mimladi

Ovaj tjedan u bioetici: 17. 8. – 23. 8. 2020.

U ovotjednom pregledu vijesti iz bioetike donosimo vijesti vezane uz novi referendum o eutanaziji u Novom Zelandu, negativnim posljedicama surogatstva u Ukrajini, kliničkim ispitivanjima cjepiva protiv COVID-19 i liječnicima optuženima za sudjelovanje u medicinski potpomognutom samoubojstvu u Japanu.

1. Referendum o eutanaziji u Novom Zelandu 

(New Zealand Government) Referendum o eutanaziji u Novom Zelandu obvezujući je referendum koji će se održati istovremeno s parlamentarnim izborima u Novom Zelandu i referendumom o konzumaciji kanabisa za osobne svrhe 17. listopada 2020. godine. Referendum o eutanaziji će se odnositi na pitanje: treba li Zakon o izboru kraja života iz 2019. godine stupiti na snagu. 

Zakonom o izboru kraja života bi se legalizirala dobrovoljna eutanazija za one s terminalnim bolestima i za one koji imaju manje od šest mjeseci života ukoliko zahtjev za eutanaziju odobre dva liječnika. Zakonom o izboru kraja života iz 2019. godine predlaže se legalizacija „potpomognutog umiranja”, što je eufemizam za dobrovoljnu eutanaziju i potpomognuto samoubojstvo. Paradoksalno, izbor o kraju života kojeg nudi ovaj Zakon svodi se samo na jednu opciju: primjena smrtonosne doze lijekova.

Novi Zeland prva je zemlja koja će o legalizaciji eutanazije odlučivati putem referenduma. Ako većina birača podupre zakon, on će stupiti na snagu 12 mjeseci nakon objave konačnog prebrojavanja glasova.

Suprotno uvriježenom mitu, rasprava u Novom Zelandu vezana uz referendum o eutanaziji ne vodi se o tome treba li pojedinac moći samostalno odlučiti o kraju vlastitog života. Glavna tema rasprave vodi se o tome treba li jednoj osobi dopustiti namjerno okončati život nekoga drugog ili mu u tome pomoći. Osim toga, raspravlja se i oko promjene zakona koji bi dugoročno mogao negativno utjecati na društvo u cjelini, kao i zaštitnim mehanizmima koje je u praksi izrazito teško primijeniti.

2. Majke i bebe u ukrajinskoj industriji surogatstva

(New York Times) U jednoj od bizarnijih posljedica ograničenja putovanja virusom korona, biološki roditelji, bebe i zamjenske majke odvojeni su ponekad i mjesecima u nekoliko različitih zemalja. Ukrajina je, sa svojim relativno liberalnim zakonima o reproduktivnom zdravlju i obiljem siromašnih majki koje su voljne sudjelovati u praksi surogatstva, središte međunarodnog poslovanja surogatstva. Ukrajinski zakon zabranjuje praksu surogatstva za istospolne parove ili za klijente koji žele odabrati spol djeteta.

 

3. Klinička ispitivanja lijekova protiv virusa korona traju dulje od očekivanog

(New York Times) Kako se pojavljuje sve veći broj pozitivnih slučajeva virusa korona u Sjedinjenim Američkim Državama, tako raste i potreba za liječenjem više nego ikada, a klinička ispitivanja nekih od najperspektivnijih eksperimentalnih lijekova traju dulje nego što se očekivalo. Istraživači su na desetak kliničkih ispitivačkih lokacija izjavili kako kašnjenja u testiranju, nedostatak osoblja, ograničenja prostora i bolesnici nespremni na suradnju dodatno kompliciraju napore u testiranju monoklonskih antitijela, lijekova koji oponašaju “molekularne vojnike” ljudskog imunološkog sustava.

4. Liječnici optuženi zbog medicinski potpomognutog samoubojstva pacijentice u Japanu

(Japan Times) Tužitelji su u četvrtak podigli optužnicu protiv dvojice liječnika zbog smrti teško bolesne 51-godišnje žene koja je bolovala od ALS-a (amiotrofične lateralne skleroze), tvrdeći kako su sudjelovali u njezinu medicinsko potpomognutom samoubojstvu prošle godine uz njezin pristanak. Liječnici Yoshikazu Okubo i Naoki Yamamoto uhićeni su u srpnju zbog navodnog davanja smrtonosne doze sedativnog lijeka pacijentici Yuri Hayashi u njezinu domu u Kyotu (Japan) u studenom 2019. godine. Prije smrti, pacijentica Hayashi je prebacila 1,3 milijuna ¥ na bankovni račun liječnika Yamamota.

ALS ili Lou Gehrigova bolest pripada grupi neuroloških bolesti, a zahvaća gornje i donje motorne neurone. Japanska vlada nema službeni status o eutanazije i potpomognutom samoubojstvu.

5. Trebamo li zaraziti ljude s COVID-19 za potrebe istraživanja cjepiva?

(BBC Focus) Utrka za cjepivo protiv COVID-19 se zagrijava. Trenutačno se diljem svijeta razvija preko 150 cjepiva, pri čemu se oko 30 cjepiva testira na ljudima. Ali za neke znanstvenike, napredak nije dovoljno brz. Sve je više poziva na tzv. „human challenge studies”, putem kojih bi se namjerno zarazili volonteri virusom korona s ciljem ubrzanja razvoja cjepiva za čak nekoliko mjeseci, čime bi se potencijalno spasilo tisuće života. Ipak, namjerno širenje zaraze bi postao veliki etički skok u odnosu na trenutni način testiranja cjepiva.

Unesite pojam po kojemu želite pretraživati portal.