Demokracija je jedan od najvećih dosega čovječanstva u aspektu političkog života. Unatoč njezinoj rasprostranjenosti, postoje zemlje koje de facto nikada nisu doživjele blagodati koje pruža demokratsko društvo. Zbog toga se, odlukom Opće skupštine Ujedinjenih Naroda, od 2008. godine 15. rujan obilježava kao Međunarodni dan demokracije, s ciljem jačanja i širenja toga oblika vladavine.
Cilj obilježavanja
Kako je već u uvodu rečeno, cilj je obilježavanja poticanje i širenje demokracije, kako u društvima u kojima se ona već uzima zdravo za gotovo, tako i u državama kod kojih je demokracija nešto prividno. U potonjim zemljama, demokratske su procedure provedene samo tehnički i deklarativno dok se suština suzbija i zatire. Nažalost, takvih zemalja ima i pritom su u tom krugu i dvije od tri najveće svjetske sile -Ruska Federacija i NR Kina. Osim toga, ono što još više zabrinjava je ne tako davni autokratski pokušaj utjecanja na demokratske procedure Donalda Trumpa u SAD-u i to u trenucima kad je demokracija najosjetljivija, u trenucima prijenosa vlasti.
Obilježavanje se, također, koristi za procjenu trenutnog stanja demokracije u svijetu.
Što je demokracija?
Demokracija je uređenje koje se smatra funkcionalnim i optimalnim još od antičkih vremena. Za njezino su postojanje zaslužni stari Grci, a prvi se puta spominje na području Atene u 5. st. prije Krista. Iz osnovne se škole, sa satova povijesti, sjećamo kako je riječ nastala spajanjem pojmova demos (narod) i kreatin (vladati) pa bi ona doslovce značila – vladavina naroda. Dakle, to je politički sistem u kojem većina stanovništva uživa slobode i prava političkog odlučivanja, preciznije – biranja svog političkog vodstva.
Mnogi demokratski sustavi, kao oni u npr. SAD-u, Kanadi, Italiji, Austriji, Australiji najbolje je kvalificirati kao ustavne demokracije. Sve nabrojane države omogućuju narodu političku participaciju i ograničenja narodne vlasti putem državnih institucija. Svaka od tih država ulaže trud kako bi poštivala trodiobu vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast. Također, što je isto važno, svaka od tih država ima deklaraciju o pravima. U sustavima ustavne demokracije vlast je ograničena, a poštuju se individualna prava, kao i prava manjina. Suverenitet proizlazi iz naroda i usvojeno je načelo zakonitosti. Smjena vlasti se odvija na temelju slobodnih izbora. Izbori osiguravaju da se vlast nakon isteka određenog vremena osporava kako bi se promjena mogla odviti na miran i zakonit način.
Treba biti i realan i uvidjeti da se demokracija, njen najkrhkiji dio, uvelike zasniva na dobroj volji i međuljudskom povjerenju. Tome je cijeli svijet mogao svjedočiti nakon posljednjih američkih predsjedničkih izbora. Imali smo slučaj gdje poražena strana naprosto nije htjela poštivati volju naroda, širila je laži i dezinformacije što je na kraju rezultiralo napadom potaknute gomile na Capitol (zgradu Kongresa), nasiljem i smrću nekoliko osoba. Ovo naglašavam jer je upravo SAD svjetski prvak u pronošenju demokracije. Prema tomu, demokraciju ne treba uzimati zdravo za gotovo jer to je sustav koji ima svojih mana, ali nema sustava koji bi u jednakoj mjeri poštivao ljudska prava i pružao tim pravima pravnu zaštitu.
S druge strane, Rusija, nikada u povijesti nije istinski iskusila demokraciju. Doduše, problem je i u ruskom poimanju vlasti i vladara jer nakon cara preko komunističke diktature došli su do demokratskog sustava koji to zapravo i nije. U Rusiji se, kao i u Kini, na izborima ne bira. To su autoritarne zemlje u kojima se temeljna ljudska prava svakodnevno devalviraju i poništavaju, države u kojima ili jedan čovjek ili Komunistička partija, utječu na svaki segment života pojedinaca. To su države, ili bolje reći sistemi, kojima je najveći neprijatelj upravo demokracija.
U afričkim diktaturama, Sjevernoj Koreji i arapskim zemljama demokracija također ne samo da je odsutna već je nezamisliva i prezrena. Zato demokracija nikad ne može biti dovoljno rasprostranjena i obilježavanje Međunarodnog dana demokracije ne treba zanemariti, makar bili naviknuti na svakodnevne blagodati koje nam ona pruža.
* Stavovi i mišljenja ovoga teksta osobni su stavovi autora i ne odražavaju stavove i mišljenja uredništva i redakcije portala mimladi.hr
