mimladi

2. DIO – 12 najvažnijih događaja u bioetici u 2020. godini

Donosimo drugi dio 12 najvažnijih događaja u bioetici u 2020. godini. Prvih 6 događaja možete pročitati ovdje.

U drugom dijelu pročitajte više o poboljšanoj palijavitnoj skrbi i njezi na kraju života kroz 20 godina, legalizaiciji pobačaja u Argentini do 14. tjedna trudnoće, te o provedenom referendumu o eutanaziji na Novom Zelandu. Liječnici na Malti pozivaju na poštivanje priziva savjesti, zabilježen je i napredak u razvoju ljudskog embrija, a u Švicarskoj je utrostručen broj medicinski potpomognutih samoubojstava u proteklih 10 godina.


7. Tijekom 20 godina poboljšana palijativna skrb i njega na kraju života

(EurekAlert!) Novo istraživanje objavljeno u časopisu American Geriatrics Society ukazuje na pozitivne promjene vezane uz bolne simptome kod starijih ljudi na kraju svog života kojeg su doživljavali tijekom 20 godina. Većina ovih simptoma poboljšala se ili stabilizirala zahvaljujući povećanoj kvaliteta palijativne skrbi koja se poboljšala tijekom posljednjih 20 godina.

Istraživanjem su ispitane informacije o 665 osoba iz države Connecticut koje su umrle u dobi starijoj od 70 godina u razdoblju između 1998. i 2019. godine. Istraživači su tijekom mjesečnih razgovora procjenjivali pojavu 16 ograničavajućih simptoma u roku od 6 mjeseci od smrti.

Od 1998. do 2019. godine unaprijeđeno je 5 ograničavajućih simptoma (poteškoće sa spavanjem; bol ili stezanje u prsima; otežano disanje; simptomi prehlade ili gripe; mučnina, povraćanje ili proljev), 3 ograničavajuća simptoma nisu unaprijeđena (slabost ruku ili nogu; urinarna inkontinencija; problem pamćenja ili razmišljanja), a slabo je unaprijeđeno ostalih 8 ograničavajućih simptoma (loš vid; anksioznost; depresija; bol u mišićno-koštanom sustavu; umor; vrtoglavica ili nesigurnost; često ili bolno mokrenje; i oticanje stopala ili gležnja).

“Na temelju naših rezultata, pojava najograničavajućih simptoma na kraju života smanjuje se ili je stabilna tijekom posljednja dva desetljeća”, rekao je vodeći autor Thomas M. Gill, s Yale School of Medicine. “Ovi rezultati sugeriraju kako se skrb na kraju života poboljšava, iako će biti potrebni dodatni napori kako bi se negativne posljedice simptoma na kraju života dodatno smanjile.”

8. Argentina: Legalizacija pobačaja do 14. tjedna trudnoće

(Associated Press) Argentina je legalizirala pobačaj pošto je Senat glasanjem u srijedu dopustio da se on izvrši do 14. tjedna trudnoće. Nakon maratonskog 12-satnog zasjedanja, zastupnici su sa 38 glasa ‘za’, 29 ‘protiv’ i jednim suzdržanim glasom prihvatili zakon.

Zakon je dio predizbornog obećanja argentinskog predsjednika Alberta Fernándeza koji se obvezao da donijeti zakon koji sada garantira pobačaj do 14. tjedna trudnoće ili dulje u slučajevima silovanja i kada je zdravlje žene ugroženo.

Iako je pobačaj već dopušten u nekim drugim dijelovima Latinske Amerike, poput Urugvaja, Kube i Mexico Cityja, očekuje se kako će legalizacija pobačaja u Argentini odjeknuti cijelom regijom.

U Meksiku je stranka predsjednika Andrésa Manuela Lópeza Obradora predvodila skupinu uglavnom lijevih političara širom regije, koji su odluku o legalizaciji dočekali pozitivno.

“Čestitamo argentinskim zakonodavcima što su na uzoran način slušali viku ljudi i na njihovoj pažnji prema narodnoj volji”, rekao je izvršni odbor Nacionalnog regeneracijskog pokreta (socijaldemokratska politička stranka u Meksiku, poznata i pod skraćenicom MORENA) u izjavi na društvenim mrežama. 

Nisu sve reakcije u regiji bile pozitivne. Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro oglasio se putem Twittera: “Duboko žalim za životima argentinske djece, koji su sada podložni tome što su s državnim pristankom završili u trbuhu svojih majki. Ako to ovisi o meni i mojoj administraciji, pobačaj nikada neće biti odobren na našem tlu. “

9. Novi Zeland: Referendum o eutanaziji

(Electoral Commission) Stigli su rezultati obvezujućeg referenduma na kojem su građani Novog Zelanda u subotu 17. listopada 2020. glasali o tome treba li Zakon o izboru kraja života iz 2019. godine stupiti na snagu. Osim referenduma o eutanaziji, istovremeno su održani parlamentarni izbori te referendum o konzumaciji kanabisa za osobne svrhe.

Premijerka Jacinda Ardern ponovno je izabrana na dužnost s jasnom većinom, a rezultati referenduma o eutanaziji pokazuju kako je 65,2% birača s pravom glasa podržalo Zakon o izboru kraja života iz 2019. godine, a 33,8% se protivilo navedenom Zakonu.

Tako će Zakon o izboru kraja života stupiti na snagu točno godinu dana nakon objavljivanja konačnih rezultata: 6. studenog 2021. godine. Novi Zeland će time postati peta zemlja koja je legalizirala eutanaziju, zajedno s Nizozemskom, Belgijom, Luksemburgom i Kanadom. Nekoliko američkih država, dvije australske države i Švicarska dopuštaju medicinski potpomognuto samoubojstvo.

To znači kako će državljani Novog Zelanda koji ispunjavaju određeni skup kriterija moći zatražiti zahtjev za eutanazijom. Skup kriterija podrazumijevaju kako pacijent mora biti državljanin Novog Zelanda stariji od 18 godina, mora patiti od smrtne bolesti zbog koje će vjerojatno doći do okončanja života u roku od šest mjeseci, pacijent mora biti u uznapredovalom stanju nepovratnog fizičkog propadanja, mora proživljavati nepodnošljivu patnju koja se ne može ublažiti načinom kojeg pacijent smatra podnošljivim te pacijent mora biti kompetentan za donošenje informirane odluke. Iz navedenog skupa kriterija se isključuju stanja poput starije dobi, mentalnih bolesti ili bilo kakav invaliditet.

Smrtonosni “lijek” moći će administrirati medicinski radnik, medicinska sestra ili će si samostalno moći administrirati “lijek”.

Renée Joubert iz inicijative “Novi Zeland bez eutanazije” je razočarana rezultatima referenduma te je izjavila kako je većina glasača navedeni Zakon pogrešno shvatilo. Anketa prije referenduma sugerirala je kako je samo 20% glasača shvatilo da Zakon neće dopustiti isključivanje strojeva koji održavaju ljude na životu. “Čini se da je većina Novozelanđana glasala za izbor kraja života koji je zapravo već legalan”, rekla je Renée Joubert.

Samo 35% građana je znalo da će eutanazija biti dostupna smrtno bolesnim osobama koje nisu imale fizičku bol. Samo 29% građana bilo je svjesno da će eutanazija biti dostupna smrtno bolesnim pacijentima koji udovoljavaju svim kriterijima, ali imaju i depresiju ili neku drugu mentalnu bolest. Samo 13% građana je shvatilo kako Zakon ne zahtijeva neovisne svjedoke.

Za razliku od američkog, kanadskog i australskog zakona, novozelandsko zakonodavstvo ne zahtijeva neovisne svjedoke kada osoba pred liječnikom potpiše zahtjev za eutanazijom i ne zahtijeva razdoblje “hlađenja” prije nego što se propiše smrtonosna doza. Zakon također ne zahtijeva test sposobnosti u trenutku primanja smrtonosne doze.

10. Malta: Liječnici pozivaju na poštivanje priziva savjesti

(Times of Malta) Malta je možda mala, ali tamo se političke bitke odvijaju jednako žarko kao i svugdje drugdje. U Malti se trenutno raspravlja o Zakonu o ravnopravnosti kojim bi se zabranila diskriminacija na temelju zaštićenih karakteristika, poput vjeroispovijesti ili religije, seksualne orijentacije, rodnog identiteta i političkog mišljenja.

Između ostalog, liječnici su zabrinuti zbog potencijalnog nepoštivanja prava na priziv savjesti i pozivaju na poštivanje priziva savjesti unutar Zakona o ravnopravnosti.

Medical Association of Malta (dalje: MAM) se slaže s načelima Zakona kojim su dobro utvrđeni principi medicinske etike koji su također uključeni u nastavni plan studenata medicine i specijalističkih vježbenika. MAM ističe kako je u Zakon potrebno dodati određene amandmane koji dodatno štite priziv savjesti, na tragu stajališta kojeg je zauzelo Medicinsko vijeće Malte.

11. Skupine stanica oponašaju neviđenu fazu razvoja ljudskog embrija

(Science) Nakon što se ljudski spermij i jajašce ujedine, novi embrij provede prvih nekoliko tjedana nalikujući na malen grumen. Bez vidljivog vrha ili dna i bez jasnih naznaka koje stanice će se razviti u koji dio tijela. Nakon otprilike 14 dana embrij se izdužuje, počinje formirati slojeve iz čega se može naslutiti plan za cijelo tijelo. Međutim, ova dramatična transformacija ljudskog embrija, nazvana gastrulacija, nikada nije izravno promatrana. Upravljati rast ljudskih embrija do ove faze u laboratoriju tehnički je zahtjevno i etički upitno. Zahvaljujući skupinama stanica i strukturama iz ljudskih matičnih stanica, koje oponašaju neka obilježja embrija nakon gastrulacije, možda bismo mogli otkriti kako genetske mutacije i kemijska izloženost mogu dovesti do rizika od pobačaja ili prirođenih mana.

12. Švicarska: Medicinski potpomognuta samoubojstva utrostručila su se proteklih 10 godina

(swissinfo) Federalni zavod za statistiku je u ponedjeljak objavio kako je u Švicarskoj u 2018. godini zabilježen 1176 slučaj medicinski potpomognutog samoubojstva što iznosi povećanje od 17% u odnosu na 2017. godinu i  trostruko veće povećanje u odnosu na 2010. godinu. U 2018. godini medicinski potpomognuto samoubojstvo uzrokovalo 1,8% smrtnih slučajeva. S druge strane, broj samoubojstava smanjio se iste godine, dosegnuvši 1002 smrtna slučaja.

U 40,7% slučajeva osobe koje su podnijele zahtjev za medicinski potpomognutim samoubojstvom bolovali su od raka, u 11,5% slučajeva bolovali su od bolesti živčanog sustava, a u 12,8% bolovali su od kardiovaskularnih bolesti. Za 35% slučajeva medicinski potpomognutih samoubojstava navedeno je kako se radi o stanjima poput “kronične boli, demencije, depresije i višestrukog morbiditeta”. Svi ostali uzroci smrti činili su manje od 10% smrtnih slučajeva, uključujući demenciju (9,6%) i bolesti dišnog sustava (6,9%). Federalni zavod za statistiku je u Švicarskoj zabilježio 67088 smrtnih slučajeva u 2018. godini, što je porast od 0,2% u odnosu na prethodnu godinu. Očekivano trajanje života u Švicarskoj je 81,9 godina za muškarce i 85,6 godina za žene što je gotovo nepromijenjena brojka u odnosu na 2017. godinu.

Unesite pojam po kojemu želite pretraživati portal.