Koliko smo se puta uhvatili u trenutku iščekivanja popusta, snižavanja cijena i rasprodaja samo kako bi otišli u kupovinu, iako nemamo poseban razlog za trošenjem, već eto, cijene su niže? Crni petak postao je međunarodni blagdan šopingholičarima, a neovisno o mogućnostima i potrebama, ljudi masovno odlaze u trgovine u nadi da će pronaći nešto za sebe po nižoj cijeni.
Ipak, u svijetu konzumerizma gdje prevladavaju zapadnjački običaji kada je riječ o trošenju, netko se dosjetio pokrenuti prosvjed protiv prekomjernog trošenja, danas nazvan Međunarodni dan bez kupnje. Ne možemo reći da je blagdan ili da ćemo ga uvrstiti u važne datume na svome kalendaru, ali možemo se složiti da je ovakav dan itekako potreban nakon suludih pothvata trošenja za vrijeme Crnoga petka.
Što je to Dan bez kupovine?
Svima je poznat Crni petak, ali malo kome je poznat dan nakon, ili zadnja subota u studenom – Međunarodni dan bez kupnje ili Dan bez kupovine. Nastao je kao protest u Sjevernoj Americi, Ujedinjenom Kraljevstvu, Finskoj i Švedskoj gdje je održavan nakon Dana zahvalnosti, upravo na Crni petak. Ipak, neke države su mu promijenile datum i odlučile Dan bez kupovine imati nakon Crnog petka.
Protest je pokrenuo umjetnik Ted Dave u Vancouveru, a promoviran je od strane Adbustera. Prvi takav dan bio je organiziran u Listopadu 1992. kao dan u kojem bi se trebalo iskorijeniti prekomjerno trošenje u društvu. Potrošači u SAD-u okvirno potroše 900 dolara na Božićne poklone, a većina Europljana osjeća se prisiljeno trošiti u sličnoj količini za blagdane, kako bi išli ukorak sa svijetom, ili preciznije, Zapadom.
Nezasitna želja i potreba za trošenjem kreirala je prizore koji se na Crni petak mogu često vidjeti – kampiranje pred trgovinama, masovni redovi na blagajnama, horde ljudi koji čekaju na ulazak u trgovinu, preopterećeni sustavi online trgovina… U takvom okruženju čovjek se zapita vrijedi li sve to i što je potrebno kako bi se trošenje svelo na minimum i počelo pravilno prakticirati. Upravo zbog toga Dan bez kupovine dobiva svoj smisao, jer ako se barem jedna osoba ne sjeti protestirati, budimo realni, neće ni drugi.
Što je pogrešno s Crnim petkom i zašto bi se protestiralo protiv jeftinih ponuda?
Naravno da nikome ne smeta ušteda koja se može ostvariti tijekom popusta, ali masovni popust ne znači nužno i veliki popust. Činjenica je da se Black Friday puno više isplati u Americi i zapadnim zemljama, dok su u Europi ipak stvari malo drugačije. Dakako da će svatko sebi moći pronaći nešto, ali zašto pronalaziti nešto ako to nešto uopće nije potrebno, nego je samo puka potreba za uklapanjem u društvo, jer kad svi kupuju zašto ne bi i ja?!
Upravo zato, što sve te stvari koje će se masovno kupovati, biti bačene za koji mjesec ili godinu nakon spoznaje da uopće nisu potrebne. Stoga, prije svakog Crnog petka, sjetite se da postoji dan u kojem se isto tako masovno NE kupuje i pokušajte ga staviti u prvi plan, ispred onog potrošačkog.
Razmislite o tome koliko su vam određene stvari potrebne i koliko ćete dobrobiti s time imati. Razmislite o tome da postoji Dan kada pola svijeta ne kupuje i pokušajte se uključiti u takvu praksu, kojom ćete razveseliti svoj novčanik, ali i okoliš.
