Pitanjima iz publike privedena je kraju rasprava i prva večer ovogodišnjeg Tjedna Svjetskog saveza mladih Hrvatska. Vidimo se sutra, 20.11., u BIZkoshnica Coworkingu, Ilica 71, uz temu Pokreni svoje, pokreni svijet!
Nekoliko pitanja iz publike: Vezano uz žene u pravnoj struci, većinom žene na vodećim pozicijama, studentice na pravu u većini?
KARLA RESSLER: Ne bih rekla. Istina je da većina žena završava pravo, ali kada se govori o rukovodećim pozicijama nije tako. Nisu na vodećim pozicijama. Postavlja se pitanja kako to da se na sudovima biraju muškarci, a biraju i žene. U odvjetništvu su muškarci većinom partneri, na fakultetu ostaje više žena.
Koliko bi vaš identitet kao žene bio ugrožen da nemate mogućnost bit majke, da ne možete imati djecu, koliko gledate sebe kroz majčinstvo? Često žene sebe gledaju kao majke, pod tim kao žene što ugrožava poziciju muškarca u tom odnosu i koliko time ugrožavaju obitelj, zašto se to događa? Je li identitet da je ona prvo žena potom majka?
IVANA FORETIĆ: To što sam sada majka je dio mog identiteta nepovratno, ne mogu suditi druge. Iz svoje perspektive, uloga muškarca u obitelji smatraju kontroverzom, meni će muž biti ispred djecu, ne zato da bi me oplodio, već da živim s njim u sakramentu. Ako sam spoznala sebe, svoje mogućnosti i ženstvenost kroz Boga, tako i svog supruga koji mi je broj jedan, a onda zajedno ćemo spoznati djecu kao broj jedan. taj poredak u mom životu je meni normalan.
“Biti majka je neki samo upgrade na moju ženstvenost.”
Povijesno su vođe muškarci, zašto ne vidimo žene koje ne rade?
KARLA RESSLER: Rekla sam žene mogu raditi sve, no pitanje je žele li raditi sve. Protiv sam umjetnog stvaranja i guranja žena u neke pozicije.
Razlika između plaća? Isto imamo činjenicu da su generalno muškarci bolje plaćeni, a među 5 najplaćenijih mjesta, 4 su većinom popunjena muškarcima. Ne mislim da se žene bore da budu jednake u svemu, već više jednakost prilika. Upravo zbog toga što ne želimo da se preferiraju muškarci jer su muškarci, tako je isto i za žene.
Pitanje: Točni podaci za Hrvatsku su: 70% sutkinja, pravnica… RH nije imala niti jednu predsjednicu državne odvjetničke komore, u novinarstvu su žene većina, a uredničke pozicije su druga priča. Radi učenja i rada, žene se odcjepljuju od svoje ženstvenosti, kako uspjeti sačuvati ženstvenost?
IVANA FORETIĆ: Opet mi se sve vraća na izvor onoga koji me stvori, ako on zna šta će sa mnom, u tom smjeru idem, u svom odnosu s Bogom tražim svoju ženstvenost. I obrazovni sustavi su prilagođeni djevojčicama, i zadaće i zadaci. Dok ne dođemo do rada, što je više prilagođeno muškarcima.
KARLA RESSLER: Imamo većinu žena koje rade manje plaćene poslove.
Osobno nisam nikad osjetila manjak ženstvenosti bez obzira na posao koji radim. Mislim da se i u posao može unijeti dašak ženstvenosti. Po meni nikada nisam doživjela niti razliku između muškaraca i žena u poslu u kojem radim.
19:05 Imate li komentar na #postcardsForMacron?
IVANA FORETIĆ: Čula sam za to i koliko god se govori da nije to mislio. Moje mišljenje je da je to bilo jako namjerno. Ili budi doma nećeš završiti nijedan razred osnovne škole, budi doma, kuhaj, štancaj djecu. Ili si obrazovana, gradiš karijeru i mrziteljica djece. Ne smatram da sam zapostavila svoju karijeru, svoj poziv. Primarni poziv mi je majčinstvo, ako će trebati odustati od svega radi toga, okej. Sretan majka je sretna i obitelj-
KARLA RESSLER: Mislim da je to bila ishitrena izjava, i jako dobro smo mu odgovorile. Moje mišljenje, ali i potkrijepljeno istraživanjima, da djeca i majke koje rade, da se pozitivno održava na djecu. I obrazovanje žene, i njezina predanost djecu doprinosi razvoju i djece posljedično. Mislim da to nema utemeljenja danas.
18:50 Osjećate li se diskriminirano?
IVANA FORETIĆ: “Kao žena se nisam osjećala diskriminirano, ali kao majka jesam.”
Trn u oku je bila ta neizvjesnost, hoću li biti trudna, koliko puta i kada. Kao tip prijezira koji osjećam, je onaj prema majkama koje odluče ostati kod kuće, kao da će one ležati, a djeca će se igrati.
Treba osvijestiti društvo da postoji žena koja to želi – brigu o djeci.
KARLA RESSLER: “Ne bih rekla da sam diskriminirana. “
Mislim da je to isto složen pojam, na papiru nismo diskriminirani. Znam za neke slučajeve gdje su žene doživljavale neke neugodnosti ponajviše što su majke. Osobno sam na poslu bila pitana planiram li i kada imati djecu. Smatram da to nije prihvatljivo i dovodite u neravnopravan položaj u odnosnu na muškarca.
Pomoć ženi da dođe do vrha, ako želi – uvjeti rada su dosta neprilagođeni ženama majkama. U RH jako malo poslova koje se nudi da se part time ili fleksibilnim vremenom, što je u zapadnim zemljama puno razvijenije. To nije nemoguće već nije dovoljno ukorijenjeno u RH. Poslodavci takvu priliku ne nude. Puno bi se ženama pomoglo da napreduju u karijeri, posebno na menadžerskim pozicijama radi radnog vremena.
18:40 Pojmovi ravnopravnosti i jednakosti
KARLA RESSLER: “Protivnik sam bilo kakvog umjetnog stvaranja socijalnog okruženja, inženjeringa na tom području.” Mislim da imaju negativne posljedice na žene, kao da im se mjesta daju iz samilosti, kriterij treba biti kompetentnost, kao što je Hrvoje rekao. Mislim da to svakako nije dobro ni za ljude koji su u sistemu kvota, niti za društvo u cjelini.
Drugo je pitanje, što mene muči, činjenica je da imamo manjak žena na vodećim pozicijama. Svugdje imamo tu nekakvu jednakost, a kada dođemo do staklenog stropa tu smo na niskim postocima. Ja ni sama nemam odgovor na to pitanje, je li to izbor žena koje odstupaju radi obitelji ili nepristupačnost ženama tih pozicija.
HRVOJE VARGIĆ: “Ravnopravnost bi bila jednakost u pravima, jednakost pred zakonom. “
Kad se govorimo o jednakosti, u društvu imamo jednakost prilika i jednakost ishoda. Mislim da je jednakost prilika ono čemu trebamo težiti. Međutim jednakost ishoda, Čini mi se da uvijek bude diskriminatorna. Kompetentnost treba biti kriterij odabira na natječajima.
Svakako jednakost u mogućnostima, ne jednakost u ishodima osim u rubnim aktivnostima.
Vezano uz “stakleni strop”, ne trebamo tražiti uzrok u jednoj stvari.
U istraživanjima ima raznih primjera: Odabir životnih prioriteta, u prosjeku muškarac status i uspjeh vrednuje više. Žene će više označiti obitelj kao prioritet. Dva čimbenika koje utječu na poslovni uspjeh kompetitivnost i usmjerenost na cilj. Muškarci usmjereni na stvari i sisteme, žene usmjerene na ljude. Muškarci skloni rizičnim ponašanjima i poduzimanju rizika u poslovnim poduhvatima. dio se odnosi i na diskriminaciju naravno. Posebno kad poslodavci vide CV žene, srednje kvalitete, će uglavnom reći je li to žena ostvarila ili ne.
Ove biološke razlike treba uzeti u obzir. U sredini krivulje razlike su puno manje.
18:30 O današnjem feminizmu
IVANA FORETIĆ: Borba žena za pravo glasa je samo jedno krilo na kojem pokušava raditi ovaj treći val feminizma koji radi protiv mene kao žene. I koji s mojim glavni suradnikom muškarcem nastoji razoriti odnos, uništava onoga koji je moj i suprugov, feminizam postaje oksimoron – narušava odnos muškarca i žene.
KARLA RESSLER: Najugroženija skupina žena su one koje rade i žene majke. Čim čovjek radi nešto što mu nije izvana nametnuto. Institucionalna skrb o djeci, manjkavo regulirana zakonima gdje žene koje rade nemaju adekvatno pruženo institucionalnu skrb o djecu. To je područje na kojem bi se moglo poraditi. Moderni val feminizma je tu podbacio. Radno zakonodavstvo, najveći problem je što nije regulirano kad se žena vrati s porodiljnog dopusta, veliki broj njih dobije otkaz i tu je manjkava zaštita.
Pojam prava žena – i feminizam danas traži niše u kojima bi mogao biti djelotvoran. Moderni feminizam najviše se bazira na reproduktivna prava žena, gdje se zagovara slobodan pristup pobačaju…mislim da su neki pojmovi potpuno pomiješani. Ne osjećam da takav feminizam zastupa mene kao ženu.
HRVOJE VARGIĆ: “Ja bih malo stao u obranu feminizma.” Mislim da su sufražetkinje, borbu za pravo glasa bili važni.
Moderni feminizam kao sklop različitih društvenih pokreta, i to je važno razumjeti da bismo razumjeli iz kojih razloga odlaze ukrivo. Plodnije je razumjeti i zašto su otišle ukrivo da analiziramo temeljne uzorke.
18:26 Dostojanstvo žene
IVANA FORETIĆ: “Samim time što je žena i što je njoj svojstveno obogaćuje” (Ivan Pavao II. ) – mislim da je to osnovno od čega sama krećem.
KARLA RESSLER: Mislim da se neopravdano stavlja naglasak na ženska prava. U svakom slučaju, upravo u tome gdje su se ženama nijekala ljudska prava, gdje se dostojanstvo nije uvažavalo, ženama se napokon priznalo to dostojanstvo. Prava žena – pravni pojam – bazična ljudska prava za koja su se žene borile desetljećima, najpoznatija je borba za pravo glasa započela u 19. st i nastavila se u 20. st. U RH negdje prije 73 godine, kolovoz 1945. sve žene su dobile pravo glasa.
“Žene su u pravima sa muškarcima ravnopravne. “
HRVOJE VARGIĆ: Dostojanstvo je ta jedna intrinzična vrijednost svakog čovjeka samo zašto što si čovjek, na neki način je čak i apsolutna. To dostojanstvo prethodi svim pravima i svemu drugom.
“Ženo nemoj se prodati prejeftino. I društvo cijeni tu apsolutnu vrijednost žene. Ženo, vidi koliko si vrijedna samo zato što to jesi.”
18:20 Uloga žene prema WYA deklaraciji
IVANA FORETIĆ: Majka je ta koja kuću čini domom, koja drži obitelj na okupu uz glavu obitelji – muža.
KARLA RESSLER: Dosadašnje uloga žene kao kućanice i majke je isključiva. Mislim da se želi naglasiti da žena može doprinijeti na svim poljima. Mislim da sve te aktivnosti bez ženskog doticaja ne bi bile dovoljno oplemenjene.
HRVOJE VARGIĆ: Nešto fali u društvu u kojem nemamo žene na svim relevantnim pozicijama. Baš zbog tog ženskog koje je potrebno. Mislim da WYA deklaracija prepoznaje da na je potreban doprinos žena na svim razinama, obitelj- to je fundamentalno, al nam treba i na drugim razinama.
18:15 Uloga žene
IVANA FORETIĆ: Uloge su zadane, društvene uloge i problem nastaje kada ne odlučimo poraditi na duševnim razinama i pratimo društvene uloge samo. S druge strane nas ta nametnuta društvena uloga može odvlačiti od onoga što smo poslani svijetu biti.
KARLA RESSLER: Uloge su i zadane, ali treba ostaviti prostora da se svatko u njima pronađe i izrazi. Pronalazim problem sa definiranim ulogama gdje je kroz povijest uloga žena bila, kroz povijest za borbu za prava žena, bila smještena većinom u kuću i vezana uz domaćinstvo. Mislim da je samim ženama dosta teško, uzevši u obzir povijesnu pitanju i postoje brojna pitanja kako ostvariti ulogu žene i pronaći svoj identitet. Važno je slijediti poziv koji je stavljen u naše srce.
HRVOJE VARGIĆ: Uloga žene je društveni pojam. Nema uloga bez društva.
18:10 Definiranje pojma
IVANA FORETIĆ: Žena je uz muškarca čovjek, sa svojom fizičkom, duhovnom i duševnom razinom od kojih se najviše fokusira na fizičkom pa govorimo o ženi samo o nekom spolnom obilježju koje je razlikuje od muškarca. Žena je komplementarna muškarcu.
KARLA RESSLER: “Pojam žene je vrlo teško definirati, to je pojam koji je neiscrpan. Ženu ne možemo definirati samim time što je žena.” Mogli bismo podijeliti ženski etos na dvije razine, prva razina je tzv. naravno zvanje žene, majke i žene, suputnice svome suprugu. Međutim osim toga, drugo zvanje žene bi bila svjetovna zvanja. Ne postoji niti jedno zvanje koje žena ne bi mogla obavljati.
Sekundarna zvanja žene – “Tipične ženske vrline: suosjećanje, odnos prema drugim ljudima, prema kolegama na poslu… Ne bih odvojila da žene nešto ne mogu raditi, ali ono što je bitno za žene, je ono specifično žensko koje bi trebale unijeti u bilo koji posao koje rade.”
HRVOJE VARGIĆ: “Ima smisla tražiti što je to specifično žensko, pa onda i ženskim pravima, ako to postoji što trebamo i preispitati.”
18:00 Otvaranje konferencije
Predsjednik udruge, Mislav Barišić, predstavio je aktivnosti udruge Svjetski savez mladih Hrvatska i aktivnosti koje će se održavati tijekom ovogodišnjeg Week-a te je naglasio važnost rasprave o ljudskim pravima i ljudskom dostojanstvu baš u današnje vrijeme.
Večeras počinje šesti Tjedan Svjetskog saveza mladih Hrvatska, raspravom o istinskom feminizmu, ulozi i pravima žene u suvremenom društvu. Rasprava se održava u Kulturnom centru Mesnička, a gosti su dvije uspješne i mlade žene, supruge i majke, Ivana Foretić i Karla Ressler te Hrvoje Vargić, jedan od osnivača Svjetskog saveza mladih Hrvatska. Raspravu moderira Jelena Slavić Miljenović.
Saznaj više na:
FB https://www.facebook.com/events/760989580913974/
WYA.net https://www.wya.net/event/wya-week-sto-trebaju-ciniti-mladi-u-hrvatskoj/
