1.Slučaj Alfieja Evansa probudio je interes javnosti u travnju 2018. godine.
Dječak Alfie rođen je u svibnju 2016. godine u Liverpoolu, a pedijatri bolnice Alder Hey koji su pratili njegov slučaj ustanovili su kako se Alfie sa svojih šest mjeseci nije razvijao sukladno vlastitoj dobi i nekoliko puta mijenjali dijagnozu te uzrok bolesti. Alfie je bolovao od rijetke neurodegenerativne bolesti mozga, encefalopatije za koju se naknadno utvrdilo da je nedostatak GABA transaminaze (GABA-transaminase deficiency), rijetke bolesti koja je dosad dijagnosticirana kod 10 ljudi u svijetu. Ova bolest počinje u djetinjstvu te se očituje u simptomima poput epilepsije, hiperrefleksije, slabog mišićnog tonusa i prekomjerne uspavanosti.
Zbog iznimno teškog stanja bolnica Alder Hey zatražila je dopuštenje od Vrhovnog suda Ujedinjenog Kraljevstva da dječaka Alfieja skinu s aparata za održavanje na životu tvrdeći kako „daljnje održavanje dječaka na životu ne bi bilo u njegovom interesu“, no kako se kasnije ispostavilo, liječnici su bili u krivu.
Pokrenuta peticija za poštivanje volje roditelja kako bi Alfie dobio medicinsku skrb u drugoj bolnici skupila je više od 600 000 potpisnika diljem svijeta. Rimska bolnica Bambino Gesù pružila je mogućnost nastavka medicinskog tretmana dječaku kojem je i talijanska vlada ubrzo dodijelila talijansko državljanstvo nadajući se kako će time Alfieju omogućiti trenutni premještaj u Italiju. No bilo je prekasno budući da je britanski Vrhovni sud donio odluku kako bolnica Alfieja treba skinuti s aparata koji su ugašeni 23. travnja 2018. godine.
Bolest i skrb Alfieja Evansa predstavljaju složene izazove, ali je žalosno što se nije poštivala želja Alfiejevih roditelja za nastavkom terapije koja mu ne bi naškodila i ne bi oštetila njegovo dostojanstvo. Roditelji imaju prava i dužnosti brinuti se za dobrobit svoje djece. Ako jedna bolnica više nije spremna pružati medicinsku skrb, to ne bi trebalo spriječiti roditelje u traženju druge pomoći.
2.Druga međunarodna konferencija o ljudskom uređivanju genoma u Hong Kongu u studenom 2018. šokirala je širu javnost i znanstvenu zajednicu informacijama koje je na konferenciji prezentirao kineski znanstvenik He Jiankui.
Iako informacije još nisu potvrđene, Jiankui tvrdi kako je genetički „editirao“ blizankinje, dvije djevojčice, Lulu i Nanu, koje su na svijet došle putem tehnologije potpomognute oplodnje i metode CRISPR s ciljem genetske operacije i prevencije infekcije HIV-om u zdravom potomstvu. Premda znanstvenik Jiankui tvrdi kako bi ta vrsta genetske operacije trebala ostati isključivo tehnologija za liječenje, ovaj slučaj ponovno naglašava važno pitanje o dizajniranju djece, neetične uporabe tehnologija umjetne oplodnje, genetske manipulacije i nadogradnje čovjeka. Zabrinutost koja ostaje nakon slučaja je opravdana budući da većina naprednih tehnologija isprva služe kao instrument liječenja ili prevencije bolesti, a u naprednoj fazi primjene mogu služiti raznim manipulacijama .
Znanstveni članci o ovom genetskom editiranju nisu javno objavljeni ni recenzirani pa je mnogo detalja vezano uz eksperiment ostalo nejasno. Više stvari treba objasniti: kakve posljedice nosi mutacija gena CCR5 (koji HIV koristi kako bi ušao i inficirao stanicu domaćina) u daljnjem životu dviju djevojčica, upućenost i informirani pristanak roditelja koji su se podvrgli eksperimentu, kao i zašto Jiankuijevo sveučilište (Southern University of Science and Technology) nije znalo ništa o navedenom eksperimentu.
U kratkoj izjavi, Jiankuijevo sveučilište istaknulo je kako je Jiankui na službenom odmoru od veljače 2018. godine te nije obavljao posao na sveučilištu i tijekom sveučilišnih sati. Također, ni Sveučilište ni njegov Odjel za biologiju nisu bili svjesni eksperimenta koji je Jiankui obavljao, a Akademski odbor Odjela za biologiju smatra kako “uporaba tehnologije genetskog uređivanja za istraživanje ljudskih embrija ozbiljno krši akademsku etiku i akademske norme koje su u skladu s nacionalnim zakonima i propisima“. Preostaje čekati daljnje informacije i potvrde.
3.Talijanski kirurg Sergio Canavero i kineski kirurg Xiaoping Ren u ožujku 2018. godine najavili su kako razvijaju plan za transplantaciju ljudske glave u svrhu pomoći pacijentima s paralizom i ozljedama kralježnične moždine.
Kirurzi su postupak transplantacije glave već obavili na miševima, štakorima i psu koji su preživjeli operaciju i čak vratili neke motoričke funkcije.
Za kontroverzan postupak transplantacije glave na ljudskoj osobi predviđeno vrijeme operacije je 36 sati pri čemu je potrebna asistencija 150 liječnika i medicinskog osoblja. Ispred ove vrste operacije izazovi su kirurške, imunološke i psihološke naravi poput: spajanja kralježnične moždine glave s tijelom donora, održavanja ljudske glave živom, imunološke barijere između glave i tijela donora, potencijalnih psiholoških nejasnoća vezanih uz identitetske oznake donora i primatelja.
Povijesno gledano, do intenzivne etičke reakcije znanstvene zajednice došlo je i pri prvim transplantacijama srca i ruke, koje su obje prošle neuspješno. Kako su postupci transplantacije srca i ostalih ekstremiteta postajali sve uobičajeniji, uvidjela se korist takvih operacija i nužni etički problemi su otklonjeni. Ipak, ostaju veliki etički problemi oko transplantacije glave, neovisno o tome može li se postupak uspješno izvesti kirurški, imunološki i psihološki.
4.Argentinski Senat je u rujnu 2018. godine odbio zakon o pobačaju s 38 glasova senatora protiv i 31 glas za.
Trenutni zakon o pobačaju dopušta pobačaj u slučaju silovanja i u slučaju ugroženog zdravlja ili života majke. Odbijeni zakon trebao je legalizirati abortus do 14. tjedna trudnoće ili, a djevojke mlađe od 16 godina mogle bi napraviti pobačaj bez informiranja svojih roditelja.
5.Vlada Meksika u ožujku 2018. godine u sklopu reforme Općeg zakona o zdravlju (Ley General de Salud) priznala je pravo na priziv savjesti kao temeljno pravo zdravstvenih djelatnika.
To pravo je priznato u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima (čl. 18) i u Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima (čl. 18). Opća deklaracija o ljudskim pravima navodi kako:
Svatko ima pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi; to pravo uključuje slobodu promjene vjeroispovijedi ili uvjerenja i slobodu da pojedinačno ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, iskazuje svoju vjeroispovijed ili uvjerenje poučavanjem, bogoslužjem, praktičnim vršenjem i obredima.
Meksičko usvajanje zakona koji štiti pravo na priziv savjesti primjer je kako svaka zemlja može predano štititi ljudska prava u skladu s najdubljim vrijednostima i uvjerenjima.
6.Carmen Calvo, „najmoćnija žena Španjolske“, u lipnju 2018. godine u razgovoru s novinarima snažno je istaknula kako je praksa surogatstva opasna i nepoželjna.
Carmen Calvo je zamjenica premijera Španjolske i članica kabineta s najvećim brojem žena ministrica u španjolskoj demokratskoj povijesti. Govoreći o feminizmu koji u sve većoj mjeri zauzima javni prostor, Calvo je tijekom intervjua na pitanje misli li da Španjolska treba regulirati surogatstvo odgovorila sljedeće: „Naš stav je jasan. To (surogatstvo) se naziva maternica za najam i to je najnovije iskorištavanje ženskog tijela, još jedan način za trgovinu. Surogatstvo je posebno opasno jer koristi tijelo najsiromašnijih žena. Ovdje nema prostora u korištenju eufemizama.“
7. U veljači 2018. godine sud u Bangkoku dodijelio je Mitsutokiju Shigetiju pravo na samohrano roditeljstvo (sole parenting) za 13 djece koju je dobio putem procesa surogatstva.
Mitsutoki Shigeta, sin japanskog IT milijardera, našao se u središtu skandala “tvornica za bebe” 2014. godine kada je protiv njega pokrenut sudski postupak. Uzrok pokretanja sudskog postupka je otkrivanje devet beba koje je za njega odgajalo devet dadilja u stanu.
Policajci koji su otkrili navedeni slučaj opisali su čudne okolnosti sljedećim riječima: „Pronašli smo djecu u dobi od dva tjedna do dvije godine koja žive u gotovo praznom i nenamještenom stanu. Među rijetkim stvarima u stanu bile su stolice, ogradice, pelene i bočice za bebe.“ Osim devet beba otkrivenih u stanu u Bangkoku, policija je doznala kako Shigeta ima još četvero tajlandske djece i troje u Indiji. Smatra se kako ukupan broj djece koja su rođena za Shigetu iznosi 20.
Mariam Kukunashvili, osnivač klinike New Life s kojom je Shigeta surađivao, izjavio je: “Čim bi došlo do trudnoće, Shigeta je zatražio novu. Rekao je kako hoće proizvesti 10 do 15 beba godišnje, te da želi nastaviti proces izrade bebe dok ne bude mrtav”. U jednom trenutku Shigeta je Kukunashviliju rekao kako “želi pobijediti na izborima i pri glasanju može iskoristiti svoju veliku obitelj”.
8. U Francuskoj je u siječnju 2018. godine pokrenuto šestomjesečno nacionalno savjetovanje o bioetičkim pitanjima.
U proces su uključeni brojni znanstvenici, liječnici, odvjetnici i zainteresirana javnost, a rezultati bi trebali pomoći u oblikovanju novog zakona o bioetici. Lista bioetičkih pitanja je duga: od legalizacije eutanazije do razvoja umjetne inteligencije, darovanja organa, surogatstva za homoseksualne parove te genetski inženjering.
Francuska vlada je pod vodstvom predsjednika Emanuela Macrona obećala ažurirati francuske zakone o potpomognutoj reprodukciji koji trenutno ograničavaju praksu na heteroseksualne parove. Zanimljivo je kako se oko tog gorućeg i aktualnog pitanja predsjednik Macron obratio vjerskim vođama pozivajući ih na potpuno sudjelovanje u toj debati. Predsjednik Macron je kazao da će organizirati nekoliko rasprava s etičarima i vjerskim vođama o tim pitanjima naglašavajući kako „će to biti važan posao u kojem se u potpunosti oslanjam na vašu predanost ovom pitanju“.
9.Brojne slavne osobe iskoristile su svoje utjecajne pozicije kako bi u 2018. godini promovirale surogatstvo kao način ostvarivanja roditeljstva.
Iako je poznato da je komercijalno surogatstvo težak oblik povrede ljudskog dostojanstva, a o ostalim oblicima surogatstva ne zna se dovoljno da ih se sesa sigurnošću može promovirati, brojni pjevači, glumci i slavne osobe svoju priču odlučili su podijeliti s javnošću.
10.Najnoviji podaci o 2018. godini govore kako je broj pobačaja u 2018. godini prešao 41 milijun, sudeći prema službi za praćenje statistika Worldometers.
Worldometers prati i procjenjuje statistike u stvarnom vremenu i o velikom broju tema, na temelju podataka iz izvora kao što su: Ujedinjeni narodi (UN), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Međunarodni monetarni fond (MMF) i brojni drugi. Statistički podaci Worldometersa o pobačaju su 31. prosinca pokazali kako se u svijetu tijekom godine odvilo više od 41 milijun induciranih pobačaja.
Procjena Worldometersa predstavlja značajno smanjenje u odnosu na procjenu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) od 56 milijuna pobačaja na globalnoj razini svake godine od 2010. do 2014. godine. Michael Spielman upozorava kako su podaci WHO-a koji se temelje na procjenama Guttmacher Instituta upitne metodologije i nepotpunih stvarnih podataka za mnoge zemlje.
Bilo kako bilo, zanimljivo je primijetiti kako Worldometers procjenjuje da je pobačaj smrtonosniji od raka, malarije, HIV-a / AIDS-a, pušenja, alkohola i prometnih nesreća zajedno. Tijekom 2018. godine zabilježeno je 8,2 milijuna smrtnih slučajeva od raka, 5 milijuna od pušenja i 1,7 milijuna od HIV-a / AIDS-a.
Luka Poslon
