Nakon svečanog otvaranja Ljetne škole bioetike i ljudskih prava na tvrđavi Barone, polaznici su, zajedno s organizatorima, uživali u druženju i razgledavanju grada Šibenika. Bila je to prilika za međusobno upoznavanje i razmjenu iskustava.
Uvod u bioetiku
Prvoga dana predavanja, u utorak 2. kolovoza, voditeljica projekta Hana Kilijan polaznike je upoznala s metodama i ciljevima Ljetne škole, nakon čega je uslijedio prvi blok predavanja koja je otvorio Luka Poslon, mag. phil., s Hrvatskog katoličkog sveučilišta na temu Uvod u bioetiku. Kroz interaktivni pristup Poslon je postavio temelj, govoreći o samom pojmu bioetike, njezinu razvoju i svrsi. Isto tako, obrazložio je razliku između etike i medicine, rekavši kako se bioetika „rađa iz zlouporabe medicine i novih tehnologija“.
Specijalist ginekologije i opsetricije doc. dr. sc. Oliver Vasilj govorio je o medicinskom aspektu prava na život i prizivu savjesti u medicinskoj praksi. Predavanje je dodatno začinio primjerima iz vlastite prakse i osobnog iskustva, a sve je pratio niz video prezentacija koje su prikazivale razvoj djeteta u majčinoj utrobi kroz svih devet mjeseci. Jedan od zanimljivijih trenutaka predavanja bio je 4D video u kojem se jasno vidi kako beba u 33. tjednu otvara usta, zijeva i stavlja ruku na usta. „Život ne možemo mjeriti vlastitim mjerilima“, zaključio je dr. Vasilj.
U popodnevnim satima prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac s Pravnog fakulteta sveučilišta u Zagrebu govorila je o pravnom aspektu prava na život nerođenog djeteta. Na početku izlaganja predstavila je nekoliko definicija prava i pred okupljeni auditorij stavila pitanje: Tko je nositelj prava na život? Također, osvrnula se i na tzv. pravo na pobačaj, ukazavši na njegovu nelogičnost, za razliku od prava na život koje je temeljno ljudsko pravo i iz kojeg sva ostala prava proizlaze.
Savjest je dar, ali i odgovornost
Profesorica Korać Graovac započela je prijepodnevni ciklus predavanja u srijedu 3. kolovoza temom Pravni aspekt priziva savjesti, koja se nadovezala na njezino prethodno izlaganje. Istaknula je da pitanje priziva savjesti sa sobom povlači mnoge druge pravne nejasnoće i nedoumice, te otvara niz novih pitanja, posebice u medicinskim ustanovama ili pak u slučajevima odlaska u vojsku i služenju vojnog roka.
Drugo predavanje dana održao je Luka Poslon, mag. phil. te je govorio o ontološkom statusu embrija. Ontologija je znanost o biću kao biću ukoliko je biće, a pomoću nje dolazimo do definicije ljudske osobe koja je supstancija, individuum, racionalna i apsolutna vrijednost. Samim time što smo osobe, zaključio je Poslon, posjedujemo neotuđivo ljudsko dostojanstvo koje baštinimo od začeća pa sve do smrti.
Potom su uslijedila dva predavanja predavanja izv. prof. dr. sc. Dinke Šego s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu: Pravo pacijenta na informirani pristanak i Zakonodavni okvir cijepljenja u Republici Hrvatskoj, od kojih je ovo potonje izazvalo veliki interes što se vidjelo po komentarima i pitanjima sudionika. Iako je cijepljenje preventivna mjera koja štiti pojedinca i kolektiv, ako se valjano ne primjenjuje, može dovesti do niza pravnih pitanja koja pak sa sobom povlače i mogućnost dugotrajnih i iscrpljujućih sudskih procesa. Stoga u ovom slučaju, budući da se direktno radi o zaštiti ljudskog života, potrebno je savjesno i profesionalno djelovati, poznavati anamnezu pacijenta i u skladu s time odlučiti o (ne)primjeni cjepiva.
Posljednje predavanje u danu održao je na daljinu doc. dr. sc. Odilon Singbo, docent na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Govoreći o filozofsko-etičkoj pozadini transhumanističke antroplogije, Singbo je pokušao dati odgovor na pitanje: Tko/što je čovjek? Uporište je pronašao u biblijskoj antropologiji, nakon čega je pozornost usmjerio na isprepletenost nanotehnologije i medicine. Upozorio je na vječnu težnju čovjeka da prkosi prolaznosti i izbjegne kandžama smrti. Kako bi u tome uspio, čovjek nastoji manipulirati prirodom i koristi razne blagodati znanosti. Međutim, sve to sa sobom povlači pitanje odgovornosti i granice. Koliko smijemo intervenirati, kada čovjek prestaje biti čovjek i je li sve što možemo izvesti i moralno dopušteno? Ovo su samo neka od niza pitanja koja pred nas stavlja transhumanizam.
Foto: Marko Sliko Raguž
