Ivana Goričanec studentica je preddiplomskog studija sociologije na Kazanjskom federalnom sveučilištu, prednosti i nedostatke studiranja u Rusiji odlučila je podijeliti upravo s nama!
Kako si došla do odluke da studiraš u inozemstvu?
Oduvijek sam voljela putovati, upoznavati novu kulturu, tradicije i ljude. Svidio mi se način na koji sam se razvijala duhovno i osobno tijekom tih putovanja. Unatoč ljubavi prema putovanju, o studiranju u inozemstvu nisam razmišljala niti pričala s roditeljima ili prijateljima sve do četvrtog razreda gimnazije. Vjerujem da je četvrti razred teška godina za sve srednjoškolce. Pripreme za državnu maturu, posljednji ispiti, pitanja učitelja i rodbine gdje i što ćemo studirati. Upravo tada sam shvatila da želim nešto više, novi izazov. Samostalno sam pronašla blogove ljudi koji pišu o iskustvu studiranja u inozemstvu i fakultete u raznim državama koji daju tu mogućnost. Shvatila sam da je to ono što želim. Još jedan faktor koji je utjecao na odabir studiranja u inozemstvu je to što sam znala da želim studirati sociologiju, a humanitarna zanimanja u Hrvatskoj nisu toliko razvijena i cijenjena koliko u inozemstvu.
Zašto si izabrala baš Rusiju?
Kada sam se odlučila za studiranje u inozemstvu, tražila sam mogućnost studiranja na engleskom. Razmišljala sam o Engleskoj i Nizozemskoj. Na kraju, na moju odluku odabira države utjecalo je rodni jezik moje mame koji sam htjela naučiti. Studiranje u Rusiji omogućilo bi mi da istovremeno završim fakultet i komuniciram s izvornim govornicima tog jezika. Po mom mišljenju, to je super prilika za učenje i usavršavanje znanja stranog jezika.
Koje razlike primjećuješ između hrvatskog i ruskog obrazovnog sustava?
Nikad nisam studirala u Hrvatskoj, od prve godine studiram u Rusiji. Tako da ne mogu točno napisati razlike između hrvatskog i ruskog obrazovnog sustava, ali u razgovoru s prijateljima dobila sam dojam da je studiranje u Rusiji lakše.Preddiplomski studij u Rusiji traje četiri godine, na kraju svake godine se piše završni rad. Program studiranja u Rusiji je nekako bogatiji, u semestru polažeš više predmeta (9 +/-2). Na kraju svake godine se prolazi praksa gdje student ima priliku pokazati i učvrstiti teoretsko znanje. Bez obzira na obaveze i odgovornost koju imam možda više u Rusiji nego da studiram u Hrvatskoj, čini mi se da je ovdje studiranje manje stresno. Po pričama kolega koji studiraju u Hrvatskoj mogu reći da su u Rusiji profesori otvoreniji, uvijek im se možeš obratiti za pomoć. Komunicirate preko e-maila i WhatsAppa. Također, seminari se održavaju na principu otvorene komunikacije s profesorima. Na svim seminarima, svi studenti pripremaju sve odgovore na sva pitanja ili se dijele međusobno. Ako želiš – odgovaraš . Ako ne želiš – ne odgovaraš. Nitko ne vrši nikakav pritisak na tebe. I tijekom semestar odgovaraš toliko puta koliko želiš. Naravno, tvoja aktivnost utječe na ocjenu koju dobiješ na kraju semestra.Koliko znam iz razgovora s prijateljima koji studiraju u Hrvatskoj, odnos profesor između profesora i studenata je profesionalniji i hladniji. Na seminaru se odgovara jedanput i odgovor se ocjenjuje dovoljno strogo. Kolokviji se polažu u drugom formatu. Ne u formatu testa, odabirom točnog odgovora a,b,c,d ili kratkim odgovorom. Svi kolokviji i svi ispiti (pismeni dio) se odvijaju po istom principu. Vučeš dva listića, na svakom listiću po jedno pitanje i na prazan list papira pišeš puni odgovor. Jedno pitanje je uglavnom jedna tema. Koliko opširno i kvalitetno odgovoriš na pitanje, toliko bodova dobiješ.Ne znam koliko se to prakticira u Hrvatskoj, u Rusiji puno profesora na kraju semestra traži bilježnicu s bilješkama na pregled.
Što bi istaknula kao određenu prednost studiranja u Hrvatskoj u odnosu na Rusiju iz razgovora sa svojim prijateljima?
Kao prednost studiranja u Hrvatskoj istaknula bih „iksicu“ s kojom možeš pojesti solidan obrok za nekoliko kuna. U Rusiji toga nema. Ima menza gdje je jeftiniji obrok nego u restoranu, ali plaćaš punu cijenu. Kao student ne dobiješ nikakav popust. Također, kao student nemaš nikakva prava na popust za gradski prijevoz. Stipendija u Rusiji može značajno varirati zavisno od tvojih ocjena i položaja u društvu. Pravo na stipendiju od 25€ mjesečno imaju svi studenti koji nemaju niti jednu trojku. Ako jedan semestar imaš trojku, gubiš pravo na stipendiju. U Hrvatskoj je stipendija značajno veća, ali po pričama prijatelja, nije lako dobiti pravo na nju.
Što se financijske strane tiče, gdje ti se studiranje čini isplativije?
U Rusiji je niži standard života, plaće su manje, neke namirnice jeftinije. Ali sve ovisi od načina života i navika studenata. Netko mjesec dana može živjeti s 200€ a nekome je i 400€ premalo. Veliki plus studiranja u Rusiji je u tome da imaš veću mogućnost dobiti mjesto u studentskom domu nego u Hrvatskoj i na tome uštediš novac koji bi inače dao za najam stana. Studentskih domova je više, svaki fakultet ima svoj dom, a cijene se razlikuju od grada do grada. Naprimjer, u Kazanu je cijena 20€ mjesečno. Financijski se možeš prilagoditi prema svojim mogućnostima. Kao najveći trošak istaknula bi odlaske kući. Točnije, cijenu avionskih karata. Bez obzira u kojoj državi studiraš, ako se odlučuješ na studiranje u inozemstvu, moraš uvijek računati na to da je svaki odlazak kući kako bi proveo blagdane u krugu obitelji veliki trošak.
Što bi istaknula kao najveću prednost studiranja u Rusiji?
Kao najveću prednost studiranja istaknula bih učenje i usavršavanje znanja ruskog jezika. Upoznavanje s bogatom poviješću ruskog naroda, kulture i običaja koji se razliku u svakoj republici. Također, u četiri godine studiranja primijetila sam da veliku pažnju posvećuju organizaciji raznih susreta mladih. Kao student možeš sudjelovati u različitim forumima, koji se provode u raznim gradovima Rusije, ili van Rusije (u drugim državama). Općenito, studenti u Rusiji su aktivniji. Organiziraju se razna natjecanja, otvaraju razne grupe – glazbene, dramske, stand up, sportske, plesne. Na početku svake studentske godine održava se koncert na kojem oni najbolji imaju priliku nastupati na glavnoj pozornici. To je lijepa prilika da pokažeš svoj talent i nastaviš se razvijati se u tom smjeru.
Planiraš li se vratiti u Hrvatsku nakon završetka studija?
Bez obzira na to što poslije završetka preddiplomskog planiram upisati magistraturu, povratak u Hrvatsku ne planiram. Studiranje u Rusiji pomoglo mi je vidjeti svijet s drugog stajališta, ojačalo me kao osobu. Vidjela sam mogućnosti koje mi se pružaju studiranjem u inozemstvu i iskustvo koje dobiješ, ne samo u profesionalnom smislu.
Što bi poručila mladima koji razmišljaju o studiranju u inozemstvu?
Ako je čovjek otvoren, spreman na nove izazove, ili pak traži novi početak, želi se osamostaliti – neka ne razmišlja dva puta. Studiranje u inozemstvu savršen je izbor za one koji žele nova iskustva, emocije, nezaboravna sjećanja, upoznati ljude iz raznih krajeva svijeta i učiti jezik. Glavno je da nakon prve prepreke ne odustajete. Svaki početak je težak. S vremenom postaje lakše. Na kraju krajeva, uvijek se možete vratiti kući.
