Povodom Svjetskoga dana roditelja, koji se obilježava prvoga lipnja, mnogi su mediji prenijeli podatke Instituta za obiteljsku politiku, kao i najnovije brojke Eurostata o migracijama u Europi.
Najnoviji podatci Instituta za obiteljsku politiku objavljeni u Izvješću o evoluciji obitelji u Europi pokazuju da Europa stari i izrazito su zabrinjavajući. Prema njihovim istraživanjima jedna od pet osoba u Europi je iznad 65 godina starosti, a 25 milijuna ljudi u Europi imaju preko 80 godina.
Njemačka je zemlja s najmanjim brojem mladog stanovništva, a zajedno s Italijom, koja ima najveći broj staroga stanovništva, ima najveći prirodni pad stanovništva u Europi. Njemačka taj pad od 150.000 u 2016. nadoknađuje velikom imigracijom – 464.000 ljudi imigrirali su u Njemačku te godine.
U proteklih dvadeset godina (1997. – 2017.) zemlje Europske unije povećale su ukupno stanovništvo za 23,5 milijuna osoba, no temelj toga rasta bio je imigracija. Francuska, Velika Britanija i Španjolska u tom su periodu povećale svoje stanovništvo svaka za preko 7 milijuna te na njih otpada 82% ukupnoga rasta stanovništva Europske unije. 2016. godine Europska je unija imala prirodni pad od 15.000 osoba, a imigriralo je preko milijun ljudi. Hrvatska je te godine imala ukupan pad stanovništva 22.451, što prirodnim padom, što emigracijom.
Institut za obiteljsku politiku do tih je podataka došao na temelju Eurostatovih istraživanja, a za Hrvatsku se čini kako se potcjenjuje emigracija, odnosno emigranti koji ujedno ne odjave prebivalište u Hrvatskoj ne broje se automatski u statistike. Taj je fenomen već dobro poznat u demografskoj struci i stoga je teško točno procjenjivati emigraciju iz Hrvatske, ali svakako je puno veća nego što pokazuju službeni podatci.
S druge strane, Irska je zemlja s najvećim brojem mladog stanovništva i najmanjim brojem starog stanovništva. U Institutu za obiteljsku politiku smatraju kako Europa postaje društvo usamljenih ljudi, a sve je veći broj kućanstava sa samo jednim članom (čak 32,5% kućanstava Europe čini samo jedna jedina osoba). Kućanstva s jednim članom rastu iz godine u godinu i to proporcionalno padu broja kućanstava s 3 osobe.
Pola europskih kućanstava ima samo jedno dijete. Od 65 milijuna kućanstava s djecom u Europi, njih 31,1 milijun čine kućanstava sa samo jednim djetetom dok 70% europskih kućanstava uopće nemaju djecu (što čini preko 154 milijuna od ukupnog broja kućanstava). Njemačka je zemlja s najvećim brojem kućanstava bez djece, čak 8 od 10 kućanstava u Njemačkoj nema djecu uopće. U Hrvatskoj čak 65,2% kućanstava nema djecu.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir upozorava da, ako se trend, nastavi do 2050. godine Europa će biti društvo starih – na dvije stare osobe bit će samo jedna mlada. Istraživanje također bilježi i pad broja poroda, ali i plodnosti. Prosječna dob trudnica u Europi je sada 30,6 godina starosti što je za 3,5 godina više u usporedbi s posljednjih nekoliko godina kada je prosječna dob novopečenih majki bila 27 godina.
Kad je u pitanju pobačaj, izvješće Instituta za obiteljsku politiku govori kako je on svakodnevnica u Europi i prema statistikama, u Europi se izvrši jedan pobačaj svakih 30 sekundi što je 1,02 milijuna pobačaja godišnje. Prema tom istom izvješću, Hrvatska, prema dostupnim informacijama, bilježi 3002 pobačaja godišnje dok je Poljska zemlja s najmanjem brojem pobačaja.
Svjetski savez mladih organizirao je već nekoliko javnih rasprava o pobačaju, posljednji je bio okrugli stol “Novi zakon o pobačaju – što očekivati?” 15. svibnja 2018. Na tim tribinama jedan od podataka na koje stručnjaci upozoravaju jest kako se ne bilježe uredno svi pobačaji u Hrvatskoj iz raznih razloga te je vrlo vjerojatno kako je i ovaj podatak za Republiku Hrvatsku umanjen. Jedna od svake šeste trudnoće u Europi završi pobačajem. Od ukupno šest milijuna trudnoća, čak njih milijun završi pobačajem.
Prema najnovijim podatcima Eurostata koji uključuju i 2017. godinu, 348 000 radno sposobnih građana, a među kojima je nešto više od 60 tisuća visokoobrazovanih, iselilo se dosad iz Hrvatske u druge članice Europske unije. To Hrvatsku (14 %) smješta na treće mjesto po broju radnika (20 do 64 godine) koji su radili izvan svoje domovine u 2017. pri čemu je na prvom mjestu Rumunjska (19,7 %), zatim Litva (15 %).
Svjetski savez mladih Hrvatske tijekom protekloga je razdoblja provodio projekt Suprotiva kojim je u više hrvatskih gradova mladim ljudima približavao mogućnosti koje im stoje na raspolaganju za utjecanje na lokalnu situaciju i politiku. Također smo proveli i istraživanje o potrebama mladih i razlozima njihova nezadovoljstva koje tolike mlade motivira na odlazak iz Hrvatske.
Jedan od razloga koji su navodili, a koji se potvrđuje u istraživanju Europske zaklade za poboljšavanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) jest neusklađenost poslovnoga i privatnog života gdje se Hrvatska nalazi na posljednjem mjestu po u EU (3,7), dok je on najviši u Nizozemskoj (6,6). Primjerice u Sloveniji je on 6,3, Austriji (6,2), Njemačkoj (5,9), Bugarskoj (5,5), Mađarskoj (5,2).
Iz toga istraživanja rezultirali su i prijedlozi konkretnih mjera u području zapošljavanja, obrazovanja, kulture te političke participacije kojima bi se doprinijelo da mladi ostaju u Hrvatskoj. Te mjere SSMH zagovara na različitim razinama vlasti, a proteklih dana u medije je izbio u prvi plan sukob između Predsjednice Republike i Predsjednika Vlade u vezi s posebnom sjednicom Vlade posvećenoj demografskim mjerama. Draže bi nam bilo da smo slušali o konkretnom sadržaju mjera koje se provode ili novih koje se predlažu, a ne svjedočili politizaciji tako ozbiljne teme za skupljanje političkih bodova.
Izvješće Instituta za obiteljske politike upozorava kako će trenutni demografski trendovi Europu dovesti do katastrofalnih socijalnih posljedica. Smanjenje populacije smanjit će broj radnika, prihode svim socijalnim sustavima te u konačnici dovesti u pitanje samu mogućnost da se obitelji pomaže javnim sredstvima. Institut koristi vrlo tešku riječ – demografski suicid, a ako je to sudbina Europske unije, možemo samo zaključiti kako je za Hrvatsku opasnost i veća jer smo po većini pokazatelja gori od prosjeka.
Zagovarački tim SSMH
