Svjetski savez mladih Hrvatska (SSMH) u svom je radu prepoznao potrebu za unaprijeđenjem udomiteljstva, osnaživanjem stručnjaka i podizanjem svijesti o udomiteljstvu kao poželjnom i plemenitom društvenom činu.
Uočena je nedostatna integracija djece i mladih sa poremećajima u ponašanju i bez odgovarajuće roditeljske skrbi, te udomljene djece i mladih u lokalnu zajednicu kao i nedovoljan broj članova udomiteljskih obitelji koji su prošli kroz individualizirane edukacije i imaju uravnotežen poslovan i privatan život te nedovoljan broj obučenih stručnjaka koje se bave pružanjem pomoćnih aktivnosti za socijalnu uslugu udomljavanja. Kao odgovor na taj problem SSMH je s partnerima Udrugom “Igra” za pružanje rehabilitacijsko-edukacijske i psiho-socijalno-pedagoške pomoći i Pravnim fakultetom u Osijeku započeo projekt “Zajedno do doma”.
Po odobrenju natječaja na pozivu Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici-Faza I, financiranog sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda i Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, potpisan je Ugovor o dodjeli 450.725,5 kuna bespovratnih sredstava. Projekt “Zajedno do doma” započeo je 1. 7. 2020. godine i traje do prosinca 2021. godine.
Cilj mu je ojačati djecu i mlade u sustavu udomiteljstva, udomitelje i stručnjake koji rade s navedenim skupinama kroz edukacije, radionice kao i izlete za djecu i mlade. Naposljetku, cilj je kroz prikupljanje prijedloga za unapređivanje socijalne usluge udomiteljstva doprinijeti njenom unaprjeđenju, osnovati savjetovalište Zajedno do doma sa web stranicom i mobilnim timom stručnjaka koji će biti dostupan članovima udomiteljske obitelji.
U sklopu prvog dijela projekta, koji traje do konca 12. mjeseca, ostvarena je suradnja sa čak 7 centara za socijalnu skrb: Varaždin, Ludbreg, Slavonski Brod, Đakovo, Nova Gradiška, Požega i Vukovar. Intenzivno se radilo na promidžbi i vidljivosti projekta; organizirale su se radionice koje provodi centar Sirius i započelo se s edukacijama za udomitelje koje su dostupne za 30 članova udomiteljskih obitelji.
Vrhunac prvog dijela projekta bila je online konferencija pod nazivom “Ravnoteža privatnog i poslovnog života udomiteljskih obitelji”, održana 25. 11. na Zoom platformi, na kojoj se, uz 9 panelista okupilo čak 134 sudionika, a okupljene je pozdravila, u svoje i u ime Grada, gospođa Romana Galić, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba.
Gospođa Branka Rešetar, s Pravnog fakulteta u Osijeku, izlagala je o (Roditeljskoj) skrbi o djeci smještenoj u udomiteljske obitelji. Istaknula je kako su po svojoj pravnoj naravi mjere izdvajanja djeteta i smještaj djeteta u udomiteljsku obitelji mjere privremenog karaktera s krajnjim ciljem djetetovog povratka u biološku obitelj kad se i ako se steknu uvjeti za djetetov povratak. Problem koji se kod udomiteljstva pojavljuje u praksi odnosi se na sukob između prava udomitelja da donose odluke u vezi s djetetom i prava roditelja da odlučuju o djetetu.
Gospodin Goran Livazović s odsjeka za Pedagogiju Filozofskog fakulteta u Osijeku izlagao je o dimenzijama kvalitete obiteljskih odnosa s naglaskom na promicanje i podršku udomiteljstvu. Iz pedagogijske je perspektiva predstavio i analizirao rezultate znanstvenih studija koje proučavaju kratkoročne i dugoročne implikacije različitih pristupa u obiteljskom odgoju, kao i unutarnje te vanjske čimbenike koji djeluju na promjene u kvaliteti, strukturi, sadržajima i položaju članova suvremene obiteljske dinamike, točnije posvetio se analizi osnovnih obilježja uspješne socijalne integracije o strukturi, kvaliteti odnosa, komunikaciji i odlikama dinamike obiteljskih odnosa.
Gospodin Nedjeljko Marković, predsjednik udruge Pragma, istaknuo je neka (prihvatljiva) rješenja u zemljama Europske unije koja se tiču potpore obiteljima u usklađivanju obiteljsko-radnih i radno-obiteljskih obveza. Naveo je kako brojne aktivnosti država članica Unije pokazuju kako je moguće kroz primjeren dopust, fleksibilne radne uvjete i pristup različitim socijalnim uslugama i uslugama skrbi, ženama i muškarcima osigurati usklađivanje radnih i obiteljskih obveza.
Prvi dio konferencije zaključila je gospođa Gordana Horvat s Pravnog fakulteta u Osijeku koja se pobliže dotaknula usklađivanja poslovnih i obiteljskih obveza u udomiteljskoj obitelji. Istaknula je kako promjene na tržištu rada, rodna perspektiva i položaj žena u društvu kontinuirano utječu na usklađivanje ovih dviju uloga. Osim veće jednakosti između muškaraca i žena, važnu ulogu ima i poslodavac koji primjenjuje mjere usmjerene na zaposlenike radi lakšeg usklađivanje rada i obitelji u svojim poduzećima kao i obiteljska politika. Naglasila je i kako rezultati istraživanja ukazuju na poteškoće zaposlenih udomitelja, posebice u početnom razdoblju dolaska djeteta u udomiteljsku obitelj kada nastupa zahtjevan proces prilagodbe, ali i činjenicu kako zakon ne tretira udomitelje ravnopravno kao biološke ili posvojiteljske roditelje.
Gospođa Suzana Tomašević, asistentica na Pravnom fakultetu u Osijeku, izlagala je o modelima komunikacije u udomiteljskoj obitelji. Dolazak u udomiteljsku obitelj, ističe panelistica, ovisi o načinu izdvajanja, ali ono za sobom povlači različita iskustva koja dijete nosi sa sobom iz bioloških obitelji. Kada se promatra odnos roditelja i djeteta potrebno je pratiti kako oni međusobno razgovaraju, kako se svađaju i kako se vole da bi se moglo procijeniti uspješnost komuniciranja. Kako bi se moglo utjecati na poboljšanje komunikacije u udomiteljskim obiteljima potrebno je razvijati modele komunikacije koji će utjecati na pozitivno obiteljsko ozračje, međusobno razumijevanje i poštovanje različitosti, zaključuje.
Anita Barišić, supervizorica psihosocijalnog rada i asistentica na Pravnom fakultetu u Osijeku izlagala je na temu supervizije kao metode pomoći i podrške udomiteljskim obiteljima. Istaknula je kako je supervizija proces učenja, razvoja i metoda podrške koja omogućava usvajanje novih znanja, razvijanje vještina, usvajanje spoznaja kroz osobno iskustvo rada, u cilju poboljšanja kvalitete rada s korisnicima. U kontekstu ovog izlaganja, predstavila je model metodske supervizije i pojasnila kako je on primjenjiv u radu sa udomiteljima i stručnjacima koji rade na poslovima udomiteljstva.
Jelena Kasabašić, članica Tima za udomiteljstvo Centra za socijalnu skrb u Osijeku, izložila je perspektivu udomiteljstva u Centru za socijalnu skrb Osijek. Istaknula je kako su u 2019. godini zabilježili nagli pad broja udomiteljskih obitelji, tako da su imali 25 udomiteljskih obitelji za djecu (6 srodničkih) i 23 udomiteljskih obitelji za odrasle (2 srodničke). Uvidom u podatke registra udomitelja iz studenog 2020. godine na području Centra za socijalnu skrb Osijek evidentirano je 50 udomiteljskih obitelji, od toga 27 za djecu (11 srodničkih, te jedan standardni udomitelj) i 23 za odrasle (2 srodnička). Rješenjima Centra za socijalnu skrb Osijek, osigurana je skrb za 39 djece i 126 odraslih osoba. Mišljenja je kako zakonska regulativa nije u potpunosti adekvatna te su napravljene samo kozmetičke korekcije i onako minimalnih iznosa koje su udomitelji primali za svoj rad a uvjeti za obavljanje udomiteljstva kao zanimanja su zahtjevni pogotovo za obavljanje specijaliziranog udomiteljstva za djecu.
Zaključno, umjesto gospođe Hoblaj koja je zbog bolesti bila spriječena prisustvovati na konferenciji, u ime udomitelja obratila se gospođa Claudija Jurinić Klarić; potpredsjednica foruma, i predsjednica udruge udomitelja “DAMDOM” i udomiteljica preko 15 godina. Istaknula je kako je jako teško usklađivati privatni i poslovni život jer zaposleni udomitelji, uz posao, partnera i eventualno biološku djecu imaju i udomljenu kojima moraju pristupiti s istom ljubavi, ali na poseban način. Istaknula je kako smatra da zakon premalo izlazi u susret udomiteljskim obiteljima u odnosu na biološke obitelji te kako bi trebali biti više uključeni u donošenju novih pravnih regulativa koje ih se neposredno tiču. Ono što odgovara jednoj udomiteljskoj obitelji, ističe gospođa Klarić, ne odgovara drugoj i tu bi udomitelji trebali imati više slobode u odlučivanju.
Očekuje nas još mnoštvo zanimljivih aktivnosti, stoga vas pozivamo da nas pratite na našem putu. https://www.facebook.com/zajednododoma/
__________________________________________________________
Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska
