Ministar rada i mirovinskog sustava mr. sc. Marko Pavić prije nekoliko je dana predstavio niz mjera i planova koje njegovo ministarstvo namjerava implementirati tijekom 2018. godine. Za Svjetski savez mladih posebno su zanimljive mjere koje se odnose na zapošljavanje, i to prije svega one koje potiču zapošljavanje mladih osoba.
Pohvalno je najavljeno povećanje sredstava koja se izdvajaju za mjeru koja potiče samozapošljavanje. Radi se o jednokratnoj potpori samozapošljavanju, koju mogu koristiti nezaposlene osobe, prijavljene u evidenciju Zavoda za zapošljavanje, a koje su prošle savjetovanje za samozapošljavanje te nezaposlene osobe koje odluče pokrenuti vlastiti posao udruživanjem. Jednokratna je subvencija podignuta s 35.000 na 55.000 kn, odnosno 70.000 kn u slučaju da se mjera kombinira sa stručnim osposobljavanjem, pri čemu se mogu do dvije osobe uzeti na stručno osposobljavanje.
Za otvaranje obrta ili slobodne profesije dvije osobe mogu dobiti subvenciju do 110.000 kn, za udruživanje u trgovačka društva do 4 osobe mogu biti subvencionirane iznosom do 220.000 kn, a za udruživanje u zadruge do 5 osoba mogu dobiti do 275.000 kn (prošle bi godine dobili do 180.000 kn).
Prema saznanjima do kojih smo došli provodeći protekle godine projekt Suprotiva, tijekom kojeg smo istražili potrebe mladih u Hrvatskoj (kroz niz konferencija u Rijeci, Splitu, Osijeku i Zagrebu), ovakve mjere mladima su izrazito potrebne. Ne nedostaje im ideja i kapaciteta za pokretanje poslovnih inicijativa, ali često ih demotivira okolina koja im nameće strah od riskiranja i nedostatak početnoga kapitala. I Ministar ističe kako se ova mjera pokazala uspješnom jer preko 80% korisnika te mjere uspješno prebrode prvu godinu i nastavljaju poslovati. Nadamo se kako će što više ljudi prepoznati mogućnost koja im se pruža, iskoristiti mjeru i pokrenuti vlastitu tvrtku ili obrt. Sve informacije o uvjetima, potrebnoj dokumentaciji te koji se troškovi mogu i ne mogu subvencionirati ovom mjerom dostupni su na stranici mjere.hr.
Mjera stručnoga osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa proteklih je godina postala standardni međukorak koji je veliki broj mladih prošao između završetka obrazovanja i početka rada u stalnom radnom odnosu ili, u gorim slučajevima, prijave u evidenciju nezaposlenih. Stoga smo i u našem djelovanju osobito bili fokusirani na nju i brojne kritike koje mladi upućuju. Jedna od mana, vidljiva i u službenim podacima kojima raspolaže Ministarstvo, jest niska uspješnost mjere, odnosno činjenica kako samo 12 % korisnika nakon njezina proteka od godinu dana zahvaljujući njoj nađe stalni posao.
Smatramo kako je Ministarstvo na ispravnom tragu kada ograničava korištenje te mjere, a umjesto nje potiče pripravništvo, što smo i sami istaknuli kao poželjniji način ulaska na tržište rada – na našem okruglom stolu koji se održao u sklopu Tjedna Svjetskoga saveza mladih 21. studenoga prošle godine u Auli Sveučilišta u Zagrebu, a na kojem smo prezentirali svoje prijedloge za sljedeći trogodišnji Nacionalni program za mlade. Pripravništvo koje traje 12 mjeseci poticat će se tako da će u privatnome sektoru država sufinancirati 50 % plaće pripravnika, bez gornjeg ograničenja.
U javnome sektoru, u područjima u kojima nedostaje radna snaga, a to su, prema Ministarstvu, zdravstvo, obrazovanje i socijalna skrb država će pripravnicima osigurati 85 % početne plaće radnoga mjesta za koje se osoba prijavljuje. Pažljivo ćemo pratiti koliko će biti korisnika sredstava iz ovih mjera te kolika će biti uspješnost provođenja mjere.
Ministar je najavio i izdvajanje 150 milijuna kuna kako bi se do 1. travnja osam tisuća korisnika uključilo u programe prekvalifikacija – osobito u turizmu, brodogradnji, metalurškoj industriji i IT sektoru. Posebice vrijedi istaknuti i prijeko potrebnu mjeru izdvajanja 300 milijuna kuna koje će se u suradnji Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike te Ministarstva znanosti i obrazovanja iskoristiti radi zapošljavanja dodatnoga osoblja u vrtićima kako bi se u njima omogućio rad u dvije smjene. Veća dostupnost vrtića izrazito je važna kako bi se stvorili preduvjeti za zasnivanje i povećavanje obitelji jer je roditeljima često teško uskladiti radne obaveze i radno vrijeme vrtića.
Prema demografskim podacima, prošla je godina sa samo 37.503 rođene djece bila najgora u posljednjih 25 godina, i jasan pokazatelj kako se alarmantni demografski trendovi moraju brzo i snažno mijenjati.
Mi u Svjetskom savezu mladih Hrvatska pozdravljamo sve mjere koje će pridonijeti većoj zapošljivosti i boljem standardu, kako mladih tako i cjelokupnog stanovništva. Preostaje nam vidjeti na koji će način sve navedene mjere biti implementirane, odnosno koliko će administrativni zahtjevi biti prepreka za korisnike te koje ćemo promjene na tržištu rada vidjeti tijekom i nakon provođenja navedenih mjera. Također, od vlade očekujemo da će mjere biti stabilne i kontinuirano poboljšavane kako bi što bolje odgovorile na trenutne, ali i buduće potrebe tržišta.
Kad vidimo kako se stvari u Hrvatskoj pomiču u smjeru koji smatramo pozitivnim, rado ćemo takve promjene i mjere pohvaliti. Istovremeno, imamo i još dugo ćemo imati pravo ne biti zadovoljni jer iseljavanje, prije svega mladih, iz Hrvatske se nastavlja u velikim (zabrinjavajućim) brojevima. Nezaposlenost mladih, iako službeno znatno manja nego prije nekoliko godina, i dalje je na, za EU izuzetno visokih, 26 %.
Stoga ćemo nastaviti pratiti pomake i promjene u ovom području, prikupljati mišljenja mladih korisnika o navedenim mjerama, zagovarati promjene koje smatramo dobrima i kritizirati ono što vidimo kao problematično; sve uz nadu kako je moguće što prije mladima stvoriti preduvjete da s punim pouzdanjem ostaju i rade u Hrvatskoj te u njoj zasnuju svoje obitelji.
Svjetski savez mladih Hrvatska
