Prvu akademsku godinu u svojoj povijesti ove jeseni je dočekalo Sveučilište u Slavonskom Brodu, deveto javno sveučilište u Republici Hrvatskoj, jedinstveno među njima po grbu u kojem se nalazi lik Ivane Brlić-Mažuranić. Iako je rođena u Ogulinu, Ivana Brlić-Mažuranić je većinu života provela u Slavonskom Brodu, pa je ondje nastala većina njezinih književnih djela (Je li to dovoljno čvrst argument za mjesto u grbu?). Zbog toga, odabir Ivanina lika u sveučilišnom grbu nije tek znak, već ima višestruko značenje. Između ostalog, to nas navodi na promišljanje u kojem bi smjeru razvoj Sveučilišta (i Grada Slavonskog Broda) mogao ići – u smjeru vrednovanja bogate kulturne baštine (koja trenutno nema funkciju koju bi mogla imati) u okviru planiranja dugoročnog razvoja brodskog sveučilišta ili pak suprotno – u smjeru njezinog daljnjeg zanemarivanja.
Sveučilište u Slavonskom Brodu započelo je obavljati svoju djelatnost 3. kolovoza 2020. kada je upisano u sudski registar. Inače, Sveučilište u Slavonskom Brodu osnovano je Zakonom o osnivanju Sveučilišta u Slavonskom Brodu (NN 110/15) kojeg je Hrvatski sabor donio na sjednici 25. rujna 2015. godine, a Odlukom Senata Sveučilišta Jurja Strossmayera u Osijeku od 27. svibnja 2020. taj proces je priveden kraju (2).
Današnje Sveučilište nastalo je spajanjem Veleučilišta u Slavonskom Brodu, osnovanog Uredbom o osnivanju Veleučilišta u Slavonskom Brodu (»Narodne novine«, br. 108/06., 57/07. i 119/13.), Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, dislociranih studija u Slavonskom Brodu Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Studentskog centra u Slavonskom Brodu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (2).
Dakle, napokon je i Slavonski Brod dobio funkciju kakvu gradovi slične veličine otprije imaju. Primjerice, uzmemo li samo u obzir veličinu grada te njegov regionalni značaj u smislu broja radnih mjesta u županiji, možemo reći da je Slavonski Brod potpuno opravdano postao sveučilišni grad. Naime, procjene DZS-a govore da je 2019. u Gradu Slavonskom Brodu živjelo 53.083 stanovnika (10,2 % manje nego prema Popisu 2011.), u Gradu Zadru 75.267 (0,3% više), u Gradu Puli 56.349 (1,9 % manje), a u Gradu Dubrovniku 44.743 stanovnika (5,0 % više) (3). Možda nije sasvim realna usporedba s gradovima na jadranskoj obali, pa spomenimo Grad Koprivnicu s procijenjenih 29.758 (3,6 % manje), Grad Varaždin s 46.269 (1,4 % manje) (u ova dva grada se nalazi Sveučilište Sjever) te Grad Osijek s 101.117 stanovnika (6,4 % manje) (3) koji nam je posebno važan u usporedbi sa Slavonskim Brodom budući da je Osijek njegov najbliži makroregionalni centar odnosno budući najbliži sveučilišni “konkurent”.
FOTO: Sveučilište u Slavonskom Brodu (2)
Kad je riječ o broju zaposlenih u pravnim osobama u 2019. u Gradu Slavonskom Brodu ih je bilo 18.761 što je 66,7 % od svih zaposlenih u pravnim osobama u Brodsko-posavskoj, u Gradu Zadru 24.332 odnosno 64,1% od svih u Zadarskoj, u Gradu Puli 21.265 odnosno 35,1 % od svih u Istarskoj, u Gradu Dubrovniku 17.505 odnosno 55,9 % od svih u Dubrovačko-neretvanskoj, dok ih je u Osijek iste godine bilo 41.114 odnosno 58,8 % od svih u Osječko-baranjskoj županiji (3).
Nije potrebno govoriti o demografskoj i/ili gospodarskoj strukturi pojedinih županija, posebno primorskih. Iz prethodnih pokazatelja je očito koliko je Slavonski Brod značajan za razvoj šireg područja (županije i šire). Stoga, osnivanje Sveučilišta u Slavonskom Brodu nema tek lokalni značaj, ono predstavlja zalog bolje budućnosti čitave regije.
Bi li sveučilište ublažilo iseljavanja da je postojalo ranije? Mijenja li se osnivanjem Sveučilišta postojeće društveno, gospodarsko i političko okruženje ili je ono politički potez s kratkoročnom vizijom? Provjerit ćemo u nastavku.
Pokušajmo zamisliti reakcije nekadašnjih stanovnika Zadra kada se formiralo prvo tadašnje sveučilište na prostoru današnje Hrvatske, ili kasnije, reakcije stanovnika Zagreba kada se ondje osnivalo sveučilište, a onda i stanovnika svakog idućeg sveučilišnog grada u Hrvatskoj. Je li im što značio takav događaj? Usprkos dostupnošću informacija i tehnološkim dosezima današnjice, čini se da su mnogi propustili vijest o osnivanju posljednjeg javnog sveučilišta u Hrvatskoj. Vjerojatno je slično bilo i tijekom ranijih stoljeća, kada vijest o osnivanju sveučilišta za većinu naizgled nije imala poseban utjecaj (barem ne kratkoročno). No, ima li ipak kakvog značaja od osnivanja Sveučilišta u Slavonskom Brodu?
Obrazovanje je ključna odrednica ljudskog razvoja, pa je ono vjerojatno i presudni čimbenik razvoja određenog prostora. Zbog toga osnivanje sveučilišta jest važna vijest, i to za sve društvene skupine, kao i za sve gospodarske subjekte. Međutim, značajniji efekti će se očitovati tek u daljnjoj budućnosti. Doduše, da je ono postojalo ranije, vjerojatno bi polučilo određene efekte. No, nismo sigurni da bi ti efekti ublažili iseljavanja iz slavonsko-brodskog (pograničnog) područja znajući kakvi su ondje gospodarski, politički, društveni i drugi uvjeti. Možda o tome najbolje svjedoči podatak o najvećem relativnom smanjenju broja stanovnika u odnosu na druge odabrane sveučilišne gradove.
Ipak, ono što je sigurno je da osnivanje sveučilišta predstavlja formalno okupljanje dosadašnjih visokih učilišta u Slavonskom Brodu. Drugim riječima, sveučilišna (i veleučilišna) nastava se i ranije odvijala u Slavonskom Brodu, samo je sve imalo pridjev – “osječki” (npr. osječka diploma). Dakako, to je uobičajena praksa kod formiranja novih sveučilišta, pa se isto događalo i drugdje. Tako je Sveučilište u Zadru osnovano 2002. nakon što je izraslo iz Sveučilišta u Splitu, Sveučilište u Dubrovniku osnovano je 2003., a izraslo je iz Sveučilišta u Splitu i Veleučilišta u Dubrovniku, Sveučilište u Puli je osnovano 2003., a izraslo je iz Sveučilišta u Rijeci, dok je Sveučilište Sjever nastalo iz visoke škole u Varaždinu te zajedničke inicijative gradova Varaždina i Koprivnice (4) (5) (6) (7). Dakle, za osnivanje sveučilišta potrebno je prethodno iskustvo s drugih visokih učilišta (najčešće sveučilišta) te napori gradskih vlasti, akademske zajednice i drugih.
Stoga je sasvim razumljivo da gradovi razvijaju visoka učilišta. Time lokalnom stanovništvu pružaju mogućnost obrazovanja i veću kvalitetu života, što može doprinijeti potencijalnom ostanku stanovništva u tom području, a onda i osigurati bolju budućnost za isto. Osim toga, gradovi svojom sveučilišnom funkcijom privlače stanovništvo iz drugih područja.
Zato se i pitamo koji se to studiji izvode na Sveučilištu u Slavonskom Brodu? Na novoosnovanom Sveučilištu u Slavonskom Brodu u sklopu Biotehničkog odjela, Tehničkog odjela, Odjela društveno-humanističkog odjela i Strojarskog fakulteta izvodi niz studijskih programa. Na preddiplomskoj se izvode sljedeći studijski programi: rani i predškolski odgoj i obrazovanje i strojarstvo (sveučilišni) te bilinogojstvo, menadžment i proizvodno strojarstvo (stručni), a na diplomskoj razini: rani i predškolski odgoj i strojarstvo (sveučilišni) te ekološka poljoprivreda i ruralni razvoj, energetika i menadžment (stručni). Pojedini od njih se mogu studirati i izvanredno. Osim navedenih, postoji i učiteljski studij koji je integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij (2).
Inače, prema podacima sa službene stranice postanistudent.hr u Republici Hrvatskoj postoji još 123 preddiplomskih i integriranih studijskih programa (redovnih i izvanrednih, stručni i sveučilišnih, na hrvatskom i engleskom) iz polja ekonomije, dakle srodnih studiju menadžment, i to u 22 grada. Što se tiče polja pedagogije, postoji još 37 studijskih programa (srodnih učiteljskom studiju i studiju ranog i predškolskog odgoja) u 10 gradova. Iz polja agronomije (poljoprivrede) postoji još 38 studijskih programa (srodnih bilinogojstvo) u 10 gradova. Preostaje još polje strojarstvo, pa je takvih studijskih programa 23 u 9 gradova (8). Kada je riječ o kvotama, precizan broj u ovom trenutku nemamo, ali iz prethodnog se da naslutiti da Sveučilište u Slavonskom Brodu u navedena četiri znanstvena polja ima izrazitu konkurenciju.
Mogu li navedeni studiji zadržati i/ili privući mlado stanovništvo u Slavonski Brod? Može li Sveučilište biti pokretač budućeg gospodarskog, društvenog i drugog razvoja? S obzirom na ograničena mjesta na studijima, ograničene su i mogućnosti. No, mogućnosti su ponajviše ograničene s obzirom na manji broj studijskih programa, jaču konkurenciju te oskudnu ponudu radnih mjesta na lokalnom tržištu rada. To znači da svi mladi iz Slavonskog Broda koji žele upisati studij, sasvim logično, najčešće privremeno iseljavanje u druge sveučilišne gradove, posebice Zagreb i Osijek gdje postoji veliki izbor različitih studijskih programa. Dakako, ondje postoje i tržišta rada gdje se mogu zaposliti najrazličitiji kadrovi, pa nerijetko za njih privremeno boravište postane trajno prebivalište. Najbolji pokazatelj toga je stopa nezaposlenosti koja je Brodsko-posavskoj županiji uvijek među vodećima (rekordnih 38,0 % u 2014., a 15,7 % u 2019.) (3), pa ne iznenađuju ni suprotno – podaci o udjelima visokoobrazovanih stanovnika starijih od 15 godina u 2011. godini. Tada je u Gradu Slavonskom Brodu bilo 15,18 % visokoobrazovanog stanovništva, što je u odnosu na druge odabrane gradove znatno manje: Dubrovnik 25,46 %, Križevci 12,83 % (nije županijsko središte), Osijek 20,78 %, Pula 20,65 %, Varaždin 23,48 % i Zadar 22,57 % (3). Tako je nekoć šesti upravni grad po veličini ispred sebe imao čak 75 gradova i općina koji imaju veći udio visokoobrazovanog stanovništva! Iz toga je očito da postojeći studijski programi teško mogu promijeniti depresivno razvojno stanje, pa je već sad potrebno planirati nove studijske programe, sukladno lokalnim posebnostima i budućim potrebama tržišta rada, kako bi sveučilište bilo konkurentnije, a kasnije i uglednije. U uvjetima manjeg broja upisane djece u škole, sve većeg broja starijeg stanovništva te sveopće digitalizacije, takvo što je još izazovnije.
Dakle, kombinacija zakašnjelog osnivanja sveučilišta, manjeg izbora studijskih programa (time i niža razina obrazovanosti), dugotrajna gospodarska stagnacija (time i ponuda poslova te nezaposlenost) prouzročili su iseljavanje iz Slavonskog Broda te ukupnu besperspektivnost tog kraja. Posljedica toga je slabiji razvoj lokalne zajednice i gospodarstva te zaostajanje u ukupnom razvoju, a to znači neatraktivnost za ostanak/povratak/dolazak. Posebno je to vidljivo, kako smo ranije istaknuli, u odnosu na druge gradove slične veličine. Stoga se s pravom očekuje da će Sveučilište u Slavonskom Brodu biti pokretač lokalnog razvoja te da će kao takvo biti prepoznato od drugih aktera, posebno donositelja odluka – kako bi se ostvarila sinergija između politike, gospodarstva, znanosti i građana koja će rezultirati općom dobrobiti za čitavu zajednicu (pa tako i za umirovljenike, iznajmljivače, ugostitelje i druge), ali i koja će osnažiti postojeće gradske funkcije. Isto tako, zbog jedinstvenog geografskog položaja Slavonskog Broda, Grad i Sveučilište mogu izravno djelovati u međunarodnom okviru, što bi trebao biti i politički interes. Kada bi se to nadopunilo revitalizacijom upropaštene industrije i valorizacijom kulturne baštine, grad i regija bi zaista prosperirali. Koliko je to ostvarivo ovisit će o političkoj volji (izostanku kratkovidnosti i pojedinačnim interesima), ranije spominjanoj sinergiji, ali i brojnim drugim čimbenicima. Davno propuštene prilike se više ne mogu nadoknaditi.
Na kraju pitanje, je li nam trebalo još jedno sveučilište, povlači za sobom pitanje, je li nam trebalo ranijih par sveučilišta? Zato i ovo sveučilište treba prihvatiti kao odraz civilizacijskog dosega hrvatskog društva te očekivati da će ispuniti svoju svrhu. Dakle, potpuno je opravdano da grad tolike veličine (za hrvatske okvire) ima vlastito sveučilište. Posebno jer je Slavonski Brod uistinu grad djece i mladih. Ne samo zbog činjenice da je u njemu živjela slavna Ivana Brlić Mažuranić, nego i zbog činjenice da je u Slavonskom Brodu tijekom Domovinskog rata poginulo najviše djece. Stoga, uzimanje Ivanina lika za sveučilišni grb predstavlja i obvezu. Hoće li Ivanin lik ostati tek podsjetnik na slavnu prošlost ili će biti izazov pred neizvjesnom budućnošću? – Vrijeme će pokazati. Studentima i nastavnicima brodskog sveučilišta želimo svako dobro u ovoj (i svakoj idućoj) akademskoj godini, a nama preostaje nadati se da će novo sveučilište biti izvorište istinske humanosti, znanosti i kulture te da će kao takvo dati značajan doprinos društveno-gospodarskom razvoju brodsko-posavskog kraja (i šire). Možda “recept” tog uspjeha leži u nekoj od priča iz davnina.
_________________________________________________________________________________
Izvori:
(1) Naslovna fotografija preuzeta s Facebook stranice Turistička zajednica Grada Slavonskog Broda
(2) Sveučilište u Slavonskom Brodu, https://www.unisb.hr/
(3) Državni zavod za statistiku, https://www.dzs.hr/
(4) Sveučilište u Zadru, https://www.unizd.hr/
(5) Sveučilište u Dubrovniku, http://www.unidu.hr/
(6) Sveučilište u Puli, https://www.unipu.hr/
(7) Sveučilište Sjever, https://www.unin.hr/
(8) Postani student, https://www.postani-student.hr/Ucilista/Default.asp
