Svakodnevno govorimo drugima, ali i sami sebi, kako nemamo vremena, kako nam nedostaje nekoliko sati u danu i kako bi sve bilo bolje da dan ima barem 36 sati, a ne „samo“ 24 sata. Svi se u jednom trenutku života suočimo s ovakvim jadikovanjem, toliko da nekima jednostavno to postane stil života – manjak vremena. No, postavlja se pitanje: je li baš tako?
Dan traje toliko koliko traje i to ne možemo mijenjati, ali možemo mijenjati SEBE! Naravno, riječ je o težim promjenama, jer volimo kritizirati i pokušati mijenjati druge, ali ne i sebe. Da bismo počeli pametno upravljati vremenom potrebno je raditi određene promjene u svom životu, mijenjajući se tako da radimo na disciplini, ustrajnosti, odlučnosti itd. Ključ dobrog upravljanja vremenom je organizacija. Međutim, danas u svijetu u kojem živimo teško je znati se dobro organizirati, a pri tome imati i privatni i poslovni život. Društvo u kojem se nalazimo često nam govori kako trebamo birati ili posao ili obitelj i čak postavlja to kao „zlatno pravilo uspjeha“. Ne slažem se s opcijom ili – ili jer iz vlastitog iskustva mogu reći da je vrijeme kojim raspolažem obuhvatilo i privatni i poslovni život. Kao što poslovica kaže: ako želiš naći vremena naći ćeš ga, a ako ne želiš, pronaći ćeš izliku!
Kod organizacije vremena bitno je znati odrediti prioritete. Prilikom njihovog određivanja, valja se držati svog životnog cilja. Zapitajte se: što je to što želite postići u životu? To je misao vodilja prilikom dobrog upravljanja, a sve ostalo (određivanje prioriteta, delegiranje…) su sredstva koja nam koriste na tom putu.
Zatim, u skladu s time, rasporedite svoje zadatke u kategorije: što je ono što je važno i hitno, što je važno ali nije hitno i što nije ni važno ni hitno. Do loše organizacije dolazi jer ponekad nešto što izgleda kao važno i hitno na kraju ispada da nije ni jedno niti drugo. Imajte pri tome na umu da su važnost i hitnost fleksibilne kategorije koje ovise i od životnog razdoblja u kojem se osoba nalazi pa je tako za studente važno i hitno učenje u vrijeme kad ispitni rokovi „kucaju na vrata“. S druge strane zaposleniku neke tvrtke može biti važan i hitan projekt na kojem radi i koji se mora u određenom periodu završiti. Kao što možete vidjeti, stvari koje su nam važne i hitne uvijek imaju određeni rok dokad se trebaju napraviti.
Uz određivanje prioriteta, treba znati delegirati. Rekla bih da je delegiranje vještina koju učimo, a koja nam može biti od velike pomoći pri organiziranju vremena. Zahvaljujući delegiranju ne moramo sve sami, stječemo povjerenje u druge dodjeljujući im zadatke i na kraju shvaćamo da nismo nezamjenjivi, već da postoje i drugi koji su sposobni kao i mi, ako ne i sposobniji od nas.
Još je jedna iznimno važna vještina: znati reći NE! To je već teže za naučiti, jer se većina ljudi boji što će drugi reći. Zbog tog kompleksa dolazi do problema, kako u organizaciji vremena, tako i u manjku samopouzdanja i samopoštovanja i sl. Ne tvrdim da je jednostavno i lako reći ne, ali nekad je potrebno. Način na koji ćete reći ne treba uvijek biti asertivan i obrazložen. Naravno, možete preporučiti nekog drugog ako je riječ o poslu, projektu, zadatku i pri tome ostati čvrsti u svojoj odluci!
Na kraju, treba naglasiti kako sve navedeno neće imati velikog značenja u vašem životu ako uistinu ne donesete odluku da želite raditi početi uspješno organizirati svoje vrijeme. Kada donesete odluku budite ustrajni i neka vam vrijeme postane prijatelj, a ne neprijatelj!
