Nakon nedavno održanoga online okrugloga stola „Što s mladima – posljedice COVID-19 na mlade u Hrvatskoj“, Svjetski savez mladih Hrvatska nastavio je s temom utjecaja COVID-19 na tu populaciju, ali ovoga puta s ciljem poticanja mladih na kreativnost i poduzetništvo.
U tu je svrhu organiziran online okrugli stol „Kreativno poduzetništvo“ koji se održao u srijedu 17. lipnja 2020. s početkom u 18 sati, a koji je bilo moguće pratiti besplatno putem Facebook stranice World Youth Alliance Hrvatska.
Tema je bila usmjerena na mlade, međutim priče o poslovnim pothvatima koje su podijeljene bile su jednako zanimljive svima koji su se već susreli ili bi se mogli uskoro susresti s poduzetništvom te onima koji vole otkrivati nove stvari o svijetu u kojem se nalaze i o sebi, neovisno o njihovoj dobi i trenutnom zvanju.
Sredstvo kojim se nastojalo potaknuti mlade bilo je dijeljenje priča o dobroj praksi. Sudionice su odgovorile na pitanja kako su izgledali njihovi početci, što ih motivira, s kojim su se problemima i ograničenjima suočavale, kako je na njih djelovala COVID-19 pandemija te kako potaknuti mlade da ne odustanu od bavljenja poduzetništvom usprkos trenutnoj situaciji u svijetu.
Na okruglom stolu sudjelovale su:
Alis Marić, diplomirana pravnica i vlasnica brandaČitaj knjigu
Kate Bošković, novinarka i glavna urednica portala slatkopedija.hr
Tea Zavacki, inženjerka i poslovna trenerica
Ena Rajić, psihologinja, spoken word umjetnica i satiričarka
Ivona Zgrabljić, poslovna trenerica i vlasnica tvrtke Edukator Kreator
Alis Marić, diplomirana pravnica i vlasnica branda Čitaj knjigu, unatoč uvjerenju da nikada nije kasno, potaknula je mlade da iskoriste prednosti mladenaštva i da ne čekaju godinama kako bi počeli raditi ono što vole. Presudnim smatra „kretanje u akciju“. Unatoč preprekama poput nevjere i nerazumijevanja okoline te tri godine svakodnevnoga rada bez rezultata, a bez ikakve pomoći države, ustrajanje se Alis naposljetku isplatilo. Vrijeme pandemije COVID-19, za razliku od nekih prethodnih vremena koje bi opisala kriznima, smatra vremenom promjene čije će se posljedice tek vidjeti, ali će one mahom biti pozitivne.
Kate Bošković, novinarka i glavna urednica portala slatkopedija.hr, pri pokretanju posla naišla je na nekoliko prepreka. Premda pokretanje portala nije iziskivalo velika financijska sredstva, ipak su ona bila relativno velika za osobu koja je tek nedavno završila fakultet. Usto, Kate je u vrijeme pokretanja Slatkopedije radila tri posla. Ipak, teži problem bila je ne poticajna okolina koja je smatrala da je Kate premlada i nedovoljno iskusna za pokretanje vlastitoga posla, a koji je uz to sve i neperspektivan. Kate se ipak okružila svojim sestrama i nekolicinom prijatelja koji su joj podrška. Ključnim smatra iskoristiti trenutak u kojem osoba posjeduje ideju i volju, a uvjeti za pokretanje posla nikada neće biti idealni. U vrijeme pandemije Slatkopedija je u suradnji sa slastičarnicama organizirala akciju #recimoimhvala , izazov „Da mi je biti slastičar“ te su stvorili mnoge nove kontakte i ostvarili suradnje, kojih ne bi bilo da nije došlo do pandemije. Savjet mladima je imati na umu da je cilj doprinijeti društvu te da je osjećaj ponosa i uspjeha mnogo veći kada imaš svoj posao, nego kada radiš za nekoga drugoga, čak i kada to znači jako mnogo rada i odricanja.
Tea Zavacki, inženjerka i poslovna trenerica, kao prvi izazov s kojim se susrela navela je nemogućnost da se poistovjeti s ulogom poduzetnice. Ono što je to promijenilo bio je pronalazak poduzetnice čiji joj se poslovni model činio sličnim njezinu. Ipak, nedostatak podrške od strane iskusnijih poduzetnika odgodio je ostvarenje njezine ideje o online edukacijama u Hrvatskoj. One, pak, danas imaju bitnu ulogu u Teinu radu. To potvrđuje Tein stav da dobivene ideje treba realizirati unatoč tomu što će poduzetnik vjerojatno biti jedini koji vjeruje u sebe. Kreativnost ne znači samo dobiti ideju, već i ustrajati u realizaciji iste. Smatra da vremena krize mogu povoljno utjecati na naš psihofizički razvoj. Poduzetništvo joj je dalo osjećaj sigurnosti, samopouzdanje i vjeru u samu sebe jer bez obzira na izvanjske okolnosti, uvijek će zadržati svoja znanja i vještine. Bez obzira na to želi li tko postati poduzetnik ili ne, smatra korisnim ulagati u osobni brend jer to, između ostaloga, može pomoći prebroditi teža vremena ili im se prilagoditi.
Ena Rajić, psihologinja, spoken word umjetnica i satiričarka, svojom najvećom prijeđenom barijerom smatra onu mentalnu – uvjerenje da je „premlada za poduzetništvo“ te da „ne možeš živjeti od onoga što voliš“. Kao i mnogi drugi u Hrvatskoj, pri otvaranju obrta morala se suočiti s birokracijom i nepoznatim pojmovima. Smatra kako nas osobna nezadovoljstva i frustracije potiču na promjene. Egzistencijalni strahovi u njoj potiču kreativnost i suočavanje s problemima te su joj tako krizna vremena najplodnija razdoblja. Naglašava kako je dužnost svake osobe iskoristiti svoj talent.
Ivona Zgrabljić, poslovna trenerica i vlasnica tvrtke Edukator Kreator, svoj je put započela u vrijeme krize 2009. godine kada je, nakon što je izgubila posao, odlučila iskoristiti državne poticaje. Sebe ne smatra primarno poduzetnikom s ciljem umnažanja novca. Spremna je žrtvovati financijsku dobrobit kako bi ostala na ispravnom putu na kojem osjeća zadovoljstvo zbog onoga što radi. U tom joj je smislu vrijeme pandemije COVID-19 pomoglo kako bi revidirala svoje ciljeve i putove. Smatra kako nije uputno previše se poistovjećivati sa svojim poslom jer čak i u kriznim vremenima i u nedostatku posla, osoba ne gubi svoja znanja i sposobnosti. Također smatra kako je u poduzetništvu bitno poznavati samoga sebe, svoje prednosti i nedostatke. Uvjerena je kako talente i sposobnosti dobivamo kako bismo izgrađivali društvo i da zakopavanjem svojih talenata uskraćujemo društvo za iste. Ipak, imati talente ne znači da se prilikom rada neće pojavljivati problemi, već da će nam oni davati snagu i pomoći u preuzimanju odgovornosti. Svaka osoba koja planira postati poduzetnik treba odgovoriti na pitanja: „Tko sam ja? Zašto se započinjem baviti poduzetništvom? Što mogu poduzeti?“
Monika Prološčić
