjecaja na predsjedničkim izborima, kada će francuskih državljani birati novog predsjednika ili afirmirati trenutačnog. Jesu li vrijednosti pete Republike odgovor na probleme u kojima se našla francuska civilizacija ili će se Francuska u svojoj slavnoj prošlosti pronaći drugačije rješenje za krizu?
