U ovotjednom pregledu vijesti iz bioetike donosimo zadnje novosti vezane uz referendum o eutanaziji u Novom Zelandu, novosti iz Japana o metodama povećanja nataliteta te kanadskom izvješću koje tvrdi kako eutanazija i medicinski potpomognuto ubojstvo štede novac, zakonskoj regulaciji umjetne inteligencije u Europskoj Uniji i pobačaja u Poljskoj. Također, donosimo vijesti iz Poljske o nemirima nakon odluke Ustavnog suda te dvije vijesti vezane uz razvoj umjetne inteligencije.
1. Referendum o eutanaziji u Novom Zelandu (10)
(Electoral Commission) Stigli su preliminarni rezultati obvezujućeg referenduma na kojem su građani Novog Zelanda u subotu 17. listopada 2020. glasali o tome treba li Zakon o izboru kraja života iz 2019. godine stupiti na snagu. Osim referenduma o eutanaziji, istovremeno su održani parlamentarni izbori te referendum o konzumaciji kanabisa za osobne svrhe.
Premijerka Jacinda Ardern ponovno je izabrana na dužnost s jasnom većinom, a iako je brojanje rezultata referenduma trajalo dva tjedna konačni rezultat bit će poznati tek tjedan dana kasnije, 6. studenog 2020 godine. Međutim, preliminarni rezultati referenduma o eutanaziji koje je izborno povjerenstvo objavilo ovog petka pokazuju kako je 65,2% birača s pravom glasa podržalo Zakon o izboru kraja života iz 2019. godine, a 33,8% se protivilo navedenom Zakonu.
Iako je ostalo izbrojati oko 480 000 glasova, razlika je toliko velika da glasovi glasača koji su glasali izvan svog biračkog mjesta, u inozemstvu, u zatvoru ili bolnici ne mogu utjecati na konačni ishod.
Tako će Zakon o izboru kraja života stupiti na snagu točno godinu dana nakon objavljivanja konačnih rezultata: 6. studenog 2021. godine. Novi Zeland će time postati peta zemlja koja je legalizirala eutanaziju, zajedno s Nizozemskom, Belgijom, Luksemburgom i Kanadom. Nekoliko američkih država, dvije australske države i Švicarska dopuštaju medicinski potpomognuto samoubojstvo.
To znači kako će državljani Novog Zelanda koji ispunjavaju određeni skup kriterija moći zatražiti zahtjev za eutanazijom. Skup kriterija podrazumijevaju kako pacijent mora biti državljanin Novog Zelanda stariji od 18 godina, mora patiti od smrtne bolesti zbog koje će vjerojatno doći do okončanja života u roku od šest mjeseci, pacijent mora biti u uznapredovalom stanju nepovratnog fizičkog propadanja, mora proživljavati nepodnošljivu patnju koja se ne može ublažiti načinom kojeg pacijent smatra podnošljivim te pacijent mora biti kompetentan za donošenje informirane odluke. Iz navedenog skupa kriterija se isključuju stanja poput starije dobi, mentalnih bolesti ili bilo kakav invaliditet.
Smrtonosni “lijek” moći će administrirati medicinski radnik, medicinska sestra ili će si samostalno moći administrirati “lijek”.
Renée Joubert iz inicijative “Novi Zeland bez eutanazije” je razočarana rezultatima referenduma te je izjavila kako je većina glasača navedeni Zakon pogrešno shvatilo. Anketa prije referenduma sugerirala je kako je samo 20% glasača shvatilo da Zakon neće dopustiti isključivanje strojeva koji održavaju ljude na životu. “Čini se da je većina Novozelanđana glasala za izbor kraja života koji je zapravo već legalan”, rekla je Renée Joubert.
Samo 35% je znalo da će eutanazija biti dostupna smrtno bolesnim osobama koje nisu imale fizičku bol. Samo 29% bilo je svjesno da će eutanazija biti dostupna smrtno bolesnim pacijentima koji udovoljavaju svim kriterijima, ali imaju i depresiju ili neku drugu mentalnu bolest. Samo 13% shvatilo je da Zakon ne zahtijeva neovisne svjedoke.
Za razliku od američkog, kanadskog i australskog zakona, novozelandsko zakonodavstvo ne zahtijeva neovisne svjedoke kada osoba pred liječnikom potpiše zahtjev za eutanazijom i ne zahtijeva razdoblje “hlađenja” prije nego što se propiše smrtonosna doza. Zakon također ne zahtijeva test sposobnosti u trenutku primanja smrtonosne doze.
2. Novi japanski premijer promovira IVF kako bi povećao natalitet
(Japan Times) Najveći dugoročni problemi Japana su nizak natalitet i smanjenje broja stanovnika. Novi premijer Japana Yoshihide Suga obvezao se osigurati rješenje za liječenje neplodnosti. Premijer Suga promovirat će roditeljski dopust za očeve koji rade, kako bi olakšao teret majkama koje rade, a obećao je i veću pomoć za samohrana kućanstva, od kojih više od polovice živi u siromaštvu.
Ukupna stopa plodnosti u Japanu (prosječni broj djece rođene po ženi tijekom unutar reproduktivnog razdoblja) bila je 1,36 u 2019. godini. Japanska vlada se nada kako će stopu plodnosti povećati na 1,8.
Međutim, stručnjaci kažu kako ta politika neće biti lijek za preokret sve manjeg nataliteta u zemlji, posebno usred pandemije Covid-19 kada mnogi ljudi trpe negativne financijske posljedice. Shinzo Abe, prethodni premijer Japana, smatrao je brzo starenje stanovništva i pad broja rođenih “nacionalnom krizom” i uveo besplatno predškolsko obrazovanje i usluge dnevnog boravka.
3. Izvješće iz Kanade: ‘Medicinska pomoć u umiranju’ štedi novac
(The Parliamentary Budget Officer) Otkako je kanadski Zakon o eutanaziji i medicinski potpomognutom samoubojstvu stupio na snagu prije četiri godine, troškovi zdravstvene zaštite pali su milijune dolara, navodi se u izvješću kojeg potpisuje The Parliamentary Budget Officer (PBO).
Izvješće PBO-a procjenjuje kako su se kanadski troškovi zdravstvene zaštite smanjili za 86,9 milijuna dolara otkad su eutanazija i medicinski potpomognuto samoubojstvo legalni od 17. lipnja 2016. godine. “Ukupno neto smanjenje troškova prema trenutnom zakonodavstvu te dodatna ušteda za račun C-7 iznosit će 149,0 milijuna dolara”, navodi se u izvješću. “Iako se taj iznos može činiti značajnim, on predstavlja samo 0,08% ukupnih troškova proračuna za zdravstvo za 2021. godinu.”
Iako bi ovo moglo zvučati groteskno, u izvješću se naglašava kako te uštede “nikako ne bi trebalo tumačiti” kao sugestiju da se medicinski potpomognuto samoubojstvo umiranje koristi za smanjenje troškova zdravstvene zaštite.
Vladini statističari iz Kanade prikazali su i neke vrlo zanimljive brojke. Primjerice, trebalo je 16 godina da se broj medicinski potpomognutih smrti u Belgiji povećaju s otprilike 0,2% od svih smrtnih slučajeva u 2003. na otprilike 2,4% u 2019. godini. Međutim, predviđa se kako će se u Kanadi navedeni broj smrti povećati s otprilike 0,3% u 2016. na otprilike 2,6% u 2021. I to sve u razdoblju od samo pet godina. Procjenjuje se kako je do sada u Kanadi 19.000 Kanađana umrlo od eutanazije i medicinski potpomognutog samoubojstva.
4. Poljaci prkose virusu prosvjedujući protiv odluke Ustavnog suda
(N1) Deseci tisuća ljudi prosvjedovali su u Varšavi i diljem zemlje, unatoč restrikcijama zbog pandemije, želeći izraziti nezadovoljstvo odlukom Ustavnog suda kojom je u Poljskoj pobačaj zbog fetalnih oštećenja proglašen neustavnim. Noseći zastave duginih boja i izvikujući slogane protiv vlade, prosvjednici u Varšavi su u velikom broju isticali znak svoje pobune – crvenu munju.
Tim povodom su Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta i Ivana Posavac Krivec iz SDP-a gostovali u Točki na tjedan gdje su razgovarali o neredima u Poljskoj.
“Kakva god bila odluka Ustavnog suda, treba je poštivati. Nasilje na ulicama nikad ne završi dobro i teško mi je gledati ove prizore da obični Poljaci moraju fizički štititi crkve i druge objekte. Što se tiče eugeničkog pobačaja, ova odluka se odnosi na eugenički pobačaj gdje je otkriveno da nerođeno dijete ima neku bolest, do sada je bilo opravdanje da se oduzme život tom djetetu”, rekao je Bartulica.
“Nisu svi savršeno zdravi. Vidimo u ovim okolnostima koliko napora ulaže država da bi zaštitila živote građana i trebamo biti dosljedni i primijeniti slična načela na nerođenu djecu. Otkad se bavim ovim pitanjem, još nisam čuo dobar, uvjerljiv razlog zašto se smije oduzeti život nedužnoj osobi. Nitko nema pravo, po meni, odlučivati tko će živjeti, a tko ne. Ja sam za zaštitu svake ljudske osobe, bez iznimke. Svako nerođeno dijete ima pravo na život”, poručio je Bartulica.
“Moja opcija je pro-choice, dakle mogućnost izbora. Ono što se događa u Poljskoj može se dogoditi i u nekim drugim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj. Riječ o zemlji koja je i do sada imala najrestriktivniji zakon o pobačaju gdje pobačaj ženama u Poljskoj ni na koji način nije mogao biti izbor. Ustavni sud je izrijekom rekao da u Hrvatskoj ne može doći do potpune zabrane pobačaja. U Poljskoj pobačaj nije zabranjen, ali je toliko restriktivno reguliran da je gotovo nemoguć za izvršavanje”, ističe Posavac Krivec.
5. SIEMENS: Umjetna inteligencija je pokretač posla
(Poslovni dnevnik) Do 2035. godine, pokazuju studije, inteligentni, digitalno umreženi sustavi i procesni lanci mogli bi, samo u zapadnoj Europi, ostvariti dodatni rast od oko 420 milijardi eura.
Trend digitalizacije i automatizacije industrije dobio je dodatni zamah u korona krizi, kad su se digitalna i automatizirana rješenja pokazala posebno učinkovitima. S tim tehnologijama tvrtke mogu daleko brže i učinkovitije reagirati na krizne situacije i promjenjive zahtjeve tržišta, a svoju proizvodnju, brzo i fleksibilno, prilagoditi svakoj potrebi.
Potpuno nove mogućnosti za fleksibilnu, učinkovitu proizvodnju stvara korištenje umjetne inteligencije (AI), čak i kada je riječ o složenim i sve prilagođenijim proizvodima u malim serijama.
Prve stvarne primjene umjetne inteligencije već pronalaze mjesto u redovnim industrijskim aktivnostima, uključujući prepoznavanje jezika za obavljanje osnovnih zadataka, dokumentiranje okoline pomoću kamera, laserskih zraka ili X-zraka i pružanje virtualnih osobnih asistenata u logistici.
Siemens, kao jedna od vodećih svjetskih tvrtki integriranih i inovativnih tehnologija, u svom portfelju ima rješenja u području usluga, poput prediktivnog održavanja i drugih aplikacija za inženjering i ispitivanje kvalitete.
U tijeku je rasprava je li AI pokretač posla ili ubojica posla. Zapravo, svakim novim valom tehnologije, od rane industrijske revolucije do današnjih računala, radna mjesta se ne uništavaju, već se zapošljavanje prebacuje na nove kategorije poslova. Određene aktivnosti obavljat će se zajedno sa strojevima, što će povećati produktivnost radnika. Ostale dosadne zadatke obavljat će programi umjetne inteligencije, poput promatranja sustava ili pronalaženja anomalija.
6. Umjetna inteligencija izaziva nesreće na automobilskoj utrci
(Dnevnik.hr) Autonomni automobili trebali bi, jednom u budućnosti, zavladati našim cestama. No, dok se to ne dogodi (a prema svemu sudeći neće još jedno vrijeme), svoje sposobnosti odmjeravaju na trkaćim stazama.
I dok su automobilske utrke s pravim vozačima zanimljive zbog međusobnih nadmetanja, vještine vozača i sposobnosti njihovih timova da naprave ultimativni trkaći automobil, utrke robotskih (autonomnih) automobila – nisu.
Naime, robotski automobili zahvaljujući gomili tehnologije koju imaju u sebi, jednostavno voze određenom brzinom u krug. I to je to. Osim ako ne dođe do nesreće. Upravo je jedna takva nesreća, u kojoj nije bilo stradalih, osim samog automobila i ponosa njegovih autora, pokazala zašto autonomni automobili još uvijek nisu spremni za obične ceste.
Više pogledajte u videu.
