Dragi prijatelji, zadovoljstvo mi je obavijestiti vas kako je i ove godine Agencija za elektroničke medije odlučila poduprijeti portal Mimladi te financirati seriju tekstova o mladima u Republici Hrvatskoj. Tema kojoj ću ove godine posvetiti pažnju jest iseljavanje mladih iz naše domovine.
Plan je pet tekstova posvetiti intervjuima s mladima (od 18 do 30 godina) koji su napustili Hrvatsku. U tim intervjuima analizirat ćemo što ih je motiviralo na odlazak, kako su se snašli u novoj sredini, imaju li plan vratiti se u domovinu te jesu li upoznati s politikama koje provodi Hrvatska, a koje su usmjerene prema dijaspori.
Ostalih tekstovi fokusirat će se na politike Republike Hrvatske usmjerene na njezine građane u dijaspori te na mjere koje trebaju osigurati povratak mladih iz dijaspore u domovinu. U ovim tekstovima analizirat ću mjere koje je donijela Vlade te način na koji se te mjere provode. Poseban ću naglasak staviti na mjere koje su usmjerene prema mladima te vidjeti je li zakonodavac dovoljan fokus stavio upravo na ovu dobnu skupinu.
Biram Hrvatsku – mjera za povratnike
Sredinom 2021. u Republici Hrvatskoj počelo je popisivanje stanovništva. Otprilike u isto vrijeme Vlada Republike Hrvatske donijela je mjeru pod nazivom: „Biram Hrvatsku“ čiji je cilj potaknuti povratak hrvatskog stanovništva iz dijaspore i potaknuti rast gospodarske aktivnosti u demografski i ekonomski zapuštenim dijelovima Hrvatske. Poseban naglasak stavljen je na ruralna područja Slavonije, zaleđa dalmatinskih županija, Banovine, Korduna, Like, Gorskog kotara i otoka. Osim ekonomskih učinaka ova mjera planira ostvariti i pozitivne demografske efekte na prostorima koji su demografski potpuno ispražnjeni.
Ciljane skupine
Mjera predviđa povratak hrvatskih državljanina u dobi do 60 godina neovisno o razini obrazovanja koji su radili najmanje 12 mjeseci u posljednja 24 mjeseca, bili uključeni u redovito obrazovanje te koji su se po povratku prijavili u evidenciju nezaposlenih i odlučili za samozapošljavanje u 2024. ili 2025. godini. Onaj tko se odluči vratiti i iskoristiti ovu mjeru može računati na 7000 eura naknade. Obzirom da se za ostvarenje naknade potrebno pokrenuti vlastiti posao pretpostavka je da će ovu mjeru koristiti mladi ljudi koji su u ekonomskom smislu agilniji i spremniji riskirati.
Rezultati
Iako je mjera predstavljena s velikom dozom optimizma, moramo zaključiti kako nažalost nije uspjela polučiti željene rezultate. Mjera nije uspjela privući tisuće ljudi kako se inicijalno planiralo te je brojka povratnika još uvijek troznamenkasta. Osobe koje su napustile Hrvatsku, a s kojima sam odradio intervju za ovu mjeru ili nisu čule ili im nije bila pretjerano privlačna. U nastavku teksta pokušat ću analizirati zašto mjera nije ostvarila planirane rezultate te što bi trebalo napraviti kako bi se rezultati poboljšali.
Samozapošljavanje
Samozapošljavanje u Hrvatskoj postaje sve popularnija ideja te puno mladih razmišlja o otvaranju svog obrta, a mnogi su već i napravili pozitivan korak u tome smjeru. Iz razgovora s osobama koje su se odlučile na samozapošljavanje mogu zaključiti kako veliki postotak ima snažno povjerenje u ekonomsku isplativost svojega pothvata. Vjeruju da će se njihova poslovna ideja uspješno realizirati te su spremni prihvatiti rizik koji sa sobom izlazak na tržište nosi.
Problem ove mjere jest u tome što se ona odnosi isključivo na prostore nižeg indeksa razvijenosti. Teško je očekivati da će u ekonomski i demografski opustjelom prostoru ovakva demografska mjera ideja polučiti uspjeh. I najbolji poslovni plan nužno će propasti ukoliko ne postoji ljudi s dovoljno velikom kupovnom moči da konzumiraju proizvode koji su im ponuđeni. S obzirom na to da je veći dio Hrvatske ekonomski i demografski iscrpljen za pretpostaviti je da uspjeti mogu samo oni poslovni subjekti koji će biti stacionirani u ruralnim predjelima, a svoje, prvenstveno digitalne usluge, nude razvijenijim i bogatijim tržištima. U prijevodu ova mjera može biti interesantna i isplativa programeru ili nekom drugom tko posluje u prostoru digitalne ekonomije, ali zasigurno neće biti interesantna onome tko svoje usluge želi ponuditi neposrednoj okolini.
Prije dvije godine u intervjuu za portal Mimladi demograf Stjepan Šterc napomenuo je kako politika povratka treba biti pomno razrađena. U navedenom intervjuu istaknuo je kako je Irska odlučila svaku investiciju iseljenog stanovništva osloboditi na deset godina poreza na dobit. Hrvatska s druge strane nije razvila nikakve poticajne modele povratka svojega stanovništva. U kontaktu naseljavanja demografski opustjelih prostora profesor Šterc je napomenuo kako jednokratne novčane potpore nisu jedina strategija koju Hrvatska može koristiti. Naveo je pozitivne primjere Austrije koja je smanjuje porez kako bi zadržala stanovništvo na svojim visokim alpskim pašnjacima, dok Skandinavske zemlje provode istu politiku kako bi zadržali stanovništvo u svojim borealnim prostorima. S time u vezi konstatirao je kako netko tko se odluči živjeti na području Banovine ili Like, ne bi trebao plaćati istu razinu poraza koju plaćaju ljudi u ostalim dijelovima Hrvatske.
Imajući na umu Štercove riječi možemo zaključiti kako uz jednokratnu novčanu potporu za naseljavanje demografski opustjelih krajeva treba provesti sveobuhvatnu poreznu reformu.
Za kraj želio bih napomenuti kako svota od 7000 eura po povratniku možda nije dovoljno primamljiva nekome tko živi u Njemačkoj, Irskoj ili nekoj drugoj zemlji te bi se s obzirom na sveopće prisutnu inflaciju trebalo razmisliti o povećanju ovoga iznosa.
Autor: Damir Kopljar
Objavljeno: 24.8.2025.
Ovaj tekst objavljen je uz potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama. Naziv projekta je “Iseljena Hrvatska–Zašto mladi odlaze iz Republike Hrvatske?“
