Veza između studenta i nedostatka kapitala smatrana je dugotrajnom šalom kroz mnoge generacije. Nije sasvim bez razloga, ali često se poziva na nju na nepravedan način, posebice u novije vrijeme. Otvoreno govoreći, usklađivanje troškova života s teškim naporom akademske obveze predstavlja drastičnu promjenu za mnoge živote. Međutim, nedavne ekonomske promjene dodatno kompliciraju već izazovnu životnu tranziciju.
U svrhu daljnje analize stavljamo akademski aspekt sa strane i usmjeravamo se isključivo na financijski pogled. Općenito govoreći, studenti, zbog nedostatka vremena i kvalifikacija, nisu u mogućnosti ostvariti značajan novčani priljev izuzev prisutnosti vanjskih elemenata, primarno roditelja i slično. Takav način financiranja, ali i mogući manji poslovi koje pojedinac može obavljati tijekom studiranja, rezultiraju polu-fiksnim budžetom koji relativno malo oscilira. Koncept luksuznih dobara igra ključnu ulogu ovdje, zajedno s vrijednošću novca. Pod pretpostavkom da se cijene dobara kreću sukladno tržišnim smjernicama i da prihod studenata općenito nije sklon drastičnim povećanjima, moramo zaključiti da je vrijeme negativan faktor u ovoj jednadžbi zbog inflacije koju nosi.
Iako se učinci inflacije mogu osjetiti i razumjeti bez dubokog ekonomskog znanja, važno je naglasiti da inflacija, kao ekonomska promjena, stvara dodatan izazov studentima, s obzirom na to da njihovi prihodi često nisu primjereno korigirani. To znači da rastuće cijene dobara i usluga mogu imati veći utjecaj na proračune studenata, koji često raspolažu ograničenim financijskim sredstvima. Ova dinamika čini upravljanje financijama studentima još složenijim.
Uzimajući službene podatke iz državnog zavoda za statistiku, potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u srpnju 2022. godine, 12,3%, u odnosu na isti mjesec prošle godine.[1] Ovakva stopa inflacije se klasificira kao visoka stopa inflacije. Za referencu, stopa inflacije između 2016. i 2019. godine bila je 2,1%.[2] Iako je vjerojatno došlo do određenog povećanja nominalnog iznosa studentskog proračuna, stvarni prihodi su opali, što negativno utječe na kvalitetu života.
Izvor: Državni zavod za statistiku
U trenutku pisanja ovog članka znakovi usporavanja inflacije još nisu došli do izražaja. Studentima preostaje mudro koristiti svoj novac ili će doći do situacije gdje gube na vrijednosti. Ovakav postupak ima više metoda.
Načini minimaliziranja utjecaja inflacije na osobni kapital studenta
Pretpostavka je da je studentski proračun ograničen i da određeni alati, poput ulaganja u portfelj, nisu dostupni.
Iskorištavanje novca
Novac gubi svoju vrijednost ako se ne koristi za generiranje dodatnog prihoda. Jednostavno rečeno, dugotrajno čuvanje određene svote novca može rezultirati gubitkom njegove vrijednosti uslijed inflacije. Ako se nađete u situaciji gdje razmišljate o kupovini nečega i odgađate je s razmišljanjem ‘sljedeći put ću’, ekonomski gledano, ispravna odluka je ne odgađati odluku te kupiti navedeno dobro ili uslugu.
Ulaganje u čuvatelje vrijednosti
Prepoznajemo da nekretnine nisu uvijek dostupne studentima kao sredstvo čuvanja vrijednosti. Stoga, sljedeća najbolja opcija može biti ulaganje u određene vrste obveznica, pogotovo ako student raspolaže nekom razumnom štednjom. Obveznice s garantiranom isplatom, zajedno s kamatama (kuponima) koje pružaju, predstavljaju stabilan izbor. Kuponi mogu djelomično nadoknaditi utjecaj inflacije, čineći ih privlačnim za studente koji žele očuvati vrijednost svojih sredstava.
Ulaganje u obrazovanje
Trošenje financijskih sredstava na usavršavanje znanja i vještina predstavlja najbolju vrstu ulaganja. Na taj način, stjecanje dodatnih prihoda putem višeg stupnja obrazovanja može učinkovito kompenzirati utjecaj inflacije.
Naposljetku…
Inflacija je ekonomska promjena koja značajno utječe na život pojedinca, pogotovo kada se osobni prihodi ne prilagođavaju u skladu s tim. Studenti su izrazito izloženi ovom događaju i trebaju adekvatno reagirati, ili riskiraju gubitak vrijednosti financijskih sredstava koja posjeduju.
[1] IUSINFO. DZS: Inflacija u Hrvatskoj dosegnula rekordnih 12.3 posto. IUSINFO. Dostupno na:
[https://www.iusinfo.hr/aktualno/dnevne-novosti/dzs-inflacija-u-hrvatskoj-dosegnula-rekordnih-12-3-posto-51833]
(Pristupljeno: [13.11.2023.]).
[2] DZS. Proračun inflacije. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. Dostupno na: [https://web.dzs.hr/calcinfl.htm] (Pristupljeno: [13.11.2023.]).
