Dragi prijatelji, zadovoljstvo mi je obavijestiti vas kako je i ove godine Agencija za elektroničke medije odlučila poduprijeti portal Mimladi te financirati seriju tekstova o mladima u Republici Hrvatskoj. Tema kojoj ću ove godine posvetiti pažnju jest iseljavanje mladih iz naše domovine.
Plan je pet tekstova posvetiti intervjuima s mladima (od 18 do 30 godina) koji su napustili Hrvatsku. U tim intervjuima analizirat ćemo što ih je motiviralo na odlazak, kako su se snašli u novoj sredini, imaju li plan vratiti se u domovinu te jesu li upoznati s politikama koje provodi Hrvatska, a koje su usmjerene prema dijaspori.
Ostalih tekstovi fokusirat će se na politike Republike Hrvatske usmjerene na njezine građane u dijaspori te na mjere koje trebaju osigurati povratak mladih iz dijaspore u domovinu. U ovim tekstovima analizirat ću mjere koje je donijela Vlade te način na koji se te mjere provode. Poseban ću naglasak staviti na mjere koje su usmjerene prema mladima te vidjeti je li zakonodavac dovoljan fokus stavio upravo na ovu dobnu skupinu
Kako zadržati mlade u Hrvatskoj
U prethodnom sam tekstu naveo kako korupcija i nepotizam u velikoj mjeri potiču mlade na odlazak iz Republike Hrvatske. Naravno ova dva problema nisu jedini potiskujući faktori koji utječu na odlazak mladih. Demografija je poprilično kompleksna disciplina i gotovo je nemoguće apstrahirati jedan ključan razlog koji motivira ljude na određeno ponašanje. Kako bismo razumjeli demografska kretanja, u koja migracije zasigurno spadaju, moramo analizirati gotovo neograničen broj faktora te kroz njihovu analizu pokušati stvoriti nekakav smisleni mozaik. Uz korupciju i nepotizam, koje sam prošli put spomenuo, na odlazak mladih zasigurno utječi i uvjeti na radnom mjestu. Uz radne uvijete kao svojevrsni potencijalni potiskujući faktor možemo navesti i najnoviji fenomen priljeva strane radne snage.
Uvjeti rada
O uvjetima rada nedovoljno se priča, a smatram ih jednim od najvažnijih razloga za odlazak mladih iz Hrvatske. Na papiru uvjeti rada često izgledaju sasvim dobro, netko ciničan bi rekao i predobro da bi bilo istinito,ali tek kada čovjek dođe na svoje radno mjesto i upozna se sa svojom radnom okolinom počinje dobivati potpuni uvid u radnu svakodnevicu. Da se razumijemo nikada uvjeti u praksi nisu i ne mogu biti identični onima koji su iskazani na papiru, ali kod hrvatskih je poslodavaca simptomatično to što uvjeti često niti u obrisima ne odgovaraju onome što je inicijalno s radnikom dogovoreno. Problema ima mali milijun. Od toga da se ne poštuju radni sati, ne isplaćuje se plača koja je dogovorena, ne poštuju se radni uvjeti koji su dogovoreni i radnika se generalno veoma često maltretira na poslu. Svaki od navedenih problema prikazat ću kroz jedno od svjedočanstva koja su mi podijelili moji prijatelji i poznanici.
Radni sati
Relativno nedavno razgovarao sam s prijateljem koji mi je rekao da je na dostavi lijekova radio skoro pa deset sati dnevno. Prekovremeni se nisu plaćali, a kada je nakupio dovoljan fond sati mogao je uzeti slobodan dan. U teoriji ovo je zvučalo primamljivo, ali u praksi se nije poštovalo i slobodan dan gotovo nikada nije mogao uzeti.
Sličnu priču čuo sam od hrvatske povratnice iz Južne Amerike. Dogovorila je posao u jednom ekskluzivnom kafiću u centru grada da bi joj nakon potpisivanja ugovora i početka radnog odnosa rekli kako se ne radi 40 već 48 sati tjedno i da će joj plaću za svaku subotu koja je redna isplatiti na ruke.
Neisplata dogovorene plaće
Prije tjedan dana razgovarao sam s prijateljem koji mi je rekao da je ostao blago šokiran kada je shvatio da plaća koju je dogovorio s poslodavce nije ono što je dobio na račun te da mu je poslodavac objasnio kako ipak plaća mora biti manja, ali ako bude zradio stimulacije plaća može doći do inicijalno dogovorene brojke.
Uvjeti rada
Nepoštivanje uvjeta rada samo je jedan od lepeze razloga zbog kojeg mladi odlaze iz Hrvatske. Ovakvi oblici prevara najčešći su i najrazgranatiji. U ovu rubriku može se staviti stvarno svašta. Ljudi koji su radili sezonu na jadranskoj obali vjerojatno mogu ispričati jedne od najnevjerojatnijih priča za ovu rubriku. Među mnoštvom primjera koje mogu podijeliti iznijeti ću dvije priče koje su mi najviše ostale u pamćenju. Jedna djevojka mi se požalila da su je prisilili sudjelovati u premještanu hotelskog inventara iako se prijavila za rad na recepciji, a prijatelj mi se požalio da se obrok koji mu je bio obećan na radnom mjestu iz dana u dan svodio na hrenovke, paštete i ostale suhomesnate stvari. U jednom trenutku to je toliko prešlo mjeru te se on odlučio potužiti lokalnom portalu koji je pisao o lošoj hrani koja se servira studentima koji rade na sezoni.
Dolazak stranih radnika
Dolazak stranih radnika fenomen je novijeg datuma i definitivno nije utjecao na mlade koji su se odlučili napustiti Hrvatsku prije tri, četiri ili više godina. Ne znam postoje li istraživanja koja pokazuju korelaciju između dolaska stranih radnika i motivacije za odlaskom, ali definitivno znam kako mladi ne gledaju pozitivno na dolazak radne snage s drugih kontinenata. Val grupa u svojemu istraživanju pod nazivom Nulti kvadrant za 2024. godinu donosi podatke kako u dobi od 18-34 godina 21% ljudi smatra da su strani radnici dobrodošli, 51.9% smatra da su nužno zlo i ne sviđa im se što strani radnici dolaze ali smatraju da se bez njih ne može, a 26.5% ih uopće ne želi u Hrvatskoj.
Da ova teza nije pogrešna mogu posvjedočiti i iz vlastitog iskustva. Naime nemali sam broj puta čuo od svojih prijatelja kako im se nimalo ne sviđa što na radnom mjestu moraju sa stranim radnicima pričati engleski i što se domaća radna snaga mora strancima prilagođavati. Također komentari idu u smjeru: “Ako ne mogu u Hrvatskoj pričati hrvatski i družiti se s Hrvatima na radnom mjestu, onda ću otići van i u istom multikulturalnom radnom okruženju razrađivati puno ozbiljnije novce”. Tema o stranim radnicima u ovih par rečenica definitivno nije do kraja obrađena, ali tu ćemo temu ostaviti za neki drugi tekst.
Autor: Damir Kopljar
Objavljeno: 11.9.2025.
Ovaj tekst objavljen je uz potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama. Naziv projekta je “Iseljena Hrvatska–Zašto mladi odlaze iz Republike Hrvatske?“
