Među brojnom hrvatskom dijasporom, Hrvati u Kanadi čine jednu od većih i organiziranijih zajednica. Ovaj peti po redu tekst o hrvatskom iseljeništvu, posvećujemo upravo njima.
U sklopu projekta Dijaspora-neotkriveno blago Republike Hrvatske, objavili smo već četiri teksta u kojima smo pisali o Hrvatima u Vojvodini i Gradišću. Povodom sljedećeg članka posvećenog Hrvatima u Kanadi, razgovarali smo s Matom Pavkovićem, povratnikom iz Kanade i osnivačem udruge Crodijaspora.
Kada se tvoji otac doselio u Kanadu i kako to da nije otišao u SAD?
Otac je 1977. godine došao u Kanadu. Tada je imao samo 13. godina. U Kanadi je upoznao moju majku koja je po rođenu Amerikanka. Tata je rođen u Širokom Brijegu, a razlog zbog kojega je migrirao u Kanadu jest činjenica da je u Kanadi živio njegov stric. Stric je po zanimanju bio veterinar, a otac je primarno radio u građevini da bi s vremenom završio fakultet i postao profesor matematike.
Koliko je aktivna hrvatska zajednica u Kanadi i gdje ima najviše Hrvata?
Ako koristimo službene podatke u Kanadi živi oko 150 tisuća Hrvata, ali osobno smatram kako je ova brojka u stvarnosti veća. Bitno je napomenuti kako su prvi migranti iz Hrvatske u Kanadu počeli dolaziti otprilike prije 150 godina. Te prve zajednice koje su došle na kanadsko tlo u dobroj mjeri nisu uspjele očuvati svoj identitet te su danas gotovo u potpunosti asimilirane u kanadsko društvo. Danas veliki broj Hrvata živi u gradovima kao što su Hamilton, Toronto, Mississauga, Oakville, Norval i brojnim drugim mjestima. U tim gradovima nalaze se hrvatske župe koje imaju veliku ulogu u očuvanju hrvatskog identiteta. Osobno sam bio aktivan u hrvatskoj zajednici u Norvalu i Mississaugai. Zanimljivo je napomenuti kako postoji određena podjela među hrvatskom populacijom na prostoru Kanade u kojemu sam ja rođen. Hrvati podrijetlom iz Hercegovine odlaze na svetu misu u Narval, gdje je uspostavljena franjevačka župa koja je popunjena Franjevcima iz Hercegovine. Ostatak hrvatske zajednice odlazi na nedjeljnu misu u Mississaugau. Osim ovakve deklarativne podjele ne postoje nikakve dublje razmjerice ili netrpeljivosti među Hrvatima. Hrvatski korpus u Kanadi djeluje ujedinjeno i kod svih je prisutna jedna velika doza ljubavi prema hrvatskoj domovini.
Kako je bilo odrastati u Kanadi?
Odrastanje u Kanadi je bilo veoma dobro i sretan sam što sam imao priliku ovdje provesti svoje djetinjstvo. Kanada je poznata kao sigurna zemlja u kojoj se uz trud i težak rad može puno toga ostvariti. Obrazovanje u Kanadi je veoma kvalitetno te onaj tko želi usvajati nova znanja i napredovati definitivno ima priliku za to. U Kanadi se pojedinac uvijek osjećao sigurno i prihvaćeno. Kanada je otvorena zemlja koja od svojih pridošlica traži da se nauči jezik, ali ne vrši snažnu kulturnu asimilaciju. U takvom društvu, meni kao osobi koja je željela zadržati svoj hrvatski identitet, bilo je predivno odrastati.
No moram primijetiti kako se Kanada počela mijenjati i kako proklamirane slobode, koje su prije postojale u društvu, danas zauzimaju sve manje i manje prostora. Vrijednosti su se promijenile. Postoji snažan pritisak lijeve ideologije koja traži od svih predstavnika društva da se s njom slože. Takav pritisak sve se više osjeća u školi. Moj je dojam da se danas u školi ne stavlja primarno fokus na usvajanje novih znanja već se djeci prenose informacije koje se više mogu povezati sa ideologijom nego sa znanošću. Dojma sam da je danas u Kanadi sve teže biti katolik i imati konzervativni pogled na svijet. U krajnjoj liniji to je jedan od razloga zbog kojeg sam se odlučio na povratak u Hrvatsku, zemlju svojih predaka. Vjerujem kako će ovdje pronaći one slobode kojih trenutno u Kanadi više nema.
Što te još motiviralo da se vratiš?
Uz ono što sam spomenuo prethodno odgovoru motivirali su me i osjećaji. Ja sam uvijek osjećao snažan hrvatski identitet te sam Hrvatsku promatrao kao bitnu stavku u mome životu. Hrvatska za mene nikada nije bila tek neka daleka zemlja u Europi. Ona je za mene uvijek bila moj dom. Često sam s roditeljima ovdje dolazio, a moji roditelji posjeduju stan u Zagrebu. Zbog svojih čestih boravka u Hrvatskoj nije mi bilo teško naučiti hrvatski jezik i prilagoditi se životu u novoj sredini. Smatram kako se razlog za moju laganu prilagodnu na novu sredinu nalazi u činjenici da sam bio veoma aktivan u hrvatskoj zajednici. U Kanadi sam posjećivao brojne događaje koji su organizirali Hrvati te sam i osobno sudjelovao u mnogima od njih kao svirač tamburice.
Život u hrvatskoj nije savršen i postoje brojne stvari koje su lošije u usporedbi sa Kanadom. Birokracija u Hrvatskoj je velika i spora te bi definitivno trebalo poraditi na tom problemu. Smatra da Hrvatska ima veliki potencijal i da se uz malo rada i trudu loše stvari mogu popraviti. Ako se takva pozitivna promjena dogodi hrvatska može očekivati da se sve više Hrvata iz Kanade i ostatka svijeta počne vračati u domovinu svojih predaka.
Možeš li nam nešto reći o udruzi Crodiaspora?
Crodiaspora je osnovana u svibnju 2019. godine, a službeno je postala udruga 9. srpnja 2020. godine. Naš je glavni cilj ekonomski ojačati vezu hrvatske dijaspore s Hrvatskom, uz istodobnu promociju hrvatske kulture i tradicije. Crodiaspora je oačala glas onih u dijaspori kojima je želja riješiti suvremene ekonomske i socijalne izazove s kojima se suočavaju hrvati bez obzira na to gdje se nalaze u svijetu.
Tri glavna fokusa Crodiaspore su:
1. Zagovaranje rješenja problema s kojima se suočava dijaspora, bilo putem dokumenata o politikama ili putem naše platforme na društvenim mrežama.
2. Poticanje Hrvata u inozemstvu da osnaže poslovnu vezu s Hrvatskom i našim partnerima i članovima.
3. Potpora onima koji se žele vratiti u Hrvatsku, tako da im pružimo bitne informacije vezano za povratak ili ishodovanje Hrvatskog državljanstva.
Zvuči veoma zanimljivo. Jeste li već uspjeli ostvariti neki od navedenih ciljeva?
Naša inicijativa ostvarila je nekoliko postignuća od početka 2020. godine do ožujka 2021.
Organizirano je nekoliko webinara o „Post Corona poslovnom okruženju u Hrvatskoj“, „Hrvatskom pravnom sustavu“, „Poreznom sustavu u Hrvatskoj“, „Ekonomskom pregledu Hrvatske od pristupanja u EU“, „Fondovima EU i Javnoj nabavi u Hrvatskoj“, te predavanje pod naslovom „Operacija Oluja: odlučujuća bitka u Domovinskom ratu“
Uz prethodno navedene aktivnosti, organizirali smo prvu raspravu među kandidatima koji su se kandidirali za 11. izbornu jedinicu (izbornu jedinicu koja predstavlja Hrvate u inozemstvu) na parlamentarnim izborima 2020. godine.
Također smo iznijeli smo službeni osvrt na nacionalnu strategiju razvoja Vlade i dali savjete za daljnji energetski razvoj Hrvatske te ciljeve koji se odnose na premošćivanje podjele između dijaspore i Hrvatske.
Za kraj želim istaknuti kako smo unatoč zaprekama zbog globalne pandemije, uspjeli organizirati Crodiaspora Summit preko interneta na kojem se je raspravljao o raznim temama kao što su poslovanje, obrazovanje, i općeniti razvoj. Između ostalog, ovaj virtualni događaj je također ponudio Hrvatima u inozemstvu ekonomski prihvatljive načine za povratak u Hrvatsku.
Neki od govornika na summitu Crodiaspore su bili Victor Dodig, predsjednik i izvršni direktor kanadske Imperial Bank of Commerce (eng. Canadian Imperial Bank of Commerce); Davor Lukšić, predsjednik Lukšić Grupe; i Tihomir Orešković, bivši predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Crodiaspora čvrsto vjeruje da je jedan od ključeva uspješne Hrvatske upravo njezina dijaspora. Često se na dijasporu gleda samo kao na izvor doznaka i ulaganja, ali mi dijasporu vidimo kao izvor ponovne strasti, znanja i iskustava koji su presudni za diversifikaciju i boljitak hrvatskog gospodarstva. Crodiaspora se može pohvaliti timom vrhunskih stručnjaka iz područja ekonomije, poslovanja, politike, energetike, pravnih poslova te informatike. Radimo zajedno kako bismo postigli naš središnji cilj, a to je pomoći Hrvatima da posluju više s Hrvatskom, i u konačnici pomoći Hrvatima da se vrate u domovinu.
Razgovarao: Damir Kopljar
Objavljeno: 13. rujna 2024.
*Ovaj tekst objavljen je uz potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama. Naziv projekta je „Dijaspora-neotkriveno blago Republike Hrvatske.”*
