Roko Marović (24), trenutno piše diplomski rad kako bi uskoro diplomirao te postao magistar nutricionizma. Paralelno s tim svakodnevno vodi vlastitu edukativnu platformu i nutricionističko savjetovalište, Nutrivision.
Od čega se sastoji tvoj poslovni pothvat? Kako s došao na ideju realizacije upravo ovog projekta?
Kolega Nikola Talan i ja smo prije 2 i pol godine uvidjeli kako unatoč transparentnosti znanstvenih spoznaja, na internetu te u medijima većinom prevladavaju dezinformacije i mitovi u području nutricionizma što ljude dovodi u zabludu te narušava vjerodostojnost pravog i stručnog nutricionizma kao znanosti o prehrani. Odlučili smo se uhvatiti u koštac s problemom te ponuditi javnosti najkvalitetnije, najnovije i najdokazanije znanstvene informacije u području nutricionizma, objavljivanjem članaka te praktičnih infografika na društvenim mrežama, Instagramu te Facebooku.
Što te motiviralo da kreneš s realizacijom poslovne ideje?
Definitivno je bilo mnogo motiva i teško je odlučiti koji je bio presudni, ali svakako da je to bila borba protiv prehrambenih dezinformacija te manjak kvalitetnih nutricionističkih izvora koji bi javnosti ponudili stručan i koristan sadržaj.
Čime se točno Nutrivision bavi ?
Djelujemo na mnogo načina i razina, educiramo javnost na društvenim mrežama izrađujući praktične infografike te pišući članke koje distribuiramo i na pojedine popularne web portale, individualno surađujemo s brojnim profesionalnim sportašima, rekreativnim sportašima te običnim ljudima, a u zadnje smo vrijeme često angažirani od strane brojnih sportskih klubova, organizacija, centara gdje držimo predavanja, radionice ili seminare. Eto to bi bio ukratko naš opus posla.
Na koji vas način zainteresirani mogu kontaktirati ?
Mogu nam se javiti na mail info@thenutrivision.com, na Facebook stranici Nutrivision ili na Instagramu @thenutrivision, a uskoro ćemo završiti i web stranicu thenutrivision.com tako da će nas i tu ljudi moći kontaktirati.
Možeš li nam u jednoj rečenici opisati što bi to to bila zdrava prehrana ?
Nije jednostavno, ali potrudit ću se! Zdrava prehrana bi bila ona prehrana koja omogućava kontinuirano zadovoljavanje makro i mikro nutritivnih potreba čovjeka ne narušavajući psihološki te sociološki aspekt života.
Od koga ili čega si najviše naučio o realizaciji poslovnog projekta?
Iskreno, nisam imao nekakve striktne uzore. Naime, većina je ideja došla kao produkt kreativnosti i spontanosti te brainstorminga između Nikole i mene.
Koja su najbolja iskustva mladosti koja si proživio? Što nikome ne bi poželio da prođe i da naširoko izbjegne?
S obzirom da sam još uvijek mlad, vjerujem da ću na ovo pitanje za 10ak godina dati bolji odgovor, ali tijekom osobnog relativno kratkog iskustva mogu reći kako mi je odlazak na Erasmus stručnu praksu u Sevilli bio pun pogodak u svim životnim aspektima. Isto tako bih savjetovao svakome od mlađih dana bavljenje sportom te uključivanje unutar sportskih organizacija, ne samo zbog razvoja tijela te povećanja kvalitete zdravlja, već i zbog upoznavanja mnogih ljudi, stjecanja discipline, razvijanja tolerancije i strpljenja.
Koje savjete želiš podijeliti mladima po pitanju iskustva rada?
Nemojte biti ono što drugi žele da Vi budete ili ono što se u društvu smatra da je najbolje, budite ono što vi želite biti te barem pokušajte ostvariti Vaše snove. Najgore je kasnije žaliti za prilikama ili vremenom koje ste propustili.
Koji su ti omiljeni oblici učenja o životu te koje od njih želiš preporučiti mladima?
Iskreno, izuzev tematika iz nutricionizma, volim proučavati tematike iz područja antropologije, sociologije, psihologije, kineziologije te fiziologije. Zanime me zašto izgledamo kako izgledamo te zašto se ponašamo kako se ponašamo, odnosno što je to sve kroz ljudsku povijest utjecalo da bi oblikovalo izgled i ponašanje današnjeg čovjeka. Također zanima me kako nas individualne razlike u anatomiji te genima predisponiraju za određene oblike ljudske djelatnosti. Kako danas vizualni i olfaktorni mediji postaju popularniji od pisanih, preporučio bih mladim ljudima slušanje kvalitetnih „podcasteva“ o temi koja ih zanima.
Koji te interesi izvan posla ispunjavaju kao mladu osobu?
Strastveni sam sportaš, još uvijek na amaterskoj razini igram nogomet te na rekreativnoj razini igram futsal, radim vježbe snage te trčim. Također obožavam otputovati s vremena na vrijeme u neku novu zemlju. Učim i španjolski jezik te kada je prilika odem s društvom na pub kvizove.
Koje bi mentore (žive ili mrtve) volio imati uz sebe?
Kada bih mogao imati jednu osobu kraj sebe i od nje učiti to bi bio Nikola Tesla.
Koje probleme mladih novac može riješiti, a koje ne?
Uf, uhvatili ste me s ovim pitanjem. Da ne koristimo one parole o novcu koji dovodi do materijalizma, hajdemo konkretno dati primjere. Novac Vam može omogućiti da studirate gdje god želite pa nerijetko i da upišete studij koji želite, ali novac Vam ne može kupiti znanje, potrebno za savladavanje gradiva. Novcem možete uplatiti članarinu u teretani te kupiti svu paletu dodataka prehrani, ali novac neće odraditi trening. Ako mlada osoba ima inovativnu ideju i projekt čija provedba zahtjeva određenu financijsku injekciju tada novac može biti presudan, ali novac ne može stvoriti ideju već samo biti katalizator realizacije.
Kako se osjećaš s obzirom na apatiju oko tebe? Što te posebno smeta u društvu Hrvatske danas? Misliš li da je to teško mijenjati i kako?
Upravo zbog apatičnosti se niti ne osvrćem mnogo na ljude oko sebe. Naime, takvi stavovi i svjetonazori mogu samo demotivirati mladog čovjeka i narušiti mu entuzijastični duh. Smeta me to što ljudi nisu zadovoljni sa svojim životima, a istovremeno ne poduzimaju ništa kako bi nešto promijenili, većina živi u zoni ugode pri tome stalno tražeći krivicu za svoje probleme u nekom drugom, a ako je netko uspješan samo traže razlog da okoljaju i omalovaže njegov uspjeh. Teško je mijenjati taj pesimistični i ravnodušni mentalitet koji se ukorijenio u sve sfere hrvatskog društva. Mislim da se sve više mladih treba odvažiti i pokušati ostvariti vlastite ideje, što nas je više kreativnih, radišnih, inovativnih… Možda zaista i ohrabrimo ostale ljude oko sebe.
Smatraš li veći problem neuključenost ili neintegriranost mladih?
Smatram da je veći problem neuključenost, dojma sam da mladi nisu dovoljno proaktivni, kao da se boje novih iskustava, novih znanja, novih poznanstava.
Koje promjene želiš vidjeti u svojoj lokalnoj sredini? Misle li tako ostali oko tebe i zašto?
Inače sam rodom iz Splita i nažalost moram priznati kako nisam zadovoljan mentalitetom ljudi iz Splita/Dalmacije. Naime ne cijenimo dovoljno trud, ambiciju, znanje i poštenje. Prednost dajemo rodbinskim vezama, političkim konekcijama što je krajnje pogrešan i nepravedan pristup. Ali pretpostavljam da je slična priča i u ostalim dijelovima Hrvatske.
Koje su glavne promjene u državi koje smatraš najglavnijim rješenjem za ostanak mladih u svojoj sredini?
Nije dovoljno samo povećati broj radnih mjesta, već i osigurati poštenu plaću te na temelju objektivne evaluacije zapošljavati nove zaposlenike, u prijevodu onaj tko je najkompetentniji i najadekvatniji mora dobiti posao, nepotizam se treba iskorijeniti i kažnjavati. Isto tako se u Hrvatskoj trebaju više vrednovati mladi uspješni, pametni i ambiciozni ljudi, već kroz njihovo školovanje da osjete podršku i povezanost s sredinom ili državom iz koje dolaze.
Koje krive percpecije mladi imaju da je teško, a koje da je lagano?
Mladi ljudi misle da je teško raditi nešto sam, vrlo rijetki će se ohrabriti upustiti u neistražene izazove bez prijatelja, obitelji. Teško nalaze sreću i mir u njima samima, već uvijek imaju potrebu za društvom pa i onda kada je to kontraproduktivno. A zapravo, upravo društvo u određenim situacijama može biti kamen spoticanja za nečiji osobni napredak.
Koje sve načine preporučaš da mladi u 20-ima troše vlastiti novac?
Jedite zdravo, putujte kad stignete i možete, kupite neku dobru knjigu, uplatite članarinu u nekoj sportskoj organizaciji ili klubu te sudjelujte u treninzima, aktivnostima. Umjesto težnje skupom automobilu za početak kupite dobar bicikl i dobre tenisice! Otiđite na stručne skupove, seminare koji su vezani uz Vašu struku.
Kakvom prošlošću želiš osigurati svoje 30-e?
Prošlošću u kojoj sam iz dana u dan pokušao biti bolji čovjek, prijatelj, nutricionist, sportaš…
Što je za tebe uspjeh mladog čovjeka?
Uspjeh je kada se mladi čovjek svakog dana budi s jasnom vizijom što želi i s jasnim ciljem kako to ostvariti, a da je pri tom ispunjen i sretan bez da negativno utječe na druge oko sebe.
Što preporučaš činiti da bi se mlada osoba otkrila ili upoznala?
Apsolutno preporučam putovanja, ali ne organizirana od strane putničke agencije, već od njih samih. Preporučam i odlazak na Erasmus studijski boravak ili stručnu praksu, ukoliko je to moguće, ali opet samostalno, ne uz frenda/frendicu. Te predlažem što raniji odlazak od roditelja u svrhu osamostaljivanja, razvijanja samopouzdanja, samopoštovanja te stjecanja brojnih životnih vještina.
Što najčešće preporučaš prijateljima da “baš moraju” pročitati/poslušati/pogledati?
Upravo čitam knjigu „Uspon života“ te mi je iznimno zanimljiva, a od knjiga koje sam nedavno pročitao savjetovao bih svakom da pročita od Bucaya „Ispričat ću ti priču“. Filmove ne gledam često.
Za kraj neki savjet ljudima kako poboljšati vlastitu prehranu ?
Umjesto da opterećujete sebe brojanjem kalorija te vaš novčanik kupovanjem hrane s bio ili eko prefiksom, budite racionalni te za početak jedite raznoliko, umjereno i uravnoteženo. Što više cjelovite hrane različitih boja na tanjuru. Kada zadovoljite te preduvjete te ostvarite zdravu bazu tada možete razmišljati o eventualnim nadogradnjama ili modifikacijama u Vašoj prehrani.
