U ovotjednom pregledu vijesti iz bioetike donosimo novosti vezano za cjepivo Johnson & Johnson koji se sada ne može davati u Michiganu bez informacije o uporabi fetalnih stanica prilikom razvoja cjepiva, novosti iz Latvije vezano za glasanje protiv legalizacije eutanazije te novosti vezano za slučaj pobačaja kojeg razmatra Vrhovni sud SAD-a koji bi mogao biti presudan za buduću sudsku praksu.
Također, donosimo i vijesti vezane za pokušaj legalizacije eutanazije u Čileu te novo istraživanje vezano za “Zombi gene” koji izražavaju povećanu aktivnost određenih gena nakon moždane smrti.
1. Michigan: Cjepivo Johnson & Johnson se ne može davati bez informacije o uporabi fetalnih stanica
(Guardian) U Michiganu će ljudi koji primaju Johnson & Johnson cjepivo protiv COVID-19 sada morati biti obaviješteni da je cjepivo razvijeno pomoću stanične linije izvedene iz pobačenih ljudskih fetusa. Ova je obveza formalizirana u državnom zakonu o informiranom pristanku. U tekstu zakona se ne navodi detaljno kako će se informacije priopćavati pacijentima i tko će za njih biti odgovoran.
Državni zdravstveni odjel ažurirao je svoju web stranicu s informacijama o cjepivima kako bi pojasnio postupak koji su Johnson & Johnson koristili, navodeći: „Cjepivo Johnson & Johnson protiv COVID-19 proizvedeno je uzgojem virusa u fetalnim stanicama, tijekom faze razvoja i proizvodnje cjepiva (pomoću linije PER.C6). Iako se ove fetalne stanice koriste za kultiviranje virusa sadržanih u cjepivu, cjepiva ne sadrže te stanice ili fragmente njihove DNA. MRNA cjepiva (ona iz Pfizera i Moderne) nisu zahtijevala upotrebu fetalnih staničnih linija u fazi njihove proizvodnje.“
2. Latvija: Parlament kaže ne eutanaziji
(Aleteia) Latvijski parlament glasao je protiv javne inicijative usmjerene legalizaciji eutanazije. 49 zastupnika parlamenta je glasalo protiv, dok je 38 zastupnika glasalo za inicijativu “Za dobru smrt”. Dvoje zastupnika je bilo suzdržano.
Otkako je prijedlog za legalizaciju eutanazije predstavljen početkom veljače 2021. godine, parlament je uz predstavnike zdravstvenog sektora saslušao i predstavnike četiri kršćanskih crkvi koje su savjetovale glasanje protiv legalizacije eutanazije i medicinski potpomognutog samoubojstva.
Zamjenik predsjednika parlamenta, Vitālijs Orlovs, liječnik po struci, komentirao je sljedeće: „Razumijem o čemu se radi u inicijativi za legalizaciju eutanazije, ali naučen sam da se borim za život pacijenata do kraja. Ne mogu zamisliti ubrizgavanje neke supstance osobi koja će joj pomoći da umre – ni za kakve novce.”
Nekoliko parlamentaraca podsjetilo je na potrebu poboljšanja skrbi za smrtno bolesne u vidu palijativne skrbi. Kardiolog Andris Skride je rekao kako pasivna eutanazija, u kojoj liječnici prestaju medicinski intervenirati na zahtjev pacijenta, trenutno nije regulirana u Latviji. Skride je dodao kako je pripremio nacrt zakona za legalizaciju pasivne eutanazije.
3. SAD: Vrhovni sud razmatra slučaj pobačaja koji bi mogao biti presudan
(Washington Examiner) Vrhovni sud SAD-a razmatra slučaj Dobbs v. Jackson Women’s Health Organization od rujna 2020. godine, a suci još nisu donijeli nikakvu odluku. Slučaj je ispitan već osam puta tijekom ročišta i svaki put je ostavljen bez odluke sudaca. To vjerojatno znači da je manje od četiri suca do sada glasalo za pokretanje slučaja. Druga je mogućnost da je sud već odbacio slučaj, a jedan od konzervativnih sudaca radi na neslaganju koje će biti objavljeno u jednom od naloga suda.
To je proizašlo iz usvajanja zakona o zabrani pobačaja nakon 15 tjedana trudnoće u Mississippiju 2018. godine. Nekoliko je sudova smatralo da je ovaj zakon u suprotnosti sa slučajem Roe v. Wade koji je dekriminalizirao pobačaj u Sjedinjenim Američkim Državama od 1975. godine.
Državni odvjetnik u Mississippiju, Lynn Fitch, žalio se Vrhovnom sudu nadajući se kako će doći do osporavanja dekriminalizacije pobačaja. Lynn Fitch vidi slučaj Dobbs v. Jackson Women’s Health Organization kao priliku za razjasniti manje poznate aspekte slučaja Roe v. Wade.
4. Čile: Na putu prema legalizaciji eutanazije
(Mendoza Post) U Čileu je projekt legalizacije eutanazije učinio korak naprijed: u ponedjeljak 29. 3. 2021. godine je zdravstveno povjerenstvo Zastupničkog doma odobrilo prijedlog zakona koji predlaže legalizaciju eutanazije, zbog čega se prijedlog zakona sada šalje u Donji dom na potvrdu. Inicijativa pod nazivom muerte digna y cuidados paliativos (dostojanstvena smrt i palijativna skrb) već je odobrena prvog puta od strane zastupnika parlamenta u prosincu 2020. godine, ali se nacrt zakona vratio na dodatnu doradu amandmana.
Izmjene i dopune zakona posebno se tiču odnosa pacijenta i liječnika i postavljanja prepreka kako bi se izbjegao sukob interesa među liječnicima. Čileanski zakon namjerava dekriminalizirati eutanaziju za punoljetne osobe one koji pate od neizlječive bolesti ili pate od stalne i nepodnošljive boli.
5. “Zombi geni”: Otkrivena povećana aktivnost određenih gena nakon moždane smrti
(Slate) Američki su znanstvenici iz istraživačkog tima sa Sveučilišta Illinois (Chicago) u novom istraživanju otkrili kako određeni geni pokazuju iznenađujuće visoku aktivnost i do 24 sata nakon smrti. Rezultati su to koji bi mogli podrazumijevati reviziju definicije smrti od strane Svjetske zdravstvene organizacije, koja se trenutno karakterizira kao “nepovratan nestanak moždane aktivnosti”.
Za ovo istraživanje znanstvenici su analizirali svježe moždano tkivo uzeto tijekom operacije mozga pacijentima s epilepsijom koji su podvrgnuti operaciji kako bi ublažili napade. Nakon simulacije kontrolirane smrti, tim Jeffreyja Loeba sa Sveučilišta Illinois analizirao je ekspresiju gena unutar 24 sata nakon smrti.
Tako je istraživački tim razlikovao tri skupine gena: one koji su zaduženi za osnovnu staničnu funkciju, zvani “kućni geni”; one koji su prisutni u neuronima i uključeni u ljudsku moždanu aktivnost (govor, pamćenje ili misao) i koji su propadali u roku od nekoliko sati nakon smrti; treća vrsta gena zovu se “zombi geni” jer su povećali svoju aktivnost nakon moždane smrti.
Iako se otkriće gena koji oživljavaju nakon smrti može činiti čudnim, znanstvenici kažu kako to nije posve iznenađujuće. Te će stanice biti odgovorne za podršku nakon oštećenja mozga poput nedostatka kisika ili moždanog udara.
Prethodno istraživanje Sveučilišta Washington iz 2016. godine također je pronašlo slične rezultate prilikom ispiritivanjima na životinjama. Znanstvenici su potvrdili kako je više od 1000 gena bilo aktivno nakon moždane smrti, i to čak 24 ili 48 sati nakon smrti životinje.
