Iako je ovaj tekst namijenjen turizmu, voli bih ga započeti s dvije narodne poslovice. Prva poslovica kaže: „Ne treba sva jaja držati u istoj košari“. Iako se spominju jaja, jasno je da se smisao poslovice nužno na njih ne odnosi. Cilj ove narodne mudrosti je reći kako ne treba sve nade polagati u jednu stvar, već si uvijek treba ostaviti dobru i kvalitetnu alternativu. Druga poslovica, odnosno narodna mudrost kaže: „Pametan ući na tuđim greškama, a budala na svojima.“ Ovu potonju nije potrebno dodatno obrazlagati.
Pa započnimo našu priču o turizmu. Hrvatska je zemlja koja se voli hvaliti velikim i grandioznim uspjesima. Neki su pomalo nategnuti, dok su drugi uistinu impresivni. Da smo sportska nacija koja ostvaruje nevjerojatne rezultate s obzirom na broj stanovnika ne treba posebno obrazlagati. Štoviše i sam sam pisao o tom fenomenu u svojim prethodnim tekstovima. Osim sportskih uspjeha, ono čime se volimo pohvaliti jest i ljepota naše obale. Jadranska obala, koja uistinu jest biser neizmjerne ljepote, idealan je resurs za razvoj turizma. Jesmo li mi taj resurs dobro i kvalitetno razvijali, drugi je par rukava. Kada čujemo da godišnje grad Beč prihoduje više novaca od turizma nego cijela Hrvatska zajedno, jasno nam je da prostora za napredak ima. No ne treba biti previše kritičan i reći kako se na polju razvoja turizma ništa nije radilo. Rezultati su svake godine bili sve bolji i bolji, turistički prohodi sve veći i veći, a dolazak svjetski poznatih filmskih i TV produkcija kao što su „Igre prijestolja“ dodatno su oplemenili našu turističku ponudu. I sada slijedi logično pitanje, ako je sve tako dobro posloženo, u čemu je bila greška? Greška je u tome što smo vjerovali kako će ova turistička bajka vječno trajati. Uljuljkani dobrim rezultatima i stalno rastućim prihodima nismo niti pomislili da bi svemu tome jednoga dana mogao doći kraj
Korona kriza otvorila nam je oči i pokazala koliko je turizam zapravo fragilna grana gospodarstva. Pokušajmo objasniti zašto je turizam posebno teško pogođen korona krizom.
1. Avioindustrija
Zbog potrebe držanja fizičke distance zračni prijevoz je gotovo potpuno nestao. Krajem drugog, te početkom trećeg i četvrtog mjeseca, kada se virus u svom prvom valu (nažalost izgleda ne i posljednjem) počeo širiti svijetom, avio promet potpuno je prekinut. Kako se epidemiološka slika poboljšavala, tako su i avioni počeli uzlijetati, ali to još uvijek nije niti približna slika kakva je bila u pretpandemijsko vrijeme. Nemogućnost držanja fizičke distance tijekom puta avionom natjerala je aviokompanije na brza, nekada kreativna, pa čak i bizarna rješenja. Ono što se u većini kompanija ustalilo jest ostavljanje srednjeg sjedala praznim kako bi se stvorio slobodan prostor između putnika. Time kapacitet aviona automatski postaje manji, a logika nalaže da karte onda moraju poskupiti. Skuplje karte znače manju pristupačnost usluge tržištu široke potrošnje, a to automatski rezultira manjim brojem ljudi koji će si moći priuštiti skuplju kartu, odnosno manje ljudi koji će se uopće odlučiti krenuti na put. Ova opcija u kojoj se govori o skupljima kartama trenutno zapravo predstavlja najbolji mogući scenarij. Tko može sa sigurnošću reći da ponovno neće doći do zatvaranja zračnog prometa. Nažalost, u ovom trenutku, nitko!
Zbog potrebe držanja fizičke distance zračni prijevoz je gotovo potpuno nestao. Krajem drugog, te početkom trećeg i četvrtog mjeseca, kada se virus u svom prvom valu (nažalost izgleda ne i posljednjem) počeo širiti svijetom, avio promet potpuno je prekinut. Kako se epidemiološka slika poboljšavala, tako su i avioni počeli uzlijetati, ali to još uvijek nije niti približna slika kakva je bila u pretpandemijsko vrijeme. Nemogućnost držanja fizičke distance tijekom puta avionom natjerala je aviokompanije na brza, nekada kreativna, pa čak i bizarna rješenja. Ono što se u većini kompanija ustalilo jest ostavljanje srednjeg sjedala praznim kako bi se stvorio slobodan prostor između putnika. Time kapacitet aviona automatski postaje manji, a logika nalaže da karte onda moraju poskupiti. Skuplje karte znače manju pristupačnost usluge tržištu široke potrošnje, a to automatski rezultira manjim brojem ljudi koji će si moći priuštiti skuplju kartu, odnosno manje ljudi koji će se uopće odlučiti krenuti na put. Ova opcija u kojoj se govori o skupljima kartama trenutno zapravo predstavlja najbolji mogući scenarij. Tko može sa sigurnošću reći da ponovno neće doći do zatvaranja zračnog prometa. Nažalost, u ovom trenutku, nitko!
2. Kruzeri
Priča kod kruzera slična je prethodno ispričanoj prići o avionima. Zbog nemogućnost držanja distance putovanja kruzerima ovih dana definitivno nisu pretjerano popularna. Dodatan problem je i taj što ljudi na kruzerima zajedno borave danima pa čak i tjednima, te je mogućnost širenja zaraze ogromna. Uostalom, prisjetimo se broda „Diamond Princess“ na kojemu je izbila korona i koji je zbog toga prošao tragičnu sudbinu lutanja od luke do luke nadajući se da će ga negdje primiti. Kako je sada suditi, još dugo turisti kruzerima neće dolaziti u Dubrovnik.
3. Putničke agencije
Korona kriza uništila je posao putničkim agencijama. Danas ako se netko i odluči putovati to sigurno neće raditi u većoj grupi ljudi. Danas se ljudi odlučuju na putovanja koja uključuju najužu obitelj, te se prilikom takvih putovanja izuzetno rijetko konzumiraju dodatni sadržaji. Jednodnevni ili višednevni izleti, turistička razgledanja grada, posjete muzejima ili znamenitostima ove godine nisu IN. Ove godine popularno je doći autom na destinaciju, uzeti privatni apartmanski smješta, po mogućnosti na nekoj izoliranoj lokaciji, te se ne micati previše od svoje kuće. Izleti, turistička razgledanja grada te ostale aktivnosti koje karakteriziraju gužve s velikim brojem ljudi morat će pričekati neka bolja vremena. Zato i ne čudi kada Tomislav Fain, predsjednik Hrvatske udruge putničkih agencija, kaže kako je promet agencijama u 2020 pao za 90%. On navodi kako povećani dolasci turista u Hrvatsku u srpnju i kolovozu, vlasnicima putničkih agencija ne donose ništa prihoda jer većina turista dolazi automobilima i u individualnoj organizaciji, te ne traže dodatne sadržaje kao što su izleti i druge usluge koje agencije nude.
4. Problem turizma kao grane gospodarstva
Treba ovdje biti iskren i priznati sljedeću stvar. Turizam, iako izuzetno lukrativna grana gospodarstva, zasigurno nije grana koja može pokrenuti promjene u društvu. Turizam ne stvara nove vrijednosti, ne potiče razvoj novih visoko sofisticiranih tehnologija i izuzetno je slabo prilagodljiv promjenama na tržištu. U doba korona virusa turistički sektor ne može se preorijentirati i preko noći proizvoditi neki novi proizvod te na tržište plasirati neku novu vrijednost. Početkom pandemije vidjeli smo kako su se brojne grane gospodarstva počele brzo mijenjati. Autoindustrija počela je proizvoditi respiratore, industrije povezane s kemijom preorijentirale su se na proizvodnju dezinfekcijskih sredstava, farmaceutska industrija traži cijepio, a IT industrija rapidno radi kako bi nam sve bilo na dohvat ruke preko interneta. S druge strane na što su se jedan vrsni konobar, kuhar ili turistički vodič preorijentirali. Odgovor je jednostavan. Nisu se preorijentirali ni na što! Turizam kao grana gospodarstva tako nešto ne dozvoljava. Ona je uslužna djelatnost i traži fizički dolazak, što većeg broja gostiju koji će na licu mjesta konzumirati sadržaj. S ovim problemom suočio se i Dubrovnik. U Dubrovniku, sve do jučer nije bilo isplativo studirati i ulagati u svoje znanje. Turizam je bio zlatni rudnik koji je donosio najbolje i najveće prohode. Baviti se nečim drugim ili ulagati znanje i vrijeme u stjecanje vješana koje nisu povezane s turizmom bilo je gubljenje vremena.
Kako se hrvatski turizam nosi s korona krizom?
Prvotne katastrofalne brojke o padu od 70% do čak 90% izgleda neće se ostvariti. Početkom srpnja Istra i Kvarner bili su na oko 40% lanjske popunjenosti, da bi sada, prema Ministarstvu turizma dosegli brojku koja je blizu 70%. Niti druge županije ne stoje loše, pa je tako Zadarska županija u zadnjim danima bilježi brojke koje su na razini 50% od prošlogodišnjih rezultata, Šibensko-kninska županija približila se brojci od 45% , dok je apsolutni pobjednik otok Vir koji ostvaruje čak 80% svojih prošlogodišnjih kapaciteta. No, dok je mnogima svanulo, nekima je nažalost i dalje mrkli mrak. Dubrovnik i Zagreb nisu se uspjeli oporaviti, a turistički gubitci su ogromni. To je i razumljivo budući da su ta dva grada gotovo isključivo avio destinacije, a trenutna situacija nikako nije povoljna za one koji očekuju goste koji dolaze zračnim prijevozom. Brojke su neumoljive pa je tako Dubrovnik sve donedavno zjapio gotovo prazan, a trenutno je na brojkama koje su na razini 20% prometa u odnosu na prošlu godinu. Slična stvar je i sa Zagrebom.
Kako bismo konkretno dočarali što se s turizmom u Zagrebu dogodilo iznijeti ću sljedeće podatke koje se mogu pronaći na službenim stranicama grada Zagreba. U odnosu na svibanj 2019., u Gradu Zagrebu ostvareno je 96,5% manje dolazaka i 93,4% manje noćenja turista. Domaći turisti, u svibnju 2020., ostvarili su 3,5 tisuća dolazaka i 7,9 tisuća noćenja, što je pad dolazaka za 82,1% i pad noćenja za 77,9% u odnosu na svibanj 2019. Strani turisti, u svibnju 2020., ostvarili su 1,7 tisuća dolaska i 9,1 tisuću noćenja, što je pad dolazaka za 98,7% i pad noćenja za 95,9% u odnosu na svibanj 2019. Ako uzmemo u obzir da Zagreb nema more i da ga toplo vrijeme i brčkanje u Jadranu ne može spasiti, onda su razmjeri katastrofe jasni.
Turistička sezona u Hrvatskoj definitivno će podbaciti, ali treba biti pošten i reći kako je situacija u drugim zemljama Europe kud i kamo gora. Grci i Španjolci ne uspijevaju ostvariti niti 10% prošlogodišnjeg prometa, dok se mi polagano penjemo prema 40%-50% prošlogodišnjih brojki.
No situacija se može u trenutku promijeniti. Svjedoci smo kako je Nizozemska nedavno našu zemlju stavila na narančastu listu što znači da je izgledno kako će osobe koje dolaze iz Hrvatske morati na dvotjednu samoizolaciju. Također se pojavljuju i informacije kako neke tvrtke u Njemačkoj i Austriji prijete svojim zaposlenicima potencijalnim otkazom ako se odluče odmor provesti u Hrvatskoj, pod objašnjenjem kako postoji opasnost da će se turisti ovdje zaraziti i zarazu prenijeti na svoje kolege na poslu.
Što će se u buduće događati s turizmom u ovom trenutku teško je predvidjeti. Situacija se mijenja iz dana u dan, pa čak i iz sata u sat. Nad cijelim turističkim sektorom trenutno visi Damoklov mač. Moglo bi se reći, tko preživi pričat će.
Na kraju najvažnije će biti lekcije koje će društvo iz ove krize izvući. Ovisnost države o jednoj grani gospodarstva zasigurno nije dobra stvar i to pod hitno trebamo mijenjati. Turizam se do sada pokazao kao izuzetno zahvalan izvor prohoda te ni u kojemu slučaju ne bi trebalo odustati od razvoja turizma i u budućnosti. No jasno je da samo turizam ne smije niti pogon hrvatskog gospodarstva. Diverzifikacija je nužna i mora se što prije dogoditi, a najbolje ju je napraviti tako što će se ulagati i u razvoj i drugih grana gospodarstva, npr. IT sektora.
Naša država je 2008. godine pretrpjela tešku krizu iz koje se godinama vadila. Nismo poput pametnih učili na tuđim greškama, već smo na svojoj koži osjetili što znači gotovo sedmogodišnja recesija. Ako nam i ovaj put bude trebalo sedam i više godina da se izvučemo iz recesije, bojim se da nam se jako loša budućnost sprema.
