U sklopu 7. Tjedna Svjetskog saveza mladih Hrvatska održan je okrugli stol Održivost ekoloških frustracija u četvrtak 28. studenoga 2019. godine s početkom u 18 sati na kojem su o ekološkim izazovima i ekološkom aktivizmu govorili: dr. sc. Vladimir Paar (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti), dr. sc. Branko Grisogono (Prirodoslovno – matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu), dr. sc. Ante Bagarić (Psihijatrijska bolnica Vrapče) i mr. sc. Lidija Srnec (Državni hidrometeorološki zavod). Okrugli stol je moderirao Luka Poslon (SSMH).
Branko Grisogono je rekao da simulacijski modeli pokazuju značajan antropogeni učinak na porast temperature zraka te povećane klimatske ekstreme, uslijed kojih se povećava broj vrućih, a smanjuje broj hladnih dana. Navedene promjene posljedično dovode do globalnog porasta srednjeg nivoa mora i ostalih ekoloških katastrofa poput požara i gubitka biološke raznolikosti. Zaključuje kako su ljudi odgovorni za uzlazne trendove prizemne temperature, a projekcije budućnosti smatra neobjašnjivima prirodnom klimatskom varijabilnošću. Nužnima smatra hitne akcije smanjenja emisije stakleničkih plinova te promoviranje i korištenje obnovljivih izvora energije.
Vladimir Paar je istaknuo kako bi se svaka projekcija budućnosti trebala gledati na velikoj vremenskoj skali pa klimatske modele koji se danas koriste smatra pojednostavljenima. Objašnjava kako je u posljednjih milijun godina bilo deset izmjena doba zahlađenja i zatopljenja, dok je antropogeni utjecaj prisutan tek posljednjih 8 tisuća godina otkad se čovjek počeo baviti poljoprivredom, stoga smatra kako čovjek nije uzrok pojavnosti takvih klimatskih fluktuacija. Najvažnijim što nam predstoji vidi znanstvenu potragu za izvorom energije koji će biti obilniji i ekološki čišći od svih sadašnjih izvora energije.
Lidija Srnec je pokazala, kroz prikaz temperaturnih promjena u 30-godišnjim nizovima, kako se posljednjih 20 godina u Hrvatskoj javljaju pojačana temperaturna odstupanja u smjeru pojave najtoplijih zabilježenih temperatura. Objasnila je da su klimatski modeli jednadžbe koje opisuju klimatske procese u atmosferi te, iako nisu savršeni, naglašava da su jedini način na koji možemo simulirati klimu te simulacijskim isključivanjem antropogenog utjecaja jasno vidjeti razinu tog utjecaja na klimatske promjene koje se događaju. Ističe da znanstvena zajednica ne koristi samo jedan model te da sumacija svih modela i dalje daje jednak predznak – očekivani porast temperature zraka te broja vrućih dana i toplih noći u budućnosti.
Ante Bagarić je analizirao fenomen Grete Thunberg u društvenom kontekstu te je pritom istaknuo da djeca imaju pravo javno govoriti o svemu, ali poziva na oprez jer za djecu, koja su u procesu emocionalnog razvoja, ovakav javni nastup predstavlja veliko emocionalno opterećenje i pritisak koji je teško izdržati. Smatra da je važno djecu štititi od manipulacija, a klimatske probleme je okarakterizirao prekompleksnima da bi ih djeca razumjela i predlagala konstruktivna rješenja. Naglašava kako je biranje vođe karakteristika društva u krizi, a dijete ne može biti vođa, te zaključuje da je djeci nužno osigurati prostor i vrijeme za emocionalni razvoj.
Govornici su se složili kako je dobro što se ova tema aktualizirala i kako bismo trebali činiti sve što možemo u zaštiti našeg okoliša. Istaknuli su i važnost edukacije mladih o ekološkim pitanjima i propitkivanja različitih mjera koje se predlažu.
Tjedan SSMH završava u petak 29.11. u Ritmu grada (Gajeva 2) donatorskom večeri uz nastup stand-up komičara Vlatka Štampara s početkom u 19 sati, nakon čega slijedi tombola i party. Prikupljena sredstva iskoristit će se za stipendiranje sudionika našeg projekta: Ljetne škole bioetike i ljudskih prava 2020. godine.
Ekološki izazovi i ekološki aktivizam na četvrtom danu 7. Tjedna SSMH
