Nakon što sam u prethodnom tekstu iznijela koje su mogućnosti dodatnog obrazovanja i stjecanja iskustva unutar EU moguća preko (obrazovnih i političkih) institucija, sada ću pisati o mogućnostima volontiranja, stažiranja ili zapošljavanja u EU institucijama. No, prije toga svakako bih se htjela osvrnuti na još neke zanimljivosti vezane uz EU institucije budući da je to stvar opće kulture ako se želi zaposliti u institucijama EU-a.
Naime, Europska unija danas broji 7 glavnih institucija (u početku ih je bilo 4) te niz pomoćnih institucija. Jedina, u potpunosti demokratska institucija EU-a (budući da građani na europskim parlamentarnim izborima direktno biraju zastupnike u Europski parlament) jest Europski parlament (EP u nastavku) sa sjedištem u Strasbourgu i Bruxellesu. Broji 705 zastupnika od čega Hrvatska ima 12 (Njemačka ima najviše – 96 zastupnika, a Malta najmanje – 6 zastupnika). Europski parlament sudjeluje u donošenju proračuna, ima zakonodavne i nadzorne ovlasti.
Politički najznačajnije tijelo EU-a je Europsko vijeće koje određuje koji će to biti prioriteti EU-a i u kojem političkom smjeru će se ista razvijati. Sjedište se nalazi u Bruxellesu, sastanci se održavaju 4 puta godišnje, a članovi su čelnici vlada ili država EU-a, predsjednik Europskog vijeća i predsjednik Europske komisije. Ova institucija rješava i zastoje u integracijskim procesima.
Iduća je institucija Vijeće Europske unije kojeg čine nacionalni ministri vlada država članica kroz 10 konfiguracija, a sastaju se ovisno o temi sastanka. Primjerice, ako je riječ o poljoprivredi, onda se sastaju samo ministri poljoprivrede iz svake države članice. Nalazi se također u Bruxellesu, a uz EP je glavno tijelo za donošenje odluka. Ovdje treba biti pažljiv i ne miješati nazive institucija: Europsko vijeće i Vijeće Europske unije su dvije različite institucije EU-a, ali postoji i Vijeće Europe koje nema veze s EU, već je to međunarodna organizacija koja okuplja 47 zemalja.
Dalje slijedi Europska komisija (EK) u Bruxellesu koja predlaže i provodi zakonodavstvo, nadzire primjenjuju li države članice pravo EU-a te ako ustanove da država članica ne poštuje određeno pravo EU-a ili ga ne provodi, pred Sudom EU-a pokreće postupak protiv te države članice. Također, EK može pokrenuti postupak za poništenje nekog usvojenog propisa te pregovara u međunarodnim ugovorima što znači da ova institucija vodi i vanjsku politiku EU-a. Sastav EK je pomalo složen; sastoji se od tzv. Kolegija povjerenika (po jedan iz svake države članice) s mandatom od 5 godina, a u imenovanju tih članova sudjeluje Vijeće, EP i države članice. Sud Europske unije u Luxembourgu osigurava da se pravo EU-a jednako tumači i primjenjuje u svim članicama EU-a, poništava pravne akte, osigurava djelovanje EU-a, itd. Sastav također nije jednostavan: sastoji se od Suda (po jedan sudac iz svake države članice + 11 nezavisnih odvjetnika), Općeg suda (kojeg čine 54 suca) s mandatom na 6 godina.
Posljednja u nizu glavnih institucija je Europska središnja banka (ESB) u Frankfurtu koja upravlja eurom, vodi gospodarsku i monetarnu politiku i održava stabilnost cijena. Važno je napomenuti da je ESB ujedno i nezavisno tijelo EU-a. Pomoćnih institucija ima više, a neke od njih su: Europska služba za vanjsko djelovanje, Europski odbor regija, Europska investicijska banka, Europski ombudsman itd.
U svim glavnim i pomoćnim institucijama moguće je dobiti zaposlenje, odnosno pripravništvo. Pri tome je potrebno zadovoljiti određene uvjete: osoba treba posjedovati visokoškolsku diplomu i biti starija od 18 godina, ne smije imati prethodno radno iskustvo u institucijama ili tijelima EU-a, treba poznavati barem 2 službena jezika EU-a (u EU postoji 24 službena jezika, a to su jezici država članica; hrvatski jezik je također službeni jezik). Pripravništvo traje najčešće od 3-5 mjeseci s plaćom oko 1300 eura, no to ovisi od prijave do prijave. Više o tome može se saznati na mrežnoj stranici epso.europa.eu gdje se klikom na odabranu instituciju mogu vidjeti uvjeti prijave, vrijeme trajanja pripravništva, plaća i ostalo.
Iduće dvije mogućnosti uključivanja u rad ili volontiranje u EU odvija se preko Europskih snaga solidarnosti i namijenjeno je mladima od 18 do 30 godina. Postoje dvije opcije: volontiranjei stažiranje ili zaposlenje. Početni uvjeti su isti za obje opcije, a oni zahtijevaju dob između 18 i 30 godina i da dolazite iz zemlje EU-a. Cilj volontiranja jest motivacija za učenje na drugačiji način, stjecanje novih iskustava i pomaganje lokalnoj zajednici. Cilj stažiranja je stjecanje neprocjenjivog iskustva, ali i razvijanje vlastitih vještina i doprinos društvu. Kao što se vidi, korist je uvijek obostrana.
U oba slučaja potrebno se registrirati na portal Europskih snaga solidarnosti te pronaći projekte na koje se želite prijaviti. Što se tiče volontiranja, prijava može ići i preko neke udruge poput udruge Ocean znanja koja će vam dati savjete i predložiti na koji natječaj da se prijavite budući da oni surađuju s udrugama iz drugih zemalja EU-a. Ovo može biti olakotna okolnost jer tako možete biti sigurni da ćete volontirati u već provjerenom okruženju. Nakon što se prijavite na projekt, najčešće će biti potrebno opisno odgovoriti na neka pitanja kako bi vas oni što bolje upoznali i vidjeli odgovarate li im, ali i hoćete li se snaći u novom okruženju. Ponekad se traži životopis i motivacijsko pismo. Potom se čeka odgovor organizacije te ako ste izabrani, vrlo vjerojatno će uslijediti poziv putem Skypea kako biste se dodatno upoznali. Ako se niste uspjeli prijaviti na projekt, odnosno dobili ste negativan odgovor, pokušajte tražiti povratnu informaciju zašto niste odabrani i oni će vam rado dati određene savjete kako da vaša prijava bude još bolja.
I nemojte se obeshrabriti jer projekata ima dovoljno, samo se prijavite na idući otvoreni projekt. U ovom slučaju nije važno da odlično govorite još nekim jezikom, dovoljno je da možete komunicirati u svakodnevnom životu, a najčešće vam se i ponudi tečaj jezika, ovisno o zemlji u koju odlazite na volontiranje.
Nadalje, što se tiče volontiranja, svi troškovi su pokriveni – prijevoz, smještaj i hrana, zdravstveno te putno osiguranje, a dobiva se i mjesečni džeparac za osobne potrebe. Prilikom završetka volontiranja dobiva se potvrda o sudjelovanju. Volontiranje se provodi u trajanju od 2 do 12 mjeseci stoga trebate biti spremni u drugoj zemlji živjeti godinu dana. Naravno da imate mogućnost dolaska kući, ali svakako imajte na umu da s organizacijom sve dogovorite i javite im na vrijeme kada želite otići i kada se vraćate. Svoje radne dane ćete svakako trebati odraditi, ali blagdani mogu biti prilika za odlazak kući. U slučaju stažiranja ili zaposlenja potpisuje se ugovor o stažiranju ili radu, dobiva se naknada za rad koju mora osigurati poslodavac, osigurava se priprema i potpora u obavljanju rada, mogu biti plaćeni tečaj jezika, putni troškovi, osiguranje i troškovi selidbe. Tko trenutno traži posao, a ispunjava osnovna dva uvjeta spomenuta na početku, možda nije loša ideja upravo prijaviti se za volontiranje ili stažiranje čime si možete otvoriti velika vrata, steći nova poznanstva i važne kontakte. Ništa ne može ispasti loše iako je nekome potrebno hrabrosti da se upusti u prilike života.
