Bitcoin. To je riječ koju čujemo sve više i više, a uzrok se krije u vrtoglavom rastu vrijednosti ove digitalne kriptovalute. Kriptomanija trese svijet i ne zaobilazi ni Hrvatsku. 2017. godine treće najučestalije Google pretraživanje u kategoriji “How to” bilo je “How to buy Bitcoin”. U početku, daleke 2009. godine, bila je to novost u maloj zajednici programera i zaljubljenika u kriptografiju, a vrijednost bitcoina bila je približna nuli. U međuvremenu su se stvari uvelike promijenile. U trenutku pisanja ovog teksta tržišna kapitalizacija bitcoina iznosi 188 629 329 318 američkih dolara (da, riječ je o milijardama), dok je vrijednost jednog bitcoina oko 11 000 dolara. Zbog toga Bitcoin tek sada značajnije prodire u globalnu svijest. Napomena: Bitcoin (veliko početno slovo) označava informacijski protokol i mrežu računala koja ga koriste, dok bitcoin (malo početno slovo) označava vrijednosni token koji nastaje unutar Bitcoin mreže.
Blockchain
U podlozi Bitcoina stoji blockchain tehnologija i ona je temelj njegovog planetarnog uspjeha. Blockchain (lanac blokova) digitalni je zapis čiji su elementi (podatkovni paketi ili blokovi) osigurani enkripcijom. U slučaju Bitcoina, blockchain sadrži zapise svih potvrđenih transakcija. Svaki blok u lancu logički je povezan s prethodnim blokom putem hasha (kriptografskog potpisa). U procesu hashiranja (putem matematičkih operacija) bilo koja ulazna vrijednost, bilo koje veličine (riječ, knjiga, slika, zvučni zapis itd.), pretvara se u izlaznu vrijednost definirane veličine – hash, primjerice, 0fe46338541f4756613b9ca29evea6b5.
Hashiranje nije osobito složen računalni zadatak, pa bi se dalo naslutiti kako se javlja mogućnost krivotvorenja, tj. mijenjanja zapisa u lancu blokova. Međutim, hashiranje spada u klasu “jednosmjernih funkcija”, kod kojih je za zadani ulaz jednostavno izračunati konačni rezultat, ali je za dani rezultat gotovo nemoguće pronaći ulaz kojim se taj rezultat dobiva. U tome počiva sigurnost blockchaina. Problem krivotvorenja riješen je jednostavnim algoritamskim potpisivanjem blokova. U hash bloka ulaze hash prethodnog bloka, hash transakcija koje se nalaze u bloku te “potpis” trenutnog bloka. Budući da algoritam potpisivanja blokova nalaže kako hash svakog bloka mora počinjati s određenim brojem nula, potrebno je pronaći potpis koji će rezultirati takvim hashom. Zbog toga pronalaženje ispravnog potpisa i time hasha s točnim brojem nula zahtijeva ogromnu procesorsku snagu i vrijeme, a računala doslovno pogađaju ispravan potpis.
Veća procesorska snaga omogućuje brže pronalaženje ispravnog hasha. Ovaj se proces naziva rudarenje (mining), pri čemu se rudari natječu u pronalaženju potpisa bloka, a za što su nagrađeni novim bitcoinima. Kada jedan od rudara pronađe ispravan potpis bloka, objavljuje to drugim rudarima koji provjeravaju njegov rezultat. Ako se nakon jednostavnog računanja hasheva pokaže da je potpis bloka točan, on se prihvaća i postaje posljednji blok u blockchainu, transakcije u njemu smatraju se važećim te proces počinje iznova. U trenutku pisanja ovog teksta novi blok dodaje se otprilike svakih 10 minuta. Pronalaženje hasha poznato je kao dokaz rada (proof of work protocol), dakle bitcoini se zarađuju sudjelovanjem i održavanjem samog sustava.
Kriptovalute
Bitcoini nastaju procesorskim radom mnoštva računala širom svijeta. Znači li to da digitalni novac nastaje praktično iz “zraka”? Ako izuzmemo trošak kupnje računalne opreme i električne energije, upravo tako, no isto vrijedi i za fiducijarni novac (npr. kuna ili dolar), jer se sredinom 20. st. prekida veza između izdavanja novca i posjedovanja zlatnih rezervi. (Ovdje pročitajte više o povijesti novca.) Banke otada tiskaju novi novac bez pokrića u zlatu, uzrokujući rast inflacije, tj. pad vrijednosti novca. Tako je kupovna moć jednog dolara 1913. godine iznosila otprilike 2300% više nego danas. To je glavni razlog zašto cijene neprestano rastu – naš novac sve manje vrijedi. S druge strane, budući da je maksimalni broj bitcoina ograničen na 21 milijun, ne dolazi do inflacije nego deflacije, što, također, nije poželjno. Osim količinom tokena u opticaju, vrijednost bitcoina određena je ponudom i potražnjom.
Iako tehnička podloga kriptovaluta nastaje 1980-ih, ovaj je pojam praktično zaživio tek pojavom Bitcoina. Osim Bitcoina, danas postoje stotine kriptovaluta. One se razlikuju načinom tehnološke izvedbe, svrhom i karakteristikama, no većinu njih možemo zajednički definirati kao sustav koji “koristi kriptografiju kako bi omogućio siguran transfer i razmjenu digitalnih tokena na distribuiran i decentraliziran način, pri čemu se tokeni potom mogu mijenjati za standardne valute po uobičajenim tržišnim vrijednostima” (The New Palgrave Dictionary of Economics (2014)).
Prema tome, riječ je o digitalnoj valuti zaštićenoj kriptografijom koja, za razliku od fiducijarnog novca, nije centralizirana, što znači da je ne izdaje nijedna država ni financijska institucija, već zajednica korisnika računalnog protokola. Za većinu Bitcoin entuzijasta decentralizacija je najveća prednost kriptovaluta. Pri slanju bitcoina s jedne adrese (digitalnog novčanika) na drugu, zapravo se šalje ključ (kod) za jedinstveni dio blockchaina. Pritom svako računalo u Bitcoin mreži ima cjeloviti zapis svih transakcija unutar mreže, a cijela mreža potvrđuje valjanost transakcija i uključuje ih u blockchain. Slijedom toga, za krivotvorenje transakcije bilo bi potrebno kontrolirati više od 50% ukupne procesorske snage u Bitcoin mreži, što je teško moguće i uvelike neisplativo.
Kriptovalutne transakcije ne zahtijevaju posrednika (npr. banku), što ubrzava i pojeftinjuje njihov trošak. Sve što vam treba jest pristup Internetu i računalo ili mobitel postaju vaša banka, a prijenos novca traje nekoliko minuta, za razliku od višednevnog čekanja na međunarodne bankovne transakcije. Prednost kriptovaluta je i već navedena nemogućnost krivotvorenja, zahvaljujući kriptografskoj zaštiti. Također, s obzirom na to budući da su transakcije anonimne, ne postoji rizik od krađe identiteta i prijevare kao što je slučaj s kreditnim karticama zbog kojih je, primjerice, tijekom 2016. godine izgubljeno više od 24 milijarde dolara.
Pogled prema obzoru
Računala već u dobroj mjeri sudjeluju u upravljanju našim prometnim sredstvima, znanstvenim istraživanjima, komunikacijama, liječenjem, poslovanjem, zabavom i društvenim životom (Facebook) – pa zašto nam ne bi služila, ako se to pokaže dobrim za najveći broj pojedinaca i za sustav u cjelini, i za stvaranje i optjecaj novca? K tome, računala to već odavno i rade, samo pod kontrolom banaka i političkih sila. Digitalizira se sve više područja ljudske aktivnosti. Procesi digitalizacije i tehnologizacije života čovječanstvu donose mnoštvo dobrobiti, ali i opasnosti te nas mogu odvesti prema većoj slobodi ili pogurnuti u ropstvo, kao što je čest scenarij znanstveno-fantastičnih filmova.
Zaljubljenici u kriptovalute vjeruju kako Bitcoin predstavlja odgovor na nepravedan i neodrživ globalni financijski sustav i drže ga sredstvom oslobođenja potlačenih masa. Bitcoin se pokazuje iznimno vrijednim kad dođe do kraha državne ekonomije, kao što je slučaj u Venezueli i Zimbabveu. Drugi pak neutralnije primjećuju kako digitalni novac doista jest budućnost, no sumnjaju u njegovu mesijansku narav i mogućnost ugrožavanja centara svjetske financijske moći. Neosporno je kako u podlozi kriptovaluta stoji izvanredna informacijska tehnologija s velikim mogućnostima primjene, a na nama je pokušati što bolje iskoristiti njene prednosti.
Andrija Štajduhar i Karlo Brunović
