U ovotjednom pregledu vijesti iz bioetike donosimo novosti iz Mississippija vezano uz propitivanje zakona o pobačaju u SAD-u, novosti iz Malte o pokušaju legalizacije pobačaja te iz Texasa o proglašenju zakona o zabrani pobačaja nakon šestog tjedna trudnoće.
Također donosimo i vijesti iz Tennesseeja o zabrani rodnih prijelaza za maloljetnike te o snažnom ekonomskom utjecaju na razvoj ljudske genetike i genomike u SAD-u.
- Mississippi: Vrhovni sud će preispitati zakon o pobačaju u Mississippiju
(NPR) Američki Vrhovni sud preispitat će zakon o pobačaju u predmetu iz Mississippija te na taj način potencijalno srušiti presudu Roe v. Wade koja je do sada bila prepreka za zaštitu nerođenog ljudskog života.
Američki Vrhovni sud je u ponedjeljak 17. 5. pristao razmotriti pitanje: “Može li država ustavom zabraniti pobačaj prije nego što fetus postane sposoban da bi preživio izvan majčinog tijela?” Rasprava oko ovog pitanja će se održati tijekom zasjedanja u listopadu 2021. godine, a odluka se očekuje 2022. godine.
Predmet kojeg trenutno raspravlja Vrhovni sud odnosi se na Zakon o gestacijskoj dobi iz Mississippija koji je donesen 2018. godine i zabranjuje pobačaje nakon 15. tjedna trudnoće, osim u slučajevima hitne medicinske pomoći ili ozbiljne abnormalnosti fetusa. Predstavnici savezne države Mississippi uputili su žalbu Vrhovnom sudu koji je u ponedjeljak pristao saslušati slučaj. Zakon je potpisao guverner Phil Bryant, a sudovi niže instance su blokirali zakon nakon tužbe koju je pokrenula jedina državna klinika za pobačaje.
Vrhovni sud je 1973. godine odlučio o predmetu Roe v. Wade kojim je dopustio zabranu pobačaja nakon što se postigne sposobnost fetusa za preživljavanje izvan tijela majke. To je otprilike 22 tjedna trudnoće. No, takav kriterij nije prikladan test za ocjenu ustavnosti zakona o pobačaju prema Lynn Fitch, državnoj odvjetnici u Mississippiju.
James C. Ho, sudac Petog kruga žalbenog suda Sjedinjenih Američkih Država, smatra kako ništa u tekstu ili izvornom razumijevanju Ustava ne uspostavlja pravo na pobačaj. Suprotno tome, ono što pobačaj razlikuje od ostalih pitanja zdravstvene politike u Americi jest praksa Vrhovnog suda prema sucu Hou.
Vrhovni sud se trenutno sastoji od 6 konzervativnih sudaca koji bi većinom mogli srušiti presudu Roe v. Wade iz 1973. godine.
- Malta: Pokušaj legalizacije pobačaja
(Malta Today) Na Malti je zastupnica Marlène Farrugia 12. 5. 2021. u Parlamentu podnijela prijedlog usmjeren na dekriminalizaciju pobačaja. Nekoliko dana kasnije, predsjednik države George Vella rekao je: „Ne mogu spriječiti izvršnu vlast da odlučuje, na Parlamentu je da to učini. Ali imam slobodu, ako se ne složim sa zakonom, dati ostavku i otići kući, neću imati problema s tim.” Educiran kao liječnik, pojasnio je svoj stav: „Nikada neću potpisati zakon koji uključuje odobrenje za ubojstvo. “Ili ste ubili ili niste ubili, ne može biti polovične smrti. Vrlo sam jasan, ne postoje ako i ali.”
Malta je posljednja zemlja u Europskoj uniji u kojoj je pobačaj zabranjen. Pobačaj predstavlja zločin koji se kažnjava s 18 mjeseci do 4 godine zatvora za ženu i sve uključene. Prijedlog zakona želi ukloniti ove odredbe.
Pobačaj na Malti je ilegalan, iako rijetko procesuiran. Malta u potpunosti zabranjuje pobačaj, ilegalan je i u slučajevima silovanja ili incesta. Za sada nema odluke hoće li se o navedenom prijedlogu zakona raspravljati ili ne. Uz to, dvije glavne političke stranke u Malti se protive navedenom prijedlogu.
- Texas: Proglašen zakon o zabrani pobačaja nakon šestog tjedna trudnoće
(Associated Press) Guverner Teksasa Greg Abbott u srijedu 19. 5. 2021. je potpisao “zakon o otkucaju srca”, koji zabranjuje pobačaj nakon otkrivanja otkucaja srca fetusa što je moguće otkriti oko šestog tjedna trudnoće. Proglašavajući zakon, Greg Abbot je rekao: “Zakon jamči da će svako nerođeno dijete čije srce kuca biti spašeno od razaranja pobačajem.”
Desetak američkih država, uključujući Georgiju i Louisianu, već su usvojili sličan zakon. Na sudu su srušeni s obrazloženjem da će sudska praksa Vrhovnog suda dopustiti pobačaj sve dok fetus ne postane sposoban preživjeti izvan majčinog tijela. Ta granica se trenutno nalazi između 22. i 24. tjedna trudnoće. Međutim, Vrhovni sud je najavio kako bi mogao preispitati ovu granicu prilikom ispitivanja zakona iz Mississippija, koji zabranjuje pobačaj nakon 15. tjedna.
Zakon iz Teksasa posebice ovlašćuje bilo koga da pokrene građanski postupak protiv liječnika, zdravstvenih djelatnika ili rođaka koji bi mogli materijalno ili financijski sudjelovati u ilegalnom pobačaju.
- Tennessee: Zabrana rodnih prijelaza za maloljetnike
(Associated Press) Nakon Arkansasa, Tennessee je upravo izglasao zabranu rodnih prijelaza za maloljetnike. Verzija iz Tennesseeja, koju je guverner već odobrio i stupa na snagu, malo je drugačija te zabranjuje liječnicima pružanje hormonalnog liječenja maloljetnicima u pretpubertetskom razdoblju koji žele izvršiti spolnu promjenu. U Arkansasu se zabrana odnosi na sve osobe mlađe od 18 godina, a obuhvaća i kirurško liječenje.
- ASHG: Snažan ekonomski utjecaj na razvoj ljudske genetike i genomike
(EurekAlert!) Prema izvješću koje je 19. 5. 2021. objavilo Američko društvo za humanu genetiku (ASHG), ljudska genetika i genomika pridonijele su američkom gospodarstvu u 2019. godini s 265 milijardi dolara i potencijalno mogu rezultirati značajnim dodatnim rastom. Godišnji utjecaj sektora na američko gospodarstvo “povećao se pet puta” tijekom posljednjeg desetljeća, pokazuju podaci u izvješću.
“Dvadeset godina nakon što je projekt ljudskog genoma izradio prvi slijed ljudskog genoma, na sve više područja vidimo ogromne koristi genetike i genomike za ljudsko zdravlje”, rekla je predsjednica ASHG-a, dr. sc. Gail Jarvik. “Ovo izvješće također otkriva značajnu korist za američko gospodarstvo i prikazuje buduća područja funkcionalne primjene i utjecaja na to područje.”
Izvještaj otkriva kako su istraživanja ljudske genetike i genomike 2019. donijela znatnih 4,75 dolara povrata na svaki uloženi dolar u njih. To djelomično odražava procijenjeno ulaganje od 3,3 milijarde američkih dolara u 2019. godini za istraživanje ljudske genetike i genomike, uglavnom u Nacionalnim zdravstvenim institutima (NIH), u usporedbi s 15,5 milijardi američkih dolara koji su generirani kroz porezne prihode te godine.
“Iako se u izvješću koristi konzervativna brojka od 3,3 milijarde dolara, iznenadili smo se kad smo u ovoj analizi saznali da gotovo polovica svih financijskih sredstava NIH-a ima genetsku/genomsku komponentu, ako ne kao fokus, onda kao alat za potporu ostalim biomedicinskim istraživanjima, što pokazuje koliko je genetika danas temeljna za biomedicinska istraživanja” rekla je dr. Lynn B. Jorde, predsjednica ASHG-ovog Odbora za javno zagovaranje.
Izvješće navodi opseg trenutne uporabe genetike i genomiku kroz osam glavnih kategorija za nove ili buduće medicinske primjene: veliki podaci (Big Data), identifikacija genetskih sklonosti bolestima i poremećajima, dijagnosticiranje bolesti, racionalan razvoj lijekova koji se oslanja na genetske informacije za dizajn lijeka, farmakogenetici (ili personalizirana medicina), uređivanja gena i genska terapija, genetske interakcije između ljudi i mikroba te interakcije metagenoma između čovjeka i okoliša.
