Dragi prijatelji, zadovoljstvo mi je obavijestiti vas kako je i ove godine Agencija za elektroničke medije odlučila poduprijeti portal Mimladi te financirati seriju tekstova o mladima u Republici Hrvatskoj. Tema kojoj ću ove godine posvetiti pažnju jest iseljavanje mladih iz naše domovine.
Plan je pet tekstova posvetiti intervjuima s mladima (od 18 do 30 godina) koji su napustili Hrvatsku. U tim intervjuima analizirat ćemo što ih je motiviralo na odlazak, kako su se snašli u novoj sredini, imaju li plan vratiti se u domovinu te jesu li upoznati s politikama koje provodi Hrvatska, a koje su usmjerene prema dijaspori.
Ostalih tekstovi fokusirat će se na politike Republike Hrvatske usmjerene na njezine građane u dijaspori te na mjere koje trebaju osigurati povratak mladih iz dijaspore u domovinu. U ovim tekstovima analizirat ću mjere koje je donijela Vlade te način na koji se te mjere provode. Poseban ću naglasak staviti na mjere koje su usmjerene prema mladima te vidjeti je li zakonodavac dovoljan fokus stavio upravo na ovu dobnu skupinu.
Demografske promjene
Hrvatsko društvo u nekoliko zadnjih godina prolazi kroz demografske i kulturološke promjene kakve nisu zabilježene u recentnoj hrvatskoj povijesti. Val iseljavanja i dalje se nastavlja te zemlju godišnje napušta između 35 000 i 40 000 ljudi. Iako iseljenički val nije okončan u Hrvatskoj se pojavila nova zanimljiva pojava, a to je pozitivni migrantski saldo. Ovaj pozitivni saldo nije rezultat doseljenja Hrvata iz BiH. Bosanski bazen davno se ispraznio i najnovije migracije posljedica su dolaska radnika iz zemalja u hrvatskom okruženju i radnika s područja istočne Azije. Na ulicama Zagreba, ali i ostalih gradova sve više gledamo radnike koji svojim izgledom jasno odudaraju od ostatka stanovništva. Ima li ovaj novi trend dolaska stranih radnika iz Azije posljedice po društvo? Naravno da ima!
Stav mladih
U jednom od prethodnih tekstova pisao sam o istraživanju Val grupe. Njihovo istraživanje pod nazivom Nulti kvadrant za 2024. godinu donosi podatke kako u dobi od 18-34 godina 21% ljudi smatra kako su strani radnici dobrodošli, 51.9% smatra da su nužno zlo i ne sviđa im se što strani radnici dolaze ali smatraju da se bez njih ne može, a 26.5% ih uopće ne želi u Hrvatskoj. Ove brojke jasno pokazuju da mladi imaju poprilično čvrst stav kada su u pitanju suvremeni migracijski trendovi u Republici Hrvatskoj. Mladima se dolazak stranih radnika definitivno ne sviđa
Osim ovog istraživanja volio bih istaknuti i istraživanje koje je udruga Svjetski savez mladih Hrvatska provela u 2020. godini. U istraživanju je sudjelovalo više od 600 mladih u dobi od 18 do 30 godina te je fokus istraživanja bilo usmjeren na migracije. Rezultati su pokazali kako je želja za odlaskom iz domovine manje izražena kod osoba koje imaju snažan domoljubni i vjerski identitet. Kao jedan od razloga zbog koje se ne odlučuju za migraciju navode životno okruženje u Hrvatskoj. Ističu kako su svjesni da u Hrvatskoj vjerojatno neće zaraditi istu količinu novaca koju bi mogli zaraditi u zemljama Europske unije, ali Hrvatsku ne žele napustiti. Okruženost hrvatskim jezikom, kulturom, običajima, jednom riječnu hrvatskim načinom života, motivira ih da ostanu u domovini. Imajući na umu ove podatke postavlja se pitanje što bi se dogodilo kada bi hrvatski način života nestao. Što bi se dogodilo kada na ulici i radnom mjestu ljudi više ne bi bilo okružni hrvatskim jezikom, kulturom i običajima. Ovi pitanje više je retoričkog karaktera. Na njega ne treba odgovarati jer se odgovor sam nameće.
Odlazak mladih
Da će dolazak stranih radnika imati negativan utjecaj na hrvatsku radnu snagu mnogima je bilo poprilično jasno. Onima kojima nije bilo jasno vjerojatno je postalo nakon članka koji je nedavno objavljen na internet stranicama Večernjeg lista. Naslov članka glasi „Poslodavci na mukama: Sve više domaćih sezonaca napušta radna mjesta jer ne žele raditi u internacionalnom okruženje“. Vjerujem kako ovaj naslov ne treba dodatno objašnjavati. Kristalno je jasan. U navedenom tekstu kuharica se žali kako ne može i ne želi raditi u radnom okruženju koje čini 80% stranaca. Kaže kako je za rad u kuhinji potrebna kvalitetna komunikacija i kako sa strancima ne može dobro komunicirati. Osim komunikacije postavlja se i pitanje smještaja. Veoma je škakljivo dijeliti smještaj s ljudima koji imaju potpuno drugačije kulturne i živote navike. Vjerujem da smo svi barem jednom svjedočili sceni u kojoj strani radnik, vozeći se u javnom prijevozu, mobitelom priča sa svojom rodbinom. Ljudi iz Indije i Nepala izgleda ne znaju staviti mobitel na uho i tiho komunicirati. Jednom sam u šali rekao kako se toliko deru da im mobiteli uopće nisu potrebni da dobace do Indije i Nepala. Toliko se deru da ih se i bez mobitela na drugom kraju svijeta jasno čuje. S obzirom na to koliko su grlati nije mi jasno zašto bezvezne troše impulse kada i bez poziva sve mogu deranjem odraditi. No s ovim se lagano šaliti kada teror buke traje nekoliko minuta ili nekoliko stanica vožnje tramvajem ili busem. Zamislite samo da nakon iscrpljujućeg radnog dana u restoranu dođete u apartman i onda satima slušate kako se netko dere na telefon. U takvoj situaciji nikome više ne bi bilo do šale, a vjerujem kako bi se i živci i strpljenje veoma brzo izgubili. Poslovno okruženje u kojemu se nalazi 80% stranaca definitivno neće zadovoljiti one koji zbog domoljublja odlučuju ostati u Hrvatskoj. Takve će ovaj trend dolaska stranih radnika sasvim sigurno motivirati na odlazak.
Osobno iskustvo
Iako imam 32 godine i formalno više nisam mlad i dalje se tako osjećam. Definitivno spadam u kategoriju onih koji su spremni ostati u Hrvatskoj zbog sentimentalnih razloga iako sam svjestan da su Hrvatskoj plaće osjetno manje nego vani. Ne planiram otići iz Hrvatske, no iskustvo koje sam nedavno doživio navelo me na razmišljanje. Prije par mjeseci prijavio sam se na natječaj za posao koji mi se činio veoma zanimljiv. Posao mi se sviđa i smatram da bi ga mogao dobro obavljati. S visokom razinom samopouzdanja došao sam na razgovor i poslodavac je rekao kako mu se moj karakter i stav prema poslu veoma sviđa. Sve je teklo idealno do jednog trenutka. Na pitanje poslodavca što trenutačno radim odgovorio sam kako radim kao turistički vodič te se svakodnevno služim engleskim jezikom jer dominantno radim sa stranim gostima. Na to se poslodavcu ozarilo lice te je rekao izvrsno, to što super pričate engleski je izvrsno jer smo zaposlili puno Indijaca i Vi će te moći kvalitetno s njima komunicirati. U tom trenutku instantno sam izgubio motivaciju raditi u toj firmi i postavio sam si sljedeće pitanje. Zašto bi u Hrvatskoj radio u multikulturalnom okruženju za 1600 eura, odnosno oko 12 000 kuna kada isti takav posao u isto takvom multikulturalnom okruženju mogu raditi u Njemačkoj, Austriji ili Irskoj za puno bolju plaću. Zašto bi bio motiviran raditi okružen Indijcima u Hrvatskoj za male novce kada mogu raditi u Njemačkoj u istom ili sličnom okruženju za osjetno bolju lovu.
Da ovo nije isključivo moj stav uvjerio sam se u razgovoru sa svojim prijateljima i poznanicima. Mladi liječnici, pogotovo liječnici obiteljske medicine sve si više postavljaju pitanje što uopće još uvijek rade u Hrvatskoj. U ambulante im dolazi sve više stranaca, a u svakodnevnom radu primorani su ekstenzivno koristiti engleski i ulaziti u interakciju s ljudima čiju kulturu i životne navike uopće ne razumiju. S obrazom na takvu situaciju posao obiteljskog liječnika u Zagrebu se više nalikuje poslu obiteljskog liječnika u Parizu, Londonu ili Berlinu. Jedino što nepogrešivo podsjeća mlade medicinare da se još uvijek nalaze u Hrvatskoj jest plaća koja je dva do tri puta manja od plaće njihovih europskih kolega. Pitanje odlaska ili ostanka mladih liječnika u kontekstu demografskih promjena postaje sve aktualnije, a moje iskustvo govori da odgovor sve češće preteže prema odlasku. Identična stvar događa se i s konobarima i građevincima. Ljudi gube motivaciju ostati u Hrvatskoj jer poslovno i radno okruženje u Hrvatskoj sve više nalikuje onome iz zapadno europskih zemalja uz jasnu razliku u količini novaca koju radnik u Hrvatskoj i na zapadu zarađuje.
Kao zaključak moram pun tuge konstatirati kako odlazak mladih nije zaustavljen. Mladi i dalje u velikim brojkama odlaze iz Hrvatske, a dolazak stranih radnika samo će taj proces i ubrzati.
Autor: Damir Kopljar
Objavljeno: 9.10.2025.
Ovaj tekst objavljen je uz potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama. Naziv projekta je “Iseljena Hrvatska–Zašto mladi odlaze iz Republike Hrvatske?“
