Hrvatski turizam i korona. Kako dalje?

Hrvatska se trenutno bori s epidemijom novootkrivenog virusa  SARS—CoV-2 koji uzrokuje bolest COVID-19, a za kojeg se smatra da se proširio još u prosincu 2019. godine i to prelaskom sa životinje na čovjeka u žarištu, sada već pandemije, na tržnici u kineskom gradu Wuhanu, glavnom gradu pokrajine Hubei.

Neke europske zemlje bilježe veliki broj zaraženih, a time nažalost i umrlih od virusa, a većina europskih zemalja započela je bitku s virusom koristeći razne mjere, pogotovo nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija, dana 11. ožujka proglasila pandemiju.

O tome koliko su mjere pojedinih europskih zemalja, a naposljetku i Hrvatske uspješne i efikasne u sprečavanju širenja zaraze korona virusa, trenutno nije lako govoriti s obzirom na to da isto teško mogu procijeniti i svjetski stručnjaci, ali možemo se osvrnuti na ono što često zovemo „sunce i more“, odnosno turizam Hrvatske u doba korone.

Svjetska ekonomija, pa tako i Hrvatska, ne tako davno bile su u porastu i nitko nije ni zamišljao da bi se stvari mogle ubrzo, preokrenuti „naglavačke“. Da turizam čini 20 % BDP-a Hrvatske, upozoravali su i ranije razni stručnjaci, a i sami smo bili svjesni koliko se naša ekonomija oslanja na turističku sezonu, koja bi uvijek značajno napunila državni proračun s kojim je onda lakše i raspolagati.

Značajniji dolazak turista u Hrvatsku najčešće bi započeo s dolaskom proljeća i prvih toplijih dana, a predsezona bi se „zahuktala“ oko Uskrsa. U Hrvatskoj su se proteklih godina konačno počeli vidjeti i pozitivni pokazatelji razvoja novih oblika turizma, kao što je kontinentalni turizam koji je doživljavao revitalizaciju, razgovaralo se o održivom turizmu, agroturizmu, zdravstvenom, pustolovnom ili robinzonskom turizmu rasla je popularnost.

Jednom riječju, turizam u Hrvatskoj postao je jako važna grana, ali u mjesecima koji nam dolaze posvjedočit ćemo tome koliko nam je on stvarno važan te koliko se uistinu oslanjamo na pozitivne učinke turizma u Hrvatskoj.

Prošle godine, u ovo vrijeme strahovalo se od nedostatka radne snage, povećavale su se radne kvota za strane radnike, rasle su plaće u turizmu i ugostiteljstvu, dok se trenutno ugostitelji, iznajmljivači, hotelijeri i svi ostali u lancu turističkog i ugostiteljskog sektora pitaju kada će ponovno moći raditi, te s dozom opreza i strepnje gledaju na situaciju koja je nastala u vezi pandemije korona virusa.  Ne zna se kada se može očekivati i kakav je mogući rasplet epidemije ovog virusa u Hrvatskoj te koje će posljedice ona ostaviti na cjelokupno gospodarstvo pa tako i turizam i ugostiteljstvo. Ministar Capelli predviđa da je Hrvatska trenutno najbliža situaciji od 75 % manje noćenja u odnosu na prošlu godinu.

Iako je Vlada RH donijela mjere u više navrata kojima nastoji smanjiti posljedice COVID-a 19 na cjelokupno gospodarstvo, neki poslodavci su već počeli otkazivati ugovore o radu, zapošljavanje sezonskih radnika se ni ne spominje, a brojni ugostitelji kažu da su na tako postupanje primorani jer ne uspijevaju pronaći izlaz iz loše financijske situacije.Iako je prvenstveni cilj u RH trenutno spriječiti širenje zaraze i osigurati da se spriječi scenarij koji proživljava Italija čiji je broj zaraženih premašio onaj zabilježen u Kini, Vlada je kako bi pomogla gospodarstvu i utjecala na sprečavanje daljnjeg otkazivanja ugovora o radu donijela mjere, pa tako i one namijenjene sektoru turizma.

Mjere koje su na snazi od 19. ožujka za sektor turizma su:

-odgoda plaćanja turističke članarine za gospodarske subjekte i privatne iznajmljivače

-odgoda plaćanja turističke pristojbe za privatne iznajmljivače (paušal)

-potpore za programe financiranja obrtnih sredstava i poboljšanja likvidnosti ugroženih gospodarstvenika u turizmu

-odgoda plaćanja naknade za korištenje koncesije na turističkom zemljištu kampovima

Dana 24. ožujka Vlada je donijela novi paket mjera koje se odnose na:

– odgodu javnih davanja (porez na dohodak, porez na dobit, doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje) za poduzetnike u teškoćama

– financiranje 100 % troška neto minimalne plaće, što iznosi 3.250,00 kuna po zaposlenom

– kredite za osiguranje likvidnosti za mikro, male i srednje poduzetnike uz poček od 12 mjeseci i vrlo nisku kamatnu stopu

Od 24. ožujka, poduzetnici su započeli poreznoj upravi podnositi zahtjeve za mogućnost odgode plaćanja pojedinih javnih i poreznih davanja te dogovaranje njihove obročne otplate. Neki od uvjeta za to, kako je istaknuo ministar Zdravko Marić je pad prihoda poduzetnika od 20%. Jedan od uvjeta također je da porezni obveznici, čak i ako imaju porezni dug isti uredno otplaćuju.

Poslodavci kojima je odlukom Stožera onemogućen rad na određeno razdoblje automatski su uključeni u te mjere kao i drugi poslodavci koji mogu dokazati negativan utjecaj korona virusa na svoje poslovanje.

Prvim danom travnja Vlada je donijela novi „travanjski paket“ mjera kako bi dodatno olakšala „preživljavanje“ poduzetnika, poljoprivrednika te drugih najviše pogođenih djelatnosti, pa su neke od njih:

– financiranje netto plaće poduzetnicima odnosno njihovim zaposlenicima povećano je na 4. 000 kn netto, a plaćanje doprinosa za travanj i svibanj te retroaktivno za ožujak, Vlada je preuzela na sebe

– poduzetnike čiji je pad prihoda veći od 50 % te čiji je ukupan prihod manji od 7,5 milijuna kuna Vlada je u potpunosti oslobodila od plaćanja poreznih obveza.

– PDV će se naplaćivati po naplaćenim, a ne fakturiranim računima

– putničke agencije moći će, umjesto naplaćenih, a ne realiziranih paket aranžmana nuditi vaučere koje će gosti moći iskoristiti po prestanku epidemije, a u slučaju da to ne budu mogli ili htjeli imaju pravo na povrat novca

– izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti trebalo bi se produžiti važenje privremenih rješenja za ugostiteljske objekte, objekte u domaćinstvima ili na OPG-ovima do 2021. godine

– odgađa se (re) kategorizacija privatnim iznajmljivačima koji su ove godine imali tu obvezu i to za 2021. godinu

– turističke zajednice bi se mogle zaduživati uz suglasnost njihovih predsjednika (gradonačelnika, načelnika, župana), a radi očuvanja radnih mjesta i likvidnosti

Mjere za očuvanje radnih mjesta Hrvatskog zavoda za zapošljavanje provode se za one subjekte da uspiju dokazati pad prihoda u prvom tromjesečju od 20 % i više, uz uvjet da opišu razloge zbog kojih se traži potpora te potkrijepe iste dokazima. Među moguće opise ulaze: nemogućnost novih narudžbi, sirovina i repromaterijala, alata te sama nemogućnost isporuke gotovih proizvoda.

Nakon kraja krize prouzrokovane pandemijom korona virusa, a koja je zadesila ne samo hrvatsko već i europsko gospodarstvo, poreznim obveznicima, svi troškovi čije je plaćanje trenutno odgođeno, neće na naplatu doći odjednom, već će im biti omogućena beskamatna odgoda na 24 rate, poručuju iz Vlade.

S obzirom na to da je ugostiteljskim objektima ali i drugim poduzetnicima, čiji rad trenutno nije neophodan, zabranjeno poslovanje do povoljnije epidemiološke situacije i nove odluke stožera, nadamo se da će mjere stožera Civilne zaštite Vlade polučiti uspjeh te da će se poduzetnička kao i turistička aktivnost u Hrvatskoj čim prije ponovno uspostaviti.  Daljnje ohrabrenje za gospodarski oporavak, dolazi u pogledu najave otvaranja tržnica koje daju vjetar u leđa obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i dr. ponuđačima.

Turističke zajednice, njih 314 u RH, s 18 ureda Hrvatske turističke zajednice u svijetu, planiraju preustroj i redefiniranje godišnjih planova, a aktivnosti će im se provoditi primarno na društvenim mrežama. Turističke zajednice odreći će se djela prihoda koje dobivaju od uplata za turističke pristojbe i to na pola godine te tako olakšati „preživljavanje“ iznajmljivačima koji su pristojbu plaćali paušalno.

Situacija u kojoj se našao turistički i ugostiteljski sektor u Hrvatskoj, kao jedan od primarno pogođenih sektora, ukazuje na to da će se posljedično ubrzati pojava i primjena novih tehnologija te novih industrija, a određene industrije opadati te određena radna mjesta nestati na određeno vrijeme. Teško da će se turizam i ugostiteljstvo moći prilagoditi korištenjem novih tehnologija novonastaloj situaciji, s obzirom na to da su to sektori koji se primarno oslanjaju na izravan kontakt s gostima ili posjetiteljima.
Zanimljiv je primjer koji nam pokazuje Slovenija, čiji turistički vodiči preko društvenih mjera svaki dan na različitom jeziku ističu znamenitosti i posebitosti svoje zemlje i tako promoviraju svoju zemlju potencijalnim gostima.

Uzevši u obzir da su trenutno na snazi mjere ograničenja lokalnih migracija, pa se i tako onemogućuje turistička aktivnost ne preostaje nam ništa drugo nego pridržavati se mjera, pronaći neke nove modele poslovanja i iščekivati konačni scenarij za hrvatski turizam.