Nedovoljna prepoznatost savjeta mladih
Do kraja siječnja u javnom savjetovanju je Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o savjetima mladih1. Tom prigodom u četvrtak 19. siječnja održana je tematska sjednica saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport o radu savjeta mladih pri jedinicama lokalne i područne samouprave2.
Zakon o savjetima mladih (dalje: Zakon) na snazi je od 21. ožujka 2014. Njime su propisane odredbe o osnivanju, djelokrugu, postupku izbora članova, financiranju i načinu rada savjeta. Ukratko, Zakon obvezuje predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje: JL(R)S) na osnivanje savjeta mladih koji su definirani kao savjetodavna tijela koja promiču i zagovaraju prava, potrebe i interese mladih na lokalnoj i regionalnoj razini1.
Unatoč obvezi osnivanja savjeta mladih, prema podacima godišnjeg izvješća Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade može se zaključiti da rad savjeta mladih nije dovoljno prepoznat niti od čelnika jedinica lokalne samouprave niti od mladih2.
Stanje po županijama, upravnim gradovima i općinama
Naime, u 2021. godini u Republici Hrvatskoj bila su aktivna 73 od ukupno 127 osnovana savjeta mladih s obzirom na to da 54 savjeta mladih nije u potpunosti djelovalo u skladu s odredbama Zakona, što znači da su aktivni savjeti mladih u Republici Hrvatskoj djelovali u samo 12,7 % JL(R)S3. Time je u odnosu na prethodnu godinu (86) zabilježen pad od 15,1 % aktivnih savjeta mladih.
Promatrajući podatke po županijama, njih 12 (57,1 %) od ukupno 21 (uključujući Grad Zagreb) imale su aktivan savjet mladih. Među primjerima dobre prakse, u izvješću se ističu savjeti mladih Osječko-baranjske županije i Grada Zagreba koji su vrlo aktivni u svom djelovanju, posebno u smislu održavanja sjednica i sastanaka3.
Kad je riječ o podacima po upravnim gradovima i općinama, u njih 61 od ukupno 555 (bez Grada Zagreba) aktivno su djelovali savjeti mladih, što je 11,0 %. Među primjerima dobre prakse, u izvješću su izdvojeni savjeti mladih Grada Ozlja i općina Andrijaševci i Bale. Oni su također, između ostalog, pohvaljeni zbog održavanja redovitih sjednica3.
Na temelju prikazanih podataka uočava se slaba aktivnost savjeta mladih. Posebno to vrijedi za primorske i gorske dijelove Hrvatske, što govori da se neaktivnost savjeta mladih uglavnom podudara s depopuliranosti tih područja, odnosno dobnom strukturom stanovništva u njima. Iako se aktivnost ponajviše očekuje u najvećim gradskim područjima, istodobno je prisutna neaktivnost savjeta mladih u upravnim gradovima Splitu, Rijeci, Zadru, Slavonskom Brodu, Vinkovcima, Vukovaru, Sisku, Bjelovaru, Dubrovniku, Požegi i dr. Međutim, razlozi takvog stanja u mnogim županijama i upravnim gradovima vezani su uz istek mandata i raspisivanje novih javnih poziva koji se nerijetko znaju produžiti.
Kako potaknuti mlade da se uključe u djelovanje savjeta mladih? Kako potaknuti nositelje lokalne i regionalne vlasti da prepoznaju mlade kao važne subjekte u kreiranju javnih politika na lokalnoj i regionalnoj razini? Što očekivati od svega toga u izrazito depopuliranim područjima? Trebaju li perspektivu tim područjima donijeti nositelji nacionalne, regionalne i lokalne vlasti ili sami mladi? Hoće li zakonske izmjene aktivirati mlade?
Odgovore na ova pitanja tražit ćemo u godinama nakon što zakonske izmjene stupe na snagu.
Popis zakonskih izmjena
U svrhu pojednostavljivanja osnivanja savjeta mladih, izmjenama i dopunama Zakona se:
– predlaže uklanjanje instituta zamjenika člana savjeta mladih;
– uvodi fleksibilnosti u određivanju ukupnog broja članova savjeta mladih;
– smanjuje najmanji broj članova potrebnih za osnivanje savjeta mladih
– omogućava ponavljanje javnog poziva ako se na prvi javni poziv ne javi dovoljan broj kandidata s valjanim kandidaturama, pri čemu je dovoljno da pristigne barem onaj broj valjanih kandidatura koji je propisan Zakonom kao minimalan u odnosu na pojedinu jedinicu samouprave s obzirom na broj stanovnika;
– da osoba ne može istodobno biti član savjeta mladih i član predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave;
– predlaže biranje članova savjeta mladih javnim glasovanjem;
– predlaže produljenje mandata članova savjeta mladih i njegovo usklađivanje s trajanjem mandata predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave;
– omogućava se održavanje sjednica savjeta mladih elektroničkim putem;
– predlaže obvezati jedinice na osiguranje prostornih, tehničkih i administrativnih uvjeta;
– predlaže uvođenje normativnog rješenja koje omogućava jedinicama lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave osnivanje centara za mlade;
– predlaže mogućnost uvođenja naknada za rad članovima savjeta mladih (maksimalni iznos naknade do 27 eura mjesečno) i naknada troškova smještaja neposredno vezanih uz rad savjeta mladih;
– povećava razdoblje u kojem predsjednik predstavničkog tijela te općinski načelnik, gradonačelnik i župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba održava zajednički sastanak sa savjetom mladih;
– određuje rok do kojeg tijelo državne uprave nadležno za mlade mora objaviti godišnje izvješće o provedbi Zakona na svojim mrežnim stranicama te ga dostaviti odborima Hrvatskog sabora nadležnima za mlade i lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu;
– određuje se zakonski rok za usklađivanje odluka o osnivanju savjeta mladih od strane jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s novim izmjenama i dopunama Zakona
Izvori
1 Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o savjetima mladih
2 Hrvatski sabor (Odbor za obitelj, mlade i sport), 2022: Održana tematska sjednica Odbora za obitelj, mlade i sport o radu savjeta mladih pri jedinicama lokalne i područne samouprave.
3 Središnji državni ured za demografiju i mlade, 2022: Godišnje izvješće o praćenju provedbe Zakona o savjetima mladih u 2021. godini.
