Više od 60 posto mladih razmišlja o odlasku s područja Istočne Hrvatske u druge hrvatske regije ili u inozemstvo

| | 02.11.2017

Poduzetništvo
Prilike za mlade

Potaknuti poražavajućim brojkama odlaska mladih s područja Istočne Hrvatske u inozemstvo  Svjetski savez mladih Hrvatska/Osijek proveo je istraživanje o razlozima odlaska i problemima s kojima se mladi susreću u svakodnevnom životu, koji ih navode da napuste svoje domove i budućnost potraže u drugim državama. Budući da je Republika Hrvatska punopravna članica Europske unije, njezinim građanima zajamčena je sloboda kretanja na području unutarnjih granica EU. Uz to, razvoj europskih zemalja obuhvaća i privlačenje radno sposobnog stanovništva iz inozemstva kako bi se popunila slobodna radna mjesta i nadomjestio nedostatak u poslovima na kojima nedostaje ljudskih kapaciteta određenih kompetencija. Mnogi Hrvati, spoznavši lakoću dobivanja posla u inozemstvu, naročito u Njemačkoj i Irskoj, napustili su svoje domove i trbuhom za kruhom preselili u druge zemlje.

 

Istraživanje pod nazivom Razlozi iseljavanja mladih s područja Istočne Hrvatske provedeno je na uzorku mladih (osobe od 18 do 30 godina), no uz navedenu dobnu skupinu, anketiranju je pristupilo i nekolicina osoba koja ulazi u mlađu ili stariju dobnu skupinu. Više od 60 posto mladih razmišlja o  preseljenju u druge hrvatske regije ili u inozemstvo te oko 50 posto ispitanih mladih osoba prihvatilo bi isključivo posao u struci u inozemstvu. Najviše ispitanika smatra da čimbenici poput nedostatka radnih mjesta, nemogućnosti zapošljavanja u struci, loša gospodarska situacija u zemlji, premale plaće i opće nezadovoljstvo u potpunosti utječu na odlazak mladih iz Istočne Hrvatske. Ocjenjujući čimbenike koji bi poticajno djelovali na preseljenje i rad u inozemstvo, na najviše ispitanika u potpunosti bi utjecala veća plaća, posebice stabilan posao, posao u struci, mogućnost preseljenja sa svojom obitelji, dovoljno slobodnog vremena za posvetiti se obitelji, zadovoljavajuća nekretnina za život, poticajna i tolerantna društvena sredina te dodatno usavršavanje, odnosno unaprjeđenje karijere.

 

Kvalitetu života u Istočnoj Hrvatskoj ispitanici su ocjenjivali ocjenama od 1 do 5 te je najviše ispitanika dalo ocjenu dobar (3), čak 43,3 %, a zanimljivo je da je samo 8 osoba (2,4 %) zadovoljno kvalitetom života te su je ocijenili ocjenom odličan (5), a 11,6 % ocjenom 1. Od ponuđenih sadržaja na području kojem žive, ispitanici su od ponuđenih najviše zadovoljni ugostiteljskom ponudom, a najmanje noćnim životom. Od ostalih ponuđenih sadržaja (obrazovnim institucijama, kulturnim sadržajem, sportskim aktivnostima te zdravstvenim uslugama)
u prosjeku su zadovoljni.

 

Najviše ispitanika (34,7 %) ocjenjuje okolinu u kojoj žive ocjenom dobar (3) za podizanje djece. Radom predstavnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na poboljšanju i unaprjeđenju položaja mladih najviše ispitanika nije uopće zadovoljno te ga ocjenjuju ocjenom 1, njih 34,4 %. Sa sljedećim mjerama aktivne politike zapošljavanja koje bi bile poticajne za ostanak u istočnoj regiji RH djelomično se slaže najviše ispitanika: potpore za zapošljavanje koje bi trajale do 24 mjeseca, potpore za usavršavanje koje se ne odnose samo na gospodarsku djelatnost, mogućnost besplatnog sudjelovanja na različitim sajmovima kao dio mjere potpore za samozapošljavanje, mogućnost fleksibilnog radnog vremena za ispitanike ili partnera/partnericu, pozitivna diskriminacija žena na tržištu rada.

 

Najviše ispitanika u potpunosti slaže se sa sljedećim mjerama: mogućnost statusa roditelja odgajatelja za ispitanike ili partnera/partnericu u slučaju četvero ili više djece (mlađe od 18 godina), pravo jednog nezaposlenog roditelja na prosječnu mjesečnu neto plaću te mirovinsko osiguranje i zdravstvenu zaštitu za posao brige o kućanstvu, dulje trajanje porodiljnog dopusta uz punu plaću te umanjenje porezne stope malim i srednjim obiteljskim poduzećima razmjerno broju djece u obitelji (što više djece, to manji porez na dobit).

 

Od 337 ispitanika, 212 osoba (62,9 %) volontiralo je ili trenutno volontira, dok 125 osoba (37,1 %) nije volontiralo ili ne volontira.

Od 337 ispitanika, 124 osobe (36,8 %) uključeno je ili bi se željelo uključiti u rad jedinica lokalne samouprave, dok 213 osoba (63,2 %) nije iskazalo tu želju.

 

 

Najviše ispitanika, njih 41,8 % smatra da mladi nisu u dovoljnoj mjeri uključeni u donošenje odluka na lokalnoj razini, tek dvoje ispitanika (0,6 %) smatra da su u sasvim dovoljnoj mjeri uključeni.

 

Kao rješenja za veći angažman mladih s utjecajem na razvoj politike za mlade i pozitivne društvene promjene najviše ispitanika, njih 43,42 %, smatra da je potrebno davanje više povjerenja mladima i dopuštanje da preuzmu vodeća mjesta. 19 ispitanika (25 %) financijsku pomoć pri obrazovanju, stabilan posao, gospodarski razvoj, poboljšanu kvaliteta života, sigurnost, bolji životni standard te zapošljavanje prema kompetencijama smatra važnim kriterijima koji su potrebni za veći angažman mladih u zajednici, dok 16 ispitanika (19,73 %) smatra da je potrebna edukacija mladih, ali i reforma obrazovanja. 8 ispitanika (10,52 %) smatra da su mladi pasivni i nemaju interes za političko djelovanje te navode kako nezainteresiranost vlasti za njihove potrebe i mišljenje, negativan stav medija prema mladima, velika stopa nezaposlenosti i neispunjavanje obećanja predstavnika vlasti doprinosi niskoj motivaciji i negativnom stavu.

Lana Jelinek, Katarina Furdić i Danijel Branilović


Pogledaj još iz povezanih kategorija:

Poduzetništvo
Prilike za mlade