Drugi dan ovogodišnjeg Tjedna Svjetskog saveza mladih Hrvatska, koji je već došao do šestog izdanja, počeo je radionicom inovacijske kompanije Prokotip.
Nikolina, Carmen i Antun iz Prokotip-a sudionike radionice proveli su kroz najveće strahove i probleme na koje nailaze mladi koji su zainteresirani za poduzetništvo. A upravo je poduzetništvo, tema o kojoj se u zadnje vrijeme vode brojne rasprave, bila u fokusu pa su i sudionici mogli izraziti svoje mišljenje i predložiti ideje za poboljšanje poduzetničke klime u Republici Hrvatskoj.
Tako su sudionici, podijeljeni u tri grupe, radili na odgovorima na pitanja kako mlade ljude zainteresirane za poduzetništvo osloboditi od straha ulaska u poduzetničke vode, kako nadomjestiti nedostatak znanja odnosno kako poboljšati sustav u kojemu će dobiti informacije o poduzetništvu te kako izgraditi dobar networking koji je jedan od važnijih segmenata u poduzetništvu.
Nakon radionica sudionici su predstavili ideje koje su proizašle iz zajedničkog rada i brainstorminga, a osim svega navedenoga iznijeli su i načine kako država može poticati poduzetništvo.
Inovacijska kompanija Prokotip u svoj rad sve više nastoji uključiti studente pa nam je tako i Nikolina Topić, CEO Prokotip-a, rekla da je njihova dosadašnja suradnja sa studentima bila uspješna, a nekoliko projekata su odradili i u suradnji sa fakultetima.
“Radili smo interaktivne radionice za klijente u koje uključimo studente u fazu brainstorminga, odnosno “ideacije”, a ponekad i samog istraživanja. Veselimo se svakoj suradnji sa studentima jer su motivirani i imaju drugačiji, „osvježavajući“ pogled na poslovanje.”- rekla je Nikolina.
Kada govorimo o dostupnosti edukacija o poduzetništvu Nikolina smatra da je danas situacija jednostavnija nego prije, a posebno zahvaljujući tehnologijama koje nam omogućavaju pristup različitim edukacijama, od čega je veliki broj besplatnih.
“Mislim da se pojedinci mogu motivirati kada vide društvo oko njih, druge primjere. Jedan od izazova je nedovoljna komunikacija. Puno je ljudi pokrenulo ili razmišlja pokrenuti nešto svoje u smjeru poduzetništva, ali ne pričaju o tome. Jedni drugima smo uzor i trebamo pričati što radimo i koji su nam izazovi. Studenti će se lakše odvažiti krenuti u poduzetničke pothvate ako imaju kontakt sa nekim tko je to već prošao.”- zaključila je Nikolina
Carmen Calvo del Valle iz Španjolske je u Hrvatsku došla prije petnaest godina, a trenutačno je dio kompanije Prokotip gdje radi na poziciji project managera. Od Carmen smo saznali da su nedavno radili istraživanja koja su pokazala da su u Hrvatskoj glavne kočnice mladim osobama za ulazak u poduzetništvo strah, nedostatak znanja i nedostatak povezivanja.
Osim toga, Carmen ističe da je potrebno razmisliti i o tome da je došlo vrijeme da se poduzetništvo gleda iz druge perspektive:
“U Hrvatskoj ne postoji dugačka tradicija privatnog sektora. Baš zbog toga trebamo rebranding poduzetništva odnosno trebamo ga gledati drugim očima. Neuspjeh je dio poduzetništva, možeš krenuti raditi jedan projekt pa ne uspjeti, drugi, treći, pa tek četvrti uspije; i to je proces učenja. Možda su prva tri bili trening, ali je poduzetnik zapravo stekao neprocjenjivo iskustvo. Svakako je strah prva barijera koju trebamo proći.”
Također, istaknula je da se stvari mijenjaju, da ima još dosta posla, ali da se može generalno reći da se ide pravim putem i da pomaci postoje što se posebno vidi i na sve većoj pojavi coworking prostora, HUB-ova i različitih natjecanja za start up-ove.
“Kad sam došla prije 15 godina živjeti u RH se skoro nije ni pričalo o poduzetništvu, a od tada se to znatno promijenilo. Mladi sada putuju puno više nego prije i imaju priliku upoznati poduzetnički ekosustav u drugim državama, družiti se s mladima drugog mindset-a i na taj način mijenjati vlastitu percepciju i osloboditi se negativnih konotacija. Stvari se mijenjaju malo po malo i mladi su ti koji će pokrenuti promjenu“ – za kraj nam je rekla Carmen.
Najnoviji član tima Prokotipa, Antun Paradžik koji radi kao junior project manager, se slaže da poduzetnička situacija u Hrvatskoj napreduje, a da je najveći problem, problem mindseta: “Problem je iznad svega mindset, nije problem ni financija, koje mogu biti riješene, postoje birokratske zavrzlame, ali iznad svega mislim da je izazov mindset. Povijesno gledano, Hrvatska je krajem 19. stoljeća, kao i između dva svjetska rata bila poduzetničko orijentirana ekonomija, ali između ‘45 i ‘90 imali smo jedan drugi sustav u kojem su veliki kolektivi bili u prednosti ispred pojedinca. Uvijek volim spomenuti ekonomski model rasta Republike Kine (Tajvana) u kojoj sam imao priliku živjeti 8 godina. Ta je ekonomija doživjela nevjerojatnu ekspanziju upravo zahvaljujući poticanju maloga poduzetništva. Kada kažem poticanje tu ne mislim da država daje novac ili neke posebne povlastice, tu prije svega mislim da se država minimalno upliće u reguliranje i kontrolu poduzetničke aktivnosti.“
„Poduzetništvo jednoga čovjeka ili „nano-poduzetništvo“ nukleus je bilo kakve ekonomske misli. Pojedinac je taj koji donosi odluke, i tog pojedinca treba ohrabriti i „opremiti“ potrebnim alatima da bi se napravio prvi korak. Upravo je edukacija ta koja mijenja mindset.“- govori Antun.
Na naše pitanje kada je najbolje započeti s edukacijama za poduzetništvo, Antun nam je odgovorio da je osnovna škola idealan period za to. Naglašava da je ključno kreativno razmišljanje i razvijanje vještina neovisnog mislioca.
„Mi u Hrvatskoj dosta smo brzopleti, htjeli bismo promijeniti sve preko noći, kad bi djecu educirali o poduzetništvu mi kao društvo bi investirali u budućnost, to nije nešto što bi se odmah vratilu, ali bi bilo siguran zalog dugoročne promjene mindseta.“ – za kraj nam je rekao Antun
Osim rasprave o poduzetništvu na drugom danu sudionici su imali priliku čuti i Matthewa Manosa, osnivač tvrtke Verynice.co, koji je sudionicima predstavio jedan drukčiji pristup stvaranja poslovnih modela.
“Radilo se o tome da se u roku od pet do deset minuta mora osmisliti poslovni model prolazeći kroz tri različita faktora, prvi je faktor društvenog utjecaja, drugi profita, a treći, varijabilni faktor koji se tiče određenih stvari povezanih sa biznis modelom. Uzme se dvanaest različitih modela kako se može doći do profita, isto toliko njih kako se može ostaviti utjecaj na društvo i dvanaest različitih interesa koje osoba ima ili neke specijalizacije koje osoba stvara. Na kraju se kroz bacanje kockice dobiva spajanje triju različitih dijelova i onda se prema tom slučajnom odabiru mora stvoriti biznis model koji spaja sve tri kategorije.”- rekao nam sudionik Valentino Vasilik. U srijedu, 21. studenog, Tjedan Svjetskog saveza mladih se nastavlja uz moderirane razgovore o kulturi, onome što je u današnje vrijeme često zaboravljeno, a osim toga će se predstaviti i rezultati istraživanja o kulturnim sadržajima koje je proveo Svjetski savez mladih Hrvatska.
Sve informacije možete pronaći na Facebook eventu: https://www.facebook.com/events/760989580913974/
