mimladi

Međunarodni dan migranata

Uvod

Opća skupština Ujedinjenih Naroda usvojila je 18. prosinca 1990. Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji, a od 2000. godine 18. prosinca obilježava se Međunarodni dan migranata. Obilježavanjem ovog dana ukazuje se na doprinos radnika migranata zemljama u kojima rade, kao i onima iz kojih su došli.

Definicija

Ne postoji međunarodno prihvaćena pravna definicija migranta, a postoje i određene razlike u tumačenjima od strane različitih tijela. No, uzme li se u obzir pojašnjenja organizacija kao što su Ured Visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (UNHCR), Međunarodne organizacije za migracije (IMO), ali i Europske komisije te sličnih tijela, može se reći da je migrant osoba koja svojevoljno napušta uobičajeno mjesto prebivanja, bilo unutar bilo izvan granica matične države. Takva migracija može biti privremena ili trajna te potaknuta raznim razlozima kao što su zaposlenje ili obrazovanje. Važno je napomenuti kako Preporuke UN-a za statistiku o međunarodnoj migraciji[1] navode razdoblje od najmanje jedne godine u državi različitoj od matične kao kriterij za definiranje promjene mjesta prebivanja migracijom. Uz to, osobe koje putuju tijekom kraćeg razdoblja (turisti ili osobe koje putuju iz poslovnih razloga) ne smatraju se migrantima. Unatoč tome, u opću uporabu pojma migrant ipak su ušle i osobe koje migriraju na kraće vrijeme kao što su sezonski radnici.

Migrant ili izbjeglica?

Često dolazi do zabune u korištenju pojmova migrant i izbjeglica. Za razliku od migranata, izbjeglice napuštaju matičnu državu protiv svoje volje, a zbog opravdanog straha u situacijama rata ili progona. Prema Konvenciji UN-a u pravnom položaju izbjeglica iz 1951. i Protokolu iz 1967. godine, izbjeglica je „svaka osoba koja se nalazi izvan zemlje čiji je državljanin, zbog opravdanog straha od progona zbog rase, vjeroispovijesti, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili zbog političkog mišljenja, i nemoguće joj je da se koristi ili se zbog straha ne želi koristiti zaštitom te zemlje, odnosno osoba bez državljanstva koja je izvan zemlje svog ranijeg redovnog boravišta, a ne može se ili se zbog straha ne želi vratiti u tu zemlju“. Dakle, izbjeglice nisu pod zaštitom svoje države, dok migranti jesu. Nadalje, ako osoba dobije izbjeglički status, dobiva i zaštitu u skladu s međunarodnim pravom i konvencijama te uživa određena prava. Za razliku od izbjeglica, migranti mogu biti odbijeni u pokušaju ulaska u određenu državu sukladno njenim pravilima, a mogu biti i deportirani.

Migracije u brojevima

Broj migranata je, procjene pokazuju, posljednjih desetljeća u porastu. Procijenjen broj osoba koje 2020. godine žive u državi koja nije njihova matična narastao je za 128 milijuna u odnosu na 1990. te iznosi 281 milijun. Europa (87 mil.) i Azija (86 mil.) odredište su 61% ukupnog broja međudržavnih migranata. Usporedi li se broj migranata s brojem stanovnika odredišnog područja, udio migranata najviši je u Oceaniji (22%), Sjevernoj Americi (16%) i Europi (12%).[2] Uz međudržavne migracije, postoje i one brojnije – migracije unutar granica države. Procjenjuje se da je 2009. bilo 740 milijuna takvih migranata.

Zbog pandemije koronavirusa započete 2020. godine i zatvaranja granica, došlo je do usporavanja rasta broja migranata, kao i do utjecaja na njihove živote. Prema Izvještaju Odjela za stanovništvo UN-ovog Odjela za gospodarska i društvena pitanja[3], dvije trećine svih međudržavnih migranata živi u samo 20 država. Prednjače Sjedinjene Američke Države (51 milijun migranata), a slijede Njemačka (16 mil.), Saudijska Arabija (13 mil.), Ruska Federacija (12 mil.) i Ujedinjeno Kraljevstvo (9 mil.). S druge strane, najveći broj migranata dolazi iz Indije (18 mil.), Meksika (11 mil.), Ruske Federacije (11 mil.), Kine (10 mil.) i Sirije (8 mil.).

Zaključak

S obzirom na tendenciju rasta broja migranata, ali i važnost njihovog doprinosa državama podrijetla i odredišta, jasna je potreba daljnjeg praćenja trendova, kao i jasnog reguliranja migrantskih tokova. Na taj način će migracije ostati održive i bit će moguće na najbolji način zaštititi prava samih migranata.


[1]Recommendations on Statistics of International Migration

[2] https://worldmigrationreport.iom.int/wmr-2020-interactive/

[3] https://www.un.org/en/desa/international-migration-2020-highlights

Unesite pojam po kojemu želite pretraživati portal.