U ovotjednom pregledu vijesti iz bioetike donosimo zadnje novosti vezane uz cjepivo protiv COVID-19, novu verziju Hipokratove zakletve studenata u Pittsburghu i dijagnozu COVID-19 putem mobitela. Također, donosimo vijesti iz Oregona koji postaje prva američka država koja je dekriminalizirala posjedovanje teških droga te iz Connecticuta gdje je poboljšana palijativna skrb i njega na kraju života.
1. Pfizer: Učinkovitost našeg cjepiva protiv COVID-19 je veća od 90%
(The Guardian) Cjepivo protiv Covida-19 uskoro bi trebalo stići ako je suditi po najnovijim najavama iz Pfizera. Ova farmaceutska kompanija objavila je da je njihovo cjepivo u trećoj fazi ispitivanja pokazalo učinkovitost veću od 90 posto, što je daleko više od onoga čemu su se stručnjaci nadali.
Naime, regulatori su ranije najavili da će odobriti cjepivo koje bude imalo učinkovitost od 50 posto. “Danas je sjajan dan za znanost i čovječanstvo. Prvi rezultati iz treće faze testiranja cjepiva daju naznake da bi ovo cjepivo moglo biti sposobno spriječiti COVID-19.” rekao je dr. Albert Bourla, predsjednik i izvršni direktor tvrtke Pfizer. Dodao je da ovi rezultati predstavljaju prekretnicu koja se javlja u trenutku kada je svijetu to najpotrebnije – kada se bolnice približavaju preopterećenju, a gospodarstva sve teže trpe zatvorenost.
2. Predložena nova Hipokratova zakletva studenata u Pittsburghu
(NPR) U Sjedinjenim Američkim Državama predložena je alternativna verzija Hipokratove zakletve za nastavu od 2024. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Pittsburghu. Nova zakletva koju su izrekli studenti Pittsburgha naglašava borbu protiv diskriminacije manjina i obećava liječniku da će se “zalagati za pravedniji zdravstveni sustav, od lokalne do globalne razine”.
3. Kada mobitel i umjetna inteligencija dijagnosticiraju COVID-19
(Dazed) Istraživači s MIT-a razvili su algoritam koji može razlikovati kašalj asimptomatskih osoba zaraženih s COVID-19 od onoga zdravih ljudi što će omogućiti bitan napredak u brzom otkrivanju bolesti čime i u sprječavanju njenog širenja.
Asimptomatski prenositelji bolesti najopasniji su jer nisu svjesni da je imaju čime se ne izoliraju iz zajednice i dalje prenose virus. Ideja je da bi umjetna inteligencija (UI) mogla prepoznati razlike u kašlju između zdravih i ljudi s asimptomatskim koronavirusom koje oni sami ne bi mogli.
Istraživanje koje je objavljeno u časopisu ‘IEEE Journal of Engineering in Medicine’, izvorno je korišteno za otkrivanje Alzheimera, ali je prilagođeno prepoznavanju koronavirusa i u tome je uspjelo.
Novi dosezi nadovezuju se na već postojeću umjetnu inteligenciju osposobljenu za prikupljanje biomarkera poput snage glasnica, kapaciteta pluća i živčano-mišićne degeneracije. U procjeni zaraženosti kašlja COVID-19 korištene su četiri tisuće uzoraka od čega pola od zdravih, a pola od asimptomatskih bolesnika. Ispostavlja se da je točnost rezultata UI bila nevjerojatnih 98,5 posto.
4. Oregon postaje prva američka država koja je dekriminalizirala posjedovanje teških droga
(The Guardian) Oregon je postao prva američka država koja je dekriminalizirala posjedovanje svih droga, uključujući LSD, ecstasy, kokain, heroin i metamfetamin. To ne znači kako je droga legalizirana, nego se posjedovanje ne tretira kao kriminalno djelo. Umjesto toga, birat će se između plaćanje kazne i odlaska u centar za ovisnike. Prodaja droge je i dalje ilegalna.
Zakon koji čini prekretnicu u pristupu drogama poznat je i kao Mjera 110, a izglasan je početkom tjedna. Podržale su je skupine za reformu kaznenog pravosuđa. Umjesto zatvorske kazne, svatko tko bude uhvaćen s malim količinama teških droga bit će kažnjen samo s novčanom kaznom od 100 dolara ili će biti upućen na liječenje odnosno odvikavanje, što će se financirati milijunskim prihodima od poreza koje je stvorila legalna industrija marihuane u Oregonu. Halucinogene gljive također će se legalizirarati, nakon izglasavanja Mjere 109, kojom se licenciranim proizvođačima omogućava prodaja tih proizvoda.
5. Tijekom 20 godina poboljšana palijativna skrb i njega na kraju života
(EurekAlert!) Novo istraživanje objavljeno u časopisu American Geriatrics Society ukazuje na pozitivne promjene vezane uz bolne simptome kod starijih ljudi na kraju svog života kojeg su doživljavali tijekom 20 godina. Većina ovih simptoma poboljšala se ili stabilizirala zahvaljujući povećanoj kvaliteta palijativne skrbi koja se poboljšala tijekom posljednjih 20 godina.
Istraživanjem su ispitane informacije o 665 osoba iz države Connecticut koje su umrle u dobi starijoj od 70 godina u razdoblju između 1998. i 2019. godine. Istraživači su tijekom mjesečnih razgovora procjenjivali pojavu 16 ograničavajućih simptoma u roku od 6 mjeseci od smrti.
Od 1998. do 2019. godine unaprijeđeno je 5 ograničavajućih simptoma (poteškoće sa spavanjem; bol ili stezanje u prsima; otežano disanje; simptomi prehlade ili gripe; mučnina, povraćanje ili proljev), 3 ograničavajuća simptoma nisu unaprijeđena (slabost ruku ili nogu; urinarna inkontinencija; problem pamćenja ili razmišljanja), a slabo je unaprijeđeno ostalih 8 ograničavajućih simptoma (loš vid; anksioznost; depresija; bol u mišićno-koštanom sustavu; umor; vrtoglavica ili nesigurnost; često ili bolno mokrenje; i oticanje stopala ili gležnja).
“Na temelju naših rezultata, pojava najograničavajućih simptoma na kraju života smanjuje se ili je stabilna tijekom posljednja dva desetljeća”, rekao je vodeći autor Thomas M. Gill, s Yale School of Medicine. “Ovi rezultati sugeriraju kako se skrb na kraju života poboljšava, iako će biti potrebni dodatni napori kako bi se negativne posljedice simptoma na kraju života dodatno smanjile.”
