U ovotjednom pregledu vijesti iz bioetike donosimo novosti vezane uz promjenu zakonskih okvira vezanih uz brak i medicinski potpomognutu oplodnju u Švicarskoj, uporabu prenatalne dijagnostike u Europi zbog koje se rađa upola manje beba s Down sindromom te prijedlog Zakona o bioetici u Francuskoj. Također, donosimo vijesti iz Austrije koja je pozvana da na zakonske promjene po pitanju medicinski potpomognutog samoubojstva prije 31. prosinca 2021. godine, vijesti iz Kanade vezane uz diskriminaciju osoba s invaliditetom te vijesti iz Australije vezane uz odgodu uvođenja zakona o medicinski potpomognutom samoubojstvu.
1. Švicarska: Brak za sve i potpomognuta oplodnja za sve
(Leman Bleu) Sedam godina nakon podnošenja prvog prijedloga zakona, švicarski parlament je u petak, 17. prosinca 2020. godine, usvojio zakon koji istospolnim parovima omogućuje sklapanje braka i istovremeno omogućuje pristup medicinski potpomognutoj oplodnji. Ovaj zakon će otvoriti mogućnost da žene imaju pristup medicinski potpomognutoj oplodnji koje će automatski biti prepoznate kao majke djeteta, pod uvjetom da su koristile banku sperme priznatu u Švicarskoj.
Prijedlog zakona je na glasanju u petak podržalo 136 zastupnika u Nacionalnom vijeću, dok je 48 zastupnika bilo protiv, a 9 zastupnika je bilo suzdržano. U Vijeću država 24 zastupnika je glasalo za istospolne brakove, 11 zastupnika je bilo protiv, a 7 zastupnika je bilo suzdržano. Stranka Savezna demokratska unija (UDF) najavila je referendum te kako će o navedenim pitanjima odlučivati građani Švicarske.
2. Zbog prenatalne dijagnostike upola manje rođenih beba s Down sindromom u Europi
(Medical Xpress) Rast uporabe prenatalne dijagnostike u Europi smanjio je broj beba koje se godišnje rađaju s Down sindromom (DS) u prosjeku za 54%, pokazuje novo istraživanje koje su u European Journal of Human Genetics objavili istraživači Opće bolnice Massachusetts (MGH) i međunarodnih organizacija za Down sindrom. U istraživanju objavljenom 2016. godine isti tim utvrdio je kako je 33% manje djece s DS godišnje rođeno u Sjedinjenim državama zbog pobačaja.
Istraživači su proveli tri godine prikupljajući podatke iz više registara i baza podataka u svakoj zemlji Europe kako bi procijenili broj beba rođenih s DS i ukupan broj osoba s DS u populaciji. „Osobe s DS broje se sporadično, nedosljedno ili nikako, ovisno o zemlji”, izjavio je Brian G. Skotko, medicinski genetičar iz Opće bolnice Massachusetts. „Međutim, bez točne procjene, donositeljima odluka i zagovaračkim organizacijama nemoguće je utvrditi koliko je resursa i usluga podrške potrebno za osobe s Down sindromom.” Istraživači su primijenili statističko modeliranje kako bi stvorili procjene u zemljama u kojima su nedostajali podaci. „Ti su podaci što je bliže moguće točni”, potvrđuje Skotko.
Istraživači su otkrili velike razlike u natalitetu osoba s DS među europskim regijama. Od 2011. do 2015. godine južna Europa imala je najveće smanjenje broja rođenja osoba s DS zbog pobačaja (71%), a slijede je sjeverna Europa (51%) i istočna Europa (38%). Međutim, postoje znatne razlike među zemljama, u rasponu od izostanka smanjenja postotka beba koje se rađaju s DS na Malti, gdje je pobačaj vrlo ograničen, do smanjenja rođenja od 83% u Španjolskoj.
Prema istraživačima, na prekide trudnoće povezane s Downovim sindromom utječu višestruki čimbenici. Neke zemlje, poput Danske, nude besplatan pristup prenatalnoj dijagnostici (u 2019. godini u Danskoj rođeno samo 18 beba s DS, više na linku), dok se u drugim zemljama parovi mogu suočiti s financijskim preprekama. Običaji povezani s kulturom ili religijom te politike pojedinih zemalja utječu na način na koji se budući parovi savjetuju o prenatalnoj dijagnostici i Downovom sindromu te na odluku o tome da se trudnoća prekine pobačajem nakon pozitivne dijagnoze DS.
Navedeno istraživanje procjenjuje i broj osoba s DS koji trenutačno žive u svakoj zemlji. Sve manji broj rođenih osoba s DS nadoknađuju osobe s DS koje žive dulje nego ikada do prosječne dobi od oko 60 godina u zemljama s razvijenim zdravstvenim sustavima. U Europi je u 2015. ukupno živjelo 27% manje osoba s DS (i 21% manje osoba s DS u SAD-u) zbog pobačaja iz prethodnih godina.
Istraživači planiraju provoditi slično statističko modeliranje u Australiji i Novom Zelandu i nastavit će ažurirati podatke iz svake zemlje kako bi mjerili utjecaj i razvoj različitih metoda prenatalne dijagnostike. Istraživači smatraju kako su podaci dobiveni iz ovakvog tipa istraživanja izuzetno važni za razvoj politika koje će pružati podršku osobama s Downovim sindromom.
3. Francuska: Prijedlog Zakona o bioetici u francuskom Senatu stiže 19. siječnja
(HuffPost) Nakon nekoliko mjeseci neizvjesnosti povezane sa zdravstvenom krizom, prijedlog Zakona o bioetici trebao bi se vratiti francuskom Senatu na drugo čitanje u siječnju 2021. godine. Prema nekoliko izvora, prijedlog Zakona bi trebao u Senatu od 19. siječnja 2021. godine. Konferencija predsjednika Senata je dnevnim redom precizirala kako će prijedlog Zakona proučiti Poseban odbor za bioetiku 19. siječnja 2021. godine. Potom će se o njemu raspravljati na plenarnoj Skupštini od 2. veljače 2021. godine. Kao i tijekom prvog čitanja, očekuje se kako će Senat izmijeniti prijedlog Zakona kojeg je Skupština usvojila u kolovozu.
Ovaj prijedlog Zakona u Francuskoj otvara mogućnost medicinski potpomognute oplodnje istospolnim parovima i samohranim ženama, a predviđa i osjetljivu reformu pristupu podacima o podrijetlu te se bavi nizom složenih tema poput održanja oocita ili embrionalnih matičnih stanica.
4. Austrija je pozvana da dopusti samoubojstvo prije 31. prosinca 2021. godine
(The Canberra Times) Austrijski Ustavni sud presudio je kako Austrija krši temeljna prava tretirajući medicinski potpomognuto samoubojstvo kao kazneno djelo. Presudom izrečenom 11. 12. 2020. godine u petak, Ustavni sud je naložio Vladi da ukine zabranu do kraja sljedeće godine. “Zakonodavac mora poštovati odluku o samoubojstvu s punom svijesti”, rekao je Christoph Grabenwarter, predsjednik Suda, precizirajući kako ukidanje zabrane treba stupiti na snagu 31. prosinca 2021.
Austrijska Vlada se izjasnila za održavanje postojećeg zakonodavstva kako bi se spriječile potencijalne zlouporabe. Vlada smatra kako trenutni zakon već dopušta poštenu ravnotežu budući da pacijenti imaju pravo odbiti terapijski tretman. U Austriji se praksa medicinski potpomognutog samoubojstva kažnjava kaznom s do pet godina zatvora.
5. Kanada: Prestanite govoriti ljudima s invaliditetom da bi im možda bilo bolje da su mrtvi
(The Star) Senatori u Kanadi trenutno raspravljaju o Zakonu C-7, koji predviđa medicinski potpomognuto samoubojstvo za osobe s invaliditetom koje se ne nalaze blizu smrti. Dok mnogi Kanađani strahuju kako bi navedeni zakon mogao negativno utjecati na osobe s invaliditetom i usmjeriti članove ranjivih skupina k prijevremenoj smrti, drugi tvrde kako će zakon imati ugrađene mehanizme zaštite koji će sprječavati zloupotrebu zakona prilikom primjene.
Ali osobe s invaliditetom često su bombardirane i ne tako suptilnom porukom kako je bolje biti mrtav nego onesposobljen. Iz iskustva znamo kako to utječe na način na koji se prema osobama s invaliditetom postupa u javnosti, u privatnoj i zdravstvenoj skrbi. Zašto izdvajati ljude s invaliditetom kao jedine građane Kanade koji mogu izabrati medicinski potpomognuto samoubojstvo, kao što Zakon C-7 predlaže? Većina osoba sa suicidalnim osjećajima se liječi, čak i ako smatraju da se nalaze u situaciji siromaštva, usamljenosti, depresije što njihov život čini nepodnošljivim.
Dok osobe s invaliditetom ne dobiju odgovarajući pristup potpori, nesavjesno im je osigurati izravan put do smrti. Svatko tko je trpi od posljedica bolova jer si ne može priuštiti terapiju ili od posljedica usamljenosti od najbližih, vjerojatnije će osjećati posljedice suicidalnih misli.
6. Australija: Odgođeno uvođenje zakona o medicinski potpomognutom samoubojstvu
(Jurist) U Australiji je državni odvjetnik Queenslanda, Shannon Fentiman, najavio kako će se uvođenje zakona o medicinski potpomognutom samoubojstvu odgoditi do svibnja 2021. godine. Odgoda je uslijedila nakon što je Vlada Queenslanda ponovno preuzela obvezu uvođenja navedenog zakona nakon reizbora Vlade Anastasije Palaszczuk u listopadu ove godine. Zakon je prvi put predložen 2018. na temelju izvješća Odbora za zdravstvo Parlamenta Queenslanda. Zakon mora osigurati zaštitu najugroženijih, uključujući i starije osobe. Pod pretpostavkom da Parlament predmetni Zakon usvoji u svibnju, u priopćenju se navodi smanjenje vremena provedbe od 15 mjeseci kako bi se osiguralo da navedena odgoda ne utječe na mogućnost legalnog izvršavanja medicinski potpomognutog samoubojstva. Trenutno su Zapadna Australija i Victoria jedine australske države koje su usvojile zakone o medicinski potpomognutom samoubojstvu.
