Senat Sad-a je 26. listopada 2020. godine, omjerom 52-48 izglasao Amy Coney Barrett za sutkinju Vrhovnog suda SAD-a nakon što je dotadašnja sutkinja Ruth Bader Ginsburg umrla 18. rujna 2020. Njenim imenovanjem na Vrhovni sud od ukupno 9 sudaca, predsjednik Trump je nakon sudaca Neila Gorsucha i Bretta Kavanaugha imenovao i trećeg suca. Imenovanje sutkinje Coney Barrett doživjelo je salve ovacija od strane republikanaca, ali i žestoke kritike od strane demokrata.
Vrhovni sud SAD-a je najviši sud u hijerarhiji u SAD-u, drugim riječima taj sud ima zadnju riječ u tome što pravo jest, osigurava jednakost građana pred zakonom i funkcionira kao čuvar i tumač Ustava. Najvažnija i najpoznatija funkcija Vrhovnog suda jest doktrina sudskog nadzora (judicial review). Sudski nadzor je nadležnost suda da ispituje radnje zakonodavne i izvršne grane vlasti i odlučuje jesu li takve radnje u suglasnosti s Ustavom. Radnje koje nisu u suglasnosti s Ustavom, Vrhovni sud proglašava neustavnim i time se one poništavaju i stavljaju van snage. Vrhovni sud sastoji se od 9 sudaca koje imenuje Predsjednik SAD-a uz suglasnost Senata. Ono što je posebice važno za naglasiti da suci Vrhovnog suda imaju doživotni mandat što doprinosi njihovoj nezavisnosti od onih koji ih imenuju. Vrhovni sud već dugi niz godina djeluje kao važan faktor u američkom društvu i svojim odlukama doprinio je oblikovanju američkog društva onakvim kakvim jest. Neke njegove najpoznatije odluke su Marshall vs. Marbury iz 1803. kojim se uspostavlja doktrina sudskog nadzora, Brown vs. Board of Education iz 1954. kojim se zabranjuje rasna segregacija, Roe vs. Wade iz 1973. kojim utvrđuje da u Ustavu postoji pravo na privatnost iz kojega se izvodi legalnost pobačaja, Bush vs. Gore iz 2000. kojom je de facto odlučio o pobjedniku predsjedničkih izbora, District of Columbia vs. Heller iz 2008. kojom je zaštitio drugi amandman Ustava, a koji jamči pravo na držanje i nošenje oružja itd.
U 87. godini života, 18. rujna 2020., umrla je sutkinja Ruth Bader Ginsburg koja je bila simbol ikone među liberalima. Bila je druga ikad žena imenovana na Vrhovni sud i bila je prepoznata kao pionir zaštite i zagovaranja prava žena. Njezina smrt bila je pravi šok za demokrate jer je predsjednik Trump dobio priliku imenovati trećeg suca na Vrhovni sud nakon što je već imenovao Neila Gorsucha i Bretta Kavanaugha, čime je dobio priliku dodatno učvrstiti konzervativnu većinu u omjeru 6-3.
Predsjednik Trump je nominirao 48-godišnju sutkinju Amy Coney Barrett iz Indiane. Završila je Notre Dame Sveučilište, diplomirala je kao najbolja u svojoj generaciji i bila je vježbenik kod pokojnog suca Antonina Scalije, nekadašnjeg najpoznatijeg konzervativca na Vrhovnom sudu. Također ono što je posebno zanimljivo vezano za nju jest da je pobožna katolkinja i da je majka sedmoro djece od kojih je dvoje posvojila s Haitija. Što se tiče tumačenja Ustava, njeguje originalistički pristup koji znači prema njezinim riječima: „Tekst je tekst i tumačim Ustav prema značenju koji je imao u vremenu kada je bio ratificiran. Značenje se nije promijenilo protokom vremena i nije na meni kao sutkinji da ga ažuriram ili da stavljam svoje vlastite poglede na njega.“
Vođa republikanske većine u Senatu Mitch McConnell je nazvao Coney Barrett iznimno uspješnom i impresivnom pravnicom i zadovoljan je činjenicom što ju je Trump nominirao. Republikanci se nadaju da će Coney Barrett biti dosljedna u zaštiti vjerskih sloboda, prava na život, slobode govora, prava na držanje i nošenje oružja i da će tumačiti Ustav u skladu s njegovim tekstom, a ne da će vršiti sudsku legislativnost, tj. da će umjesto tumačenja propisa, kreirati propise.
S druge strane, demokrati su izrazito nezadovoljni. Prije svega, navode licemjerje republikanaca jer su 2016. u godini predsjedničkih izbora odbili dati na glasovanje kandidata za Vrhovni sud kojeg je nominirao tadašnji demokratski predsjednik Obama. Republikanci uzvraćaju da je sada 2020. situacija drugačija jer i većina u Senatu i predsjednik dolaze iz iste stranke, a što tada nije bio slučaj. Isto tako, demokrati ističu da je Coney Barrett imenovana kako bi srušila odluku Roe vs. Wade (odluka kojom je legaliziran pobačaj na federalnoj razini) i tzv. Obamacare (ACA – Affordable Care Act, zakon kojim je u SAD-u prvi put uveden sistem općeg i obveznog zdravstvenog osiguranja). Vođa demokrata u Senatu Chuck Schumer je tako na Twitteru napisao: „Glas bilo kojeg senatora za sutkinju Amy Coney Barrett je glas za eliminaciju zdravstvene zaštite za milijune ljudi usred COVID-19 pandemije.“ Senatorica Dianne Feinstein je – još 2017. prilikom saslušanja za imenovanje na niži sud – rekla Coney Barrett da njezina katolička uvjerenja su zabrinjavajuća jer bi mogla utjecati na nju prilikom donošenja sudske odluke oko pobačaja i tada je izrekla da je zabrinjavajuće što dogma (op. a. Katoličke crkve) glasno živi u njoj. Takvo ispitivanje je doživjelo žestoku kritiku republikanskih senatora. Tako je Josh Hawley propitivanje njezine vjere nazvao netrpeljivošću.
Nakon nominiranja i saslušanja u Senatu, 26. 10. 2020. Senat je u omjeru 52-48 (američki Senat se sastoji od 100 članova) izglasao Amy Coney Barrett sutkinjom Vrhovnog suda SAD-a. Iz ovakvog omjera glasovanja možemo zaključiti da je vrijeme u kojem su kandidati za Vrhovni sud bili konsenzualno izglasani prošli (recimo Scalia je bio izglasan u omjeru 98-0) i da možemo očekivati da će se za njih glasovati striktno po stranačkoj pripadnosti. Tako za imenovanje Coney Barrett nije glasovao nijedan demokrat, dok je za prošlog kandidata Bretta Kavanaugha glasovao tek jedan. Isto tako, demokrati već pokušavaju pronaći način na koji bi oslabili konzervativnu većinu, isticanjem ako pobjede na predsjedničkim izborima i ako dobiju većinu u Senatu da će proširiti broj sudaca Vrhovnog suda kako bi oslabili utjecaj konzervativaca u tom najvišem sudu.
Bilo kako bilo, imenovanje Amy Coney Barrett je iznimno značajno. Prvo, od 9 sudaca, sada je 6 katolika na Vrhovnom sudu. Drugo, ona je peta žena ikad imenovana na Vrhovni sud. Treće, njenim imenovanjem predsjednik Trump je u svom prvom imenovao tri suca na taj najviši sud i povećao konzervativnu većinu na 6-3. Također, samim njenim imenovanjem ne znači nužno da će Roe vs. Wade biti srušen kao što se nada pro-life pokret u SAD-u niti da će biti srušen Obamacare. U više je navrata isticala da će djelovati nepristrano i neovisno te da će vjerno slijediti tekst Ustava. Ono što je sigurno jest da je Vrhovni sud dobio vrsnu pravnu stručnjakinju i sutkinju u svoje redove i za koju vjerujem da će iznimno zanimljivo biti iščitavati njena mišljenja u odlukama koje će slijediti. I naravno, nada da će u svojim odlukama vjerno štititi pravo na život, vjerske slobode i ljudsko dostojanstvo u svim njegovim oblicima.
Ivan Borna Ninčević
