Moja je baka oduvijek bila aktivna žena. Radišna, uslužna, britka jezika i poprilično temperamentna. Doduše, nikad nije bila „tipična žena“ – sportski je tip, nikad se nije osobito voljela sređivati, u svakom bi trenutku radije izabrala čašu dobrog crnog vina negoli bilo kakve markirane odjeće, nije ju previše briga za mišljenje drugih ljudi, njezin je životni moto „Kome se ne sviđa, neka ne gleda!“. Jedna sasvim originalna osobnost.
No došao je trenutak kada je počela biti pomalo „izgubljena“. Iako još uvijek u izvrsnoj tjelesnoj formi za jednu ženu od 80 godina, mentalna joj je „forma“ vidno zakazivala. Počelo je to s banalnim stvarima poput zaboravljanja nekih svježih, naizgled nebitnih informacija (ono što nam se svima s vremena na vrijeme događa). Nama koji smo bili uz nju, u početku je to bilo pomalo smiješno. No vrlo je brzo postalo jasno kako su stvari ozbiljno počele izmicati kontroli.
Moja baka, koja je uvijek bila „svoja žena“, odjednom to više nije mogla biti. Iznenada i rapidno njena je zaboravljivost uzela maha. Nije više bila u stanju živjeti sama, za nju je postalo opasno samostalno korištenje plina, a brigu o vlastitoj higijeni i urednosti svog stana sasvim je zanemarila.
Uskoro je dobila dijagnozu Alzheimerove bolesti.
Što je Alzheimerova bolest?
Alzheimerova je bolest progresivno neuro-degenerativna bolest koja je zaslužna za otprilike 2/3 (70%) svih demencija, sindroma uzrokovanih poremećajem rada mozga. Težina ove bolesti poprilično je nepojmljiva ljudima koji nikad nisu imali priliku provesti neko vrijeme s oboljelom osobom. Moja je percepcija Alzheimerove bolesti bila podosta površna – mislila sam da se suštinski radi o malo „jačoj“ zaboravljivosti.
No, nažalost, stvarnost je puno ozbiljnija – Alzheimer je kao zloćudni tumor koji se neprestance razvija i širi ostavljajući negativan učinak na cijeli spektar kognitivnih, funkcionalnih i psiho-socijalnih aspekata ljudske osobe.
Uzrok i simptomi bolesti
Specifičan uzrok ove bolesti još uvijek nije u potpunosti poznat, no najvjerojatnije se radi o kombinaciji genetske predisponiranosti i okolinskih čimbenika koji su potaknuli njihovu manifestaciju uz prisustvo degenerativnih promjena živčanih stanica u mozgu.
Neki su od simptoma ove bolesti gubitak pamćenja, poteškoće u vremenskoj i prostornoj orijentaciji, zapuštanje osobne higijene i generalno brige za čistoću, otežano sudjelovanje u interpersonalnim interakcijama, socijalno neprikladno ponašanje, emocionalna nestabilnost, povećana sklonost depresivnosti, agresivnosti, uznemirenosti, promjenama raspoloženja, istupima bijesa…
Budući da se radi o progresivnoj bolesti, postoje različite faze ovisno o ozbiljnosti i prisutnosti simptoma. Oboljela osoba u početnim stadijima bolesti ima poteškoće u kratkoročnom pamćenju i donošenju odluka, dok se u kasnijim stadijima javljaju ozbiljniji problemi koji mogu uključivati znatno otežan i nerazgovijetan govor, nemogućnost obavljanja najjednostavnijih zadataka, prepoznavanja bliskih osoba, pa čak i vezanost bolesnika za krevet i potpunu ovisnost o tuđoj pomoći.
Tretman bolesti
Nažalost, još uvijek nema lijeka, no postoje načini za prevenciju ili eventualno usporavanje napretka bolesti. Iako su izgubljene funkcije kod osobe oboljele od bilo kojeg oblika demencije nepovratne, postoje lijekovi koji usporavaju napredak bolesti te smanjuju mogućnost pogoršavanja simptoma.
Osim medikamentne terapije, način za sprječavanje razvijanja simptoma bolesti su zdrav životni stil koji uključuje redovitu tjelovježbu, održavanje zdravlja kardiovaskularnog sustava, angažman u socijalnim i intelektualno poticajnim aktivnostima te prehrana bogata namirnicama koje doprinose normalnoj funkciji mozga, odnosno namirnicama bogatim omega-3 masnim kiselinama poput plave ribe te antioksidansima poput borovnica, brusnica, kelja i špinata.
Neki od rizičnih faktora za razvijanje Alzheimerove bolesti su starija životna dob, obiteljska povijest bolesti, ozljede glave, visoki krvni tlak, dijabetes i pretilost. Ključno je rano prepoznavanje simptoma bolesti i pravovremena intervencija ili prevencija pojave simptoma adekvatnim načinom života.
I bližnjima oboljelog je potrebna pomoć!
Alzheimerova bolest ne utječe samo na život oboljele osobe, već i na živote ljudi koji je okružuju, posebice obitelji. Zato se u borbi s ovom bolešću nipošto ne smiju zanemariti ljudi koje su dio života oboljele osobe te su stoga pod neizravnim utjecajem bolesti. Obitelji i prijateljima potrebna je posebna vrsta podrške kako bi se znali ispravno postaviti prema cijeloj, vrlo zahtjevnoj situaciji.
Upravo je odnos ljubavi, strpljenja i podrške ključan za održavanje dobre kvalitete života, kako oboljele osobe tako i njezinih bližnjih.
