Kakva je trenutačna situacija u Iranu, kako se Iran nosi s pandemijom i što se može očekivati u budućnosti? Na ova i brojna druga pitanja odgovore donosi Edin Muftić, diplomirani povjesničar i arheolog.
Nakon Kine, Europe i SAD-a Iran je zemlja s najviše ljudi oboljelih od koronavirusa. Kako je došlo do inicijalnog širenja zaraze?
Nisam pravi sugovornik za ovo pitanje, ali najprije moramo u obzir uzeti da je Iran ogromna zemlja s više od 80 milijuna stanovnika. Velik je broj urbanog stanovništva (74,9%). Koliko sam upratio, zaraza se prvi put pojavila u Komu 19. veljače. Već dva dana kasnije virus je stigao do glavnog grada Teherana. Nakon ovoga rast je bio nezaustavljiv. Po službenim podacima, broj od 100 zaraženih je dostignut 26. veljače, 1000 zaraženih 2. ožujka, a 10.000 zaraženih 12. ožujka. Trenutno je zaraženo oko 20.000 Iranaca, a više od 1600 je izgubilo živote. Najgori dan je bio 19. ožujka. Tada je u prosjeku svakih deset minuta umirao jedan Iranac, a svakog sata virusom je bilo zaraženo 50 osoba (kako je na Twitteru napisao glasnogovornik Ministarstva zdravstva Kijanuš Džahanpur). Ipak, kad pogledamo grafikone koji prikazuju broj novozaraženih u proteklih mjesec dana imamo razloga za optimizam. Broj novozaraženih se iz dana u dan smanjuje i trenutno iznosi manje od 5% (za usporedbu, u Italiji nikako da padne ispod 15%).
Zašto se zaraza tako brzo rasplamsala, jesu li se Iranci pridržavali zdravstvenih mjera?
Zaraza se pojavila u najgorem mogućem mjesecu. Svake godine 21. ožujka Iranci slave Nouruz, tj. Novu godinu, ovaj put 1399. Tjednima prije proslave Iranci odlaze na bazar kako bi se opskrbili i kupili darove za obitelj i prijatelje. Iako na snimkama iz Irana vidimo kako velika većina Iranaca nosi medicinske maske, vjerojatno se već u prvih nekoliko dana zaraza proširila na bazarima velikih gradova.
Ima li Iran snage boriti se protiv epidemije s obzirom na to da mu sankcije SAD-a onemogućavaju normalan uvoz lijekova?
Zanimljivo je da su samo dan prije novogodišnjih govora predsjednika Ruhanija i vrhovnog vođe Hameneija (o ovome malo više kasnije) SAD uvele sankcije protiv pet kompanija sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, optuživši ih da su kolektivno 2019. kupile stotine tisuća tona iranskih naftnih prerađevina (nakon sličnih sankcija protiv kineskih i južnoafričkih kompanija). Ovime su SAD jasno poručile da neće ni pod kakvim uvjetima dopustiti iranski izvoz nafte i naftnih prerađevina, iako je Kina pozvala SAD da privremeno iz humanitarnih razloga ukine sankcije (isti je poziv uputio i Pakistan).
Pokušava li SAD iskoristiti zarazu kako bi napravio promjenu vlasti u Iranu?
Možda ne izravno, ali nova kriza u Iranu je svakako dobrodošla. Ako ništa, barem budi nadu „jastrebova“ u Washingtonu (John Bolton, Mike Pompeo i senator Lindsey Graham) da su svakim danom sve bliži promjeni režima.
Optužuju li mediji u Iranu neki strani faktor za širenje zaraze?
U svom novogodišnjem govoru, koji je trebao održati u haremu Imama Reze u Mešhedu, ali je na kraju otkazan, Hamenei je gotovo likovao. Odbivši ponudu američke pomoći, slavodobitno je objavio kako su američke sankcije samo pomogle Iranu da postane samodostatan. Kao što je 300 godina nakon poslanstva Muhammeda a.s. islamska civilizacija postala najveća svjetska politička, vojna, znanstvena i kulturna sila, sada je red na Iranu da ostvari vlastite ciljeve. Također je spomenuo i mogućnost da je virus laboratorijski stvoren. Nije prvi koji je izašao s ovom optužbom. Kako se sjećamo, prije nekoliko dana je glasnogovornik kineske vlade Lijian Zhao na Twitteru napisao da je „možda američka vojska dovela epidemiju u Wuhan. Budite transparentni! Objavite svoje podatke! SAD nam duguju objašnjenje!“
Ima li kakve istine u tome?
Iskreno, mislim da ni Hamenei ni ostali iranski dužnosnici u ovo ne vjeruju. Ovo moramo shvatiti kao još jedan potez u američko-iranskoj partiji šaha. Očito je da se Hamenei referira na nedavne kineske tvrdnje (bile one službene ili neslužbene). S obzirom na jačanje osovine Iran-Pakistan-Kina, Iran se sad osjeća dovoljno snažnim da izađe s takvom optužbom, pa čak i ako je ona ima isključivo propagandnu svrhu.
Pruža li u ovome trenutku neka zemlja pomoć Iranu u borbi protiv bolesti?
Zanimljivo, Ujedinjeni Arapski Emirati, zemlja s kojom Iran ima katastrofalne odnose i čija tri otoka vojno okupira, su odmah (kao i Hrvatskoj) poslali dva zrakoplova medicinske opreme (rukavice, maske i zaštitna oprema). Iranski ministar vanjskih poslova Džavad Zarif i njegov emiratski kolega Muhammad bin Zajid su 15. ožujka telefonski razgovarali o potrebi zajedničkog djelovanja protiv prijetnje koronavirusa. Ako u obzir uzmemo da Emirati sigurno nisu baš presretni američkim sankcioniranjem njihovih kompanija, možda (iako to još uvijek zvuči nevjerojatno) svjedočimo popravljanju emiratsko-iranskih odnosa. A to bi potpuno promijenilo odnos snaga u Zaljevu.
Uspijeva li Iran bolest držati pod kontrolom?
Ovo sam već spomenuo. Začuđujuće, izgleda da je (uz velike žrtve) Iran uspio spriječiti eksponencijalni rast novozaraženih, čak i linearni (kakav trenutno proživljava Italija). Ako se situacija nastavi popravljati u narednim danima, mislim da možemo pozitivno odgovoriti na ovo pitanje.
Jesu li neke vjerske prakse i rituale Iranci morali promijeniti kako bi se uspješno borili s koronavirusom?
Da, ponajprije proslavu Nouruza. Iranci ga proslavljaju zajedno sa širom obitelji što je ove godine moralo biti ograničeno. Ograničeni su trebali biti i tradicionalni obiteljski posjeti parkovima i grobnicama pjesnika i sufijskih učitelja. Jednu stvar ovdje ipak moramo spomenuti. Opozicijski mediji u Iranu su naglasili razlike u gorespomenutim novogodišnjim govorima Ruhanija i Hameneija kao još jedan dokaz dvovlašća koje paralizira zemlju u ključnim trenucima. Ruhani je u svom govoru branio rad vlade jer su ministri, posebno zdravstva i unutarnjih poslova, prvih dana bili žestoko kritizirani zbog sporog djelovanja, pa čak i skrivanja leševa (ovome su pridonijele satelitske snimke objavljene 12. ožujka koje navodno prikazuju proširenje gradskog groblja u Komu), kao i liječnika i medicinskog osoblja. Neki mediji bliski Revolucionarnoj gardi pišu da je suočavanje s koronavirusom još jedan Ruhanijev neuspjeh pritom prizivajući gardiste na ulicama kako bi napokon uveli red i primorali ljude na boravak u kućama. Po nekim izvorima, Hamenei je još 12. ožujka izdao naredbu zapovjedniku glavnog stožera oružanih snaga generalu Mohammadu Bageriju da slobodno iskoristi vojsku i gardiste radi provođenja karantene. Na zatvorenom sastanku dan kasnije, Ruhani je navodno zatražio da oružane snage budu pod njegovim zapovjedništvom (to uključuje i Bagerija kao zapovjednika glavnog stožera iako je on istovremeno i dio strukture Revolucionarne garde). Generali su se, opet navodno, ovome usprotivili naglasivši da imaju Hameneijevu podršku. Do sukoba je navodno došlo zbog različitih strategija odgovora na krizu s koronavirusom. Vojska je na sastanku navodno predložila stavljanje Teherana i drugih većih gradova u potpunu karantenu što bi uključivalo i blokadu ulaska i izlaska u gradove (vjerojatno blaža verzija kineskog scenarija i žešća verzija talijanskog) te zatvaranje svih tvornica i javnih prostora koji nisu nužni. Ruhani je, kako zasad izgleda, protiv ovog koraka jer bi on još više naštetio iranskoj ekonomiji ionako oslabljenoj američkim sankcijama. Ako broj novozaraženih nastavi padati u narednim danima, možda će se ova Ruhanijeva strategija pokazati najmanje štetnom.
