Deveti Tjedan Svjetskog saveza mladih Hrvatska (u nastavku: SSMH) “Danas za sutra” nastavljen je okruglim stolom pod nazivom “Građanski odgoj – odgoj građana ili novi predmet?” koji se održao u utorak 26. 10. 2021. godine s početkom u 18 sati u Hrvatskom novinarskom društvu, Perkovčeva 2.
Na okruglom stolu „Građanski odgoj – odgoj građana ili novi predmet?“ raspravljali smo o građanskom odgoju i obrazovanju u najširem smislu koji označava sve procese koji utječu na vjerovanja, opredijeljenosti, sposobnosti i postupke ljudi. Djecu i mlade, u tom smislu, obrazuju roditelji i škola, ali i internet, televizija, susjedstvo i društvo. To ujedno znači kako sadržaj koji djeca i mladi primaju nije nužno onaj sadržaj koji će im biti od koristi za osobni rast i razvoj, ispravno oblikovanje savjesti i izgradnju sustava vrijednosti utemeljenog na istini. Navedeni okrugli stol bio je obilježen sljedećim pitanjima: Shvaćamo li što je građanski odgoj? Koja je njegova svrha? Gdje su u svemu tome prava djeteta?
Na okruglom stolu su govorili: prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, Tanja Djaković, dipl. phys. et math., dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, doc. dr. sc. Nino Raspudić. Moderatorica je bila Dijana Kovačević.
Profesorica Hrabar istaknula je kako je pravo sredstvo i oružje za ili protiv nečega i kako pravo uvijek štiti najbolji interes djeteta. Odgoj i obrazovanje su međusobno povezani sadržaji, a prijepor se u građanskom odgoju događa u području odgoja. Pedagozi se slažu u tome kako je važno prenijeti određena znanja i iskustva odraslih na djecu što se često odlikuje u navikama koje roditelji prenose vlastitoj djeci. Ukoliko država pokuša nametati određene prakse dolazi do konfuzije odgovornosti prilikom čega djeca bivaju zbunjena, a uloga roditelja se istovremeno marginalizira, smatra profesorica Hrabar. Do dodatne konfuzije dolazi prilikom vrijednosnih pitanja koji su također predmet građanskog odgoja. Brojni pravni dokumenti precizno navode kako roditelji imaju dužnost odgajanja i upravo ti dokumenti roditeljima priznaju pravo na samostalno odlučivanje o odgoju djece. Suvremeni pravni izvori od 1948. godine jasno razgraničuju ulogu roditelja od uloge države i roditelje prepoznaju kao primarne odgajatelje, koji trebaju odabirati odgoj djece u skladu s vlastitim moralnim i vjerskim stavovima. Dubravka Hrabar je napomenula kako je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu u brojnim pravnim predmetima upozorio na jamstvo mogućnosti pluralizma u obrazovanju i pravo utjecaja roditelja na kurikulum škole, odgojni sustav i obrazovanje u skladu s njegovim vjerskim i filozofskim uvjerenjima.
Profesorica Djaković se osvrnula na proteklih par desetljeća i nepostojanje naslijeđenih društvenih praksi temeljenih na demokraciji. Hrvatska je kroz proces demokratske tradicije shvatila kako se građanska svijest nije u potpunosti razvila zbog čega je potrebno uvesti građanski odgoj u obrazovni proces. Prema Tanji Djaković demokratski deficit je vidljiv i prema nedovoljnoj participaciji građana u našem političkom sustavu. Započeta reforma obrazovanja u 2014. godini sadržavala je 38 ciljeva od čega je jedan jedini cilj bio cjelovita kurikularna reforma.
Docent Raspudić je izjavio kako se u Hrvatskoj stvorio dojam da je kurikularna reforma čarobni štapić koji će od nas razviti napredno i razvijeno društvo. Smatra kako se u Hrvatskoj namjerno proizvela atmosfera mržnje i pokušala se stvoriti ekstremna atmosfera zbog koja bi stvorila umjetnu potrebu za građanskim odgojem iako građanski odgoj već postoji kao obvezna međupredmetna tema koja se proučava u osnovnim i srednjim školama. Uputio je na statistike koje pokazuju upravo suprotno, kako Hrvatska nije zemlja ekstremizma, što potvrđuje i činjenica kako u Hrvatskoj ne postoji niti jedna ekstremna politička stranka kao u inozemstvu, a proboj govora mržnje je izmišljen. Raspudić je podsjetio kako smo u posljednje 2 godine imali nenormalne školske godine u Hrvatskoj zbog štrajka, pandemije i potresa te uputio kako bi u navedenoj situaciji bilo razborito dati malo više vremena kako bismo vidjeli rezultate građanskog odgoja kao međupredmetne teme.
Ravnateljica Brezak Stamać je prenijela trenutno stanje u hrvatskom obrazovnom sustavu i ustvrdila kako su građanski odgoj i obrazovanje postojali oduvijek, još od vremena srednjeg vijeka, pa čak i ranije. Danas bi se građanski odgoj kao međupredmetna tema trebala provoditi od prvog razreda osnovne škole do četvrtog razreda srednje škole. Ravnateljica Brezak Stamać je potvrdila kako su nastavnici koji predaju zasigurno educirani i kompetentni voditi temu građanskog odgoja, ali i to kako će građanski odgoj kao izborni predmet od iduće školske godine prvo morati zakucati na vrata roditeljima i pitati ih za mišljenje. Pitanje građanskog odgoja nisu samo teme demokracije nego različite teme koje nas okružuju. I, prema Brezak Stamać, prisutne su u brojnim lektirnim djelima. Također je istaknula kako građanski odgoj ne bi trebao poticati samo politička pitanja i ne bi trebao nametati određene stavove. Svi bismo trebali sami razvijati vlastite stavove, ali škola bi trebala ponuditi određene preduvjete na temelju kojeg će djeca moći razviti vlastiti stav. O stvarnim uspjesima ili neuspjesima građanskog odgoja ćemo moći detaljnije govoriti tek s vremenskim odmakom.
Govornici su se složili kako bi građanin trebao biti sposoban kritički promišljati o pojavama u javnome životu, ali i izravno se uključiti u političke procese, donositi vlastite razborite odluke. Kako bismo do takvog građanina došli, važno je u procesu odgoja i obrazovanja poštivati stavove roditelja, ali poštivati najbolji interes djeteta koji je sveto načelo za postupanje prema djetetu. U tom procesu državi je zabranjeno postizanje ciljeve indoktrinacije djece i prilikom tog procesa ne smijemo podcjenjivati ulogu roditelje te njihovu primarnu ulogu u odgoju djece.
Snimka online okruglog stola “Građanski odgoj – odgoj građana ili novi predmet?“ dostupna je na našim društvenim mrežama putem Facebook stranice.
Ovom prilikom najavljujemo i okrugli stol „Na korak do eura“ koji će se održati sutra, u srijedu 27. 10., s početkom u 19 sati na kojem će o uvođenju eura kao strane valute govoriti prof. dr. sc. Ljubo Jurčić, mr. sc. Velimir Šonje, mr. sc. Vedran Šošić i Zvonimir Troskot, dipl. oec. Sutrašnji okrugli stol će se održati na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, Unska 3.
Više informacija o konferenciji možete pronaći na našem Facebook i Instagram profilu.
